U okeanima nestaje kiseonika
POSLJEDICE ZAGRIJAVANJA
Klimatske promjene pogorsavaju stanje kada je u pitanju nedostatak kiseonika u okeanima i morima, pokazuju posljednja naucna istrazivanja.
U poredenju sa sezdesetim godinama proslog vijeka nedostatak kiseonika zabiljezen je na 45 okeanskih lokacija, a danas je isti problem uocen na cak 700 mjesta.
Strucnjaci kazu da ovakvo stanje narocito steti odredenim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke, prenosi Nacionalna geografija.
Od ranije je poznato da odredene hemikalije, poput azota i fosfora s farmi i industrijskih pogona uticu na kolicinu kiseonika, sto je jos uvijek primarni faktor, pogotovo u podrucjima blizim obali.
U vodama siromasnim kiseonikom bolje od riba prezivljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadrzi manji postotak kiseonika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama, poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune.
Strucnjaci isticu da vece i brze ribe imaju i vece energetske potrebe.
“I ranije nam je fenomen smanjenja kolicine kiseonika u morima i okeanima bio poznat, ali sada to prvi put povezujemo s klimatskim promenama”, rekla je Mina Apes iz Medunarodnog udruzenja za zastitu prirode.
“Ovo je mozda posljednji poziv na budenje iz nekontrolisanog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljen dioksida i dalje povecava”, rekao je jedan od autora istrazivanja Den Lafolej, podsjetivsi da na smanjenje kolicine kiseonika u okeanima uticu globalno zagrijavanje i zagadenost okeana i mora materijama koje nastaju kao posljedica hemikalija s farmi i s industrijskih pogona.
“Nestanak kiseonika iz okeana prijeti morskim ekosistemima koji su vec ugrozeni zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana”, kaze Lafolej.
Balticko more i Crno more najveci su zatvoreni morski ekosistemi s niskim udjelom kiseonika.
Ako drzave nastave s uobicajenim pristupom emisiji staklene baste, svjtski okeani bi do 2100. mogli da ostanu s tri do cetiri odsto kiseonika manje, zakljucuje se.
0 comments