Lideri EU odlučuju o budžetu za narednih sedam godina
TRAŽI SE KOMPROMIS
Evropski lideri okupili su se u Briselu kako bi pokušali da nađu kompromis o zajedničkom budžetu Evropske unije, koji obuhvata sedmogodišnji period. Očekuje se da će današnji samit biti dug i težak, budući da su razlike između zemalja članica duboke. Sedmogodišnji finansijski okvir projektovan je na oko hiljadu milijardi eura.
Kako postići višegodišnji finansijski okvir, uz zadovoljenje očekivanja svih zemalja članica? Predsjednik Savjeta Šarl Mišel koji je okupio evropske lidere kazao je da je svjestan da je ovo pitanje među najtežima sa kojima se Evropa trenutno suočava, ali i da ne gubi nadu u dogovor.
“Postoji mnogo različitih interesa, zabrinutosti. Svi su oni legitimni, ali ubijeđen sam da ćemo postići napredak u narednih nekoliko sati ili dana. Mnogo posla je urađeno kako bismo približili stavove. Posljednji koraci kako bi se postigao kompromis su najteži. Sve je na stolu”, kazao je Mišel.
Situaciju oko usvanjanja Budžeta dodatno komplikuje Bregzit, jer Brisel više ne može računati na doprinos Londona, koji bi tokom sedmogodišnjeg perioda bio između 60 i 75 milijadi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon Njemačke najviše je izdvajalo za budžet EU, tako da će sada Berlin povući najveći finansijski teret.
“Velike razlike moraju da se prevaziđu. Iz Njemačke perspektive nijesmo srećni ternutnim statusom u pregovorima, jer mislimo da nije postignut pravi balans”, navle je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Predsjendikca EK Ursula fon der Lajen ocjenjuje da je važno da novu budžet bude prije svega moderan i usmjeren ka digitalizacij i eklogiji.
“Važno je da budžet bude orjentisan ka našim najvažnijim prioritetima, kao što su Evropski zeleni sporazum, i da Evropa bude spremna za digitalno doba. Za nas je važno da najmanje 25 odsto bužeta bude preusmjereno na projekte koji su u okviru Evrposkog zelenog sporazuma”, kazala je ona.
Lideri nijesu saglasni ni oko toga kako raspodijeliti novac, jer je 60 odsto budžeta usmjereno na poljoprivredu i kohezionu politiku.
“Borimo se da imamo zajedničku poljoprivrednu politiku, koja bi nam omogućila da hranimo Evrpoljane. Naši farmeri nas hrane, i to je politika koju treba da poboljšamo, jer ne možemo da govorimo o klimatskoj politici biodiverziteta ukoliko ne reformišemo poljoprivredu” isztakao je predsjednik Francuske Emanuel Makron.
Što se tiče 15-ak zemalja na istoku i jugu, uključujući i Španiju, Poljsku i Grčku, koje su velike korisnice kohezionih fondova, one očekuju da praksa izdvajanja bogatijih zemalja za pomoć manje razvijenim ostane na istom nivou. Zemlje članice imaju i različite predloge koliko novca treba da uplacuju u zajedničku kasu. Komisija je preporučila izdvajanje od 1,11 procenata BDP-a, dok se one zemlje koje najviše odvajaju za zajednički budžet, kao što su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, zalažu se da nacionalni doprinosi EU ne budu veći od jedan odsto BDP. Predsjednik Mišel izašao je sa srednjim predlogom – 1,074 odsto, a bitka oko decimala je važna jer 0,01 odsto budžeta, predstavlja više od 10 milijadri eura.
0 comments