Rezistencija na antibiotike prijetnja zdravlju
NEVIDLJIVA PANDEMIJA
Problem rezistencije na antibiotike je globalan problem, pa se tako procjenjuje da oko 25.000 ljudi godisnje u Evropskoj uniji umire od posljedica infekcija bakterijama otpornim na antibiotike, istakla je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zastitu u Ministarstvu zdravlja Mevlida Gusinjac.
Ona je povodom obiljezavanja Evropske nedjelje svjesnosti o antibioticima za Pobjedu kazala da je rezistencija bakterija na antibiotike jedna od najvecih prijetnji ljudskom zdravlju sa kojom se susrijece covjecanstvo u 21. vijeku.
Preporuke
“Antimikrobnu rezistenciju svjetski strucnjaci cesto nazivaju ,,nevidljivom pandemijom”. Oni upozoravaju na opasnost koju nosi rezistencija bakterija na antibiotike. Problem rezistencije je globalan i ne poznaje granice,” kazala je Gusinjac.
Evropski centar za kontrolu i prevenciju od bolesti (European Centre for Desease Prevention and Control) preporucuje kako i na koji nacin se boriti protiv rezistencije, te predlaze smanjenje potrosnje antibiotika, dobru prevenciju i kontrolu infekcije ili sintezu novih antibiotika.
“Ministarstvo zdravlja preko svoje Nacionalne komisije za sprecavanje rezistencije na antibiotike – NIKRA, prateci nacionalnu strategiju, sprovodi i aktivnosti edukacija opste populacije o stetnosti prekomjerne upotrebe antibiotika, te njegove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom,” kazala je Gusinjac.
Specijalistkinja klinicke farmakologije u Klinickom centru Crne Gore Mileva Masanovic je navela da se procjenjuje da se vise od 50 odsto antibiotika u mnogim zemljama koristi neprimjereno, te da je rezistencija bakterija na antibiotike direktno vezana sa nekontrolisanom, neracionalnom upotrebom ili bolje reci zloupotrebom antibiotika.
Recept
Upozorila je da su za nekontrolisanu i neracionalnu upotrebu antibiotika odgovorne sve strukture drustva, od opste popuplacije (samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta), zdravstvenih radnika, do rukovodilaca zdravstvene politike.
Na pojavu rezistencije, objasnila je, uticu i neki drugi faktori, kao sto su kvalitet bolnicke njege, imunizacija, socijalni faktori.
Odluku o ukljucivanju antibiotika, istakla je ona, iskljucivo donosi ljekar.
“Racionalna primjena antibiotika kod bolesnika podrazumijeva: klinicki nalaz, izvor infekcije, bakteriolosku verifikaciju uzrocnika – kada je to moguce, izbor pravog antibiotika – postujuci koncept rezervnog antibiotika, antibiotik u pravo vrijeme, dovoljno dugo i u dozi odradenoj prema individualnim karakteristikama bolesnika. Ovo su ujedno i osnovni principi savremene farmakoterapije koji su danas uspostavljeni na nivou medunarodnih autoriteta. Odluka o upotrebi antibiotika mora da ostane u rukama zdravstvenog radnika”, upozorila je Masanovic.
Samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta, istakla je nasa sagovornica, nedopustivi su i savremena medicina ih ne prepoznaje.
“Pacijenti treba da postuju savjete ljekara u vezi sa uzimanjem antibiotika, jer njihova upotreba zahtijeva strucni nadzor. Kad je god to moguce, infekciju treba sprijeciti vakcinacijom. Treba voditi racuna o higijeni, pogotovo higijeni ruku. Nikada ne treba koristiti antibiotike koji nijesu nama propisani. Nikada ne uzimati takozvane ostatke od prethodne terapije. Na taj nacin cemo doprinijeti smanjenju rezistencije bakterija na antibiotike”, porucila je Masanovic.
Projekcija
Dr Mileva Masanovic ukazla je na projekciju uradenu na osnovu jedne epidemioloske studije.
“Sto ce se desiti sa planetom Zemljom u 2050. godini, ako se nastavi ovakav trend rezistencije na antibiotike? U 2050. godini, 10 milona ljudi ce umirati od infekcija prouzrokovanih sa multirezistentnim sojevima bakterija, a to ce biti za dva miliona vise nego od kancera. Ekonomski to ce ,,kostati planetu Zemlju” 66 triliona eura”, kazala je Masanovic.
0 comments