DUO LEKIĆ-POPOVIĆ

Muzički segment februarskog programa Zimske scene “Barskog ljetopisa” obilježio je koncert klasične muzike dua Žane Lekić (flauta) i Nataše Popović (klavir), koje je nastupio u sali Dvorca kralja Nikole u četvrtak, 20. februara sa početkom u 20 sati.

Ovaj iskusni duo sa bogatom koncertnom biografijom, kako ističu u “Barskom ljetopisu”, posebne emocije veže za nastup u okviru ovog festivala koji je bio bitan dio njihovog sazrijevanja i profesionalnog usavršavanja.

Žana Lekić, flautistkinja, redovni je profesor na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Za barsku publiku kaže da je uvijek bila naklonjena klasičnoj muzici, te da Crna Gora, uprkos slabom odzivuna koncertima klasične muzike, ipak ima svoju izgrađenu muzičku publiku.

“Ovaj festival je dio naših studentskih dana i imali smo tu sreću da imamo priliku da prođemo kroz tu barsku scenu, tako da nas vežu divne uspomene za ovaj prostor koji je vrlo inspirativan. Podgorica je ta koja ima najveće tržište, samim postojanjem Simfonijskog orkestra i Muzičkog centra vidi se da je publika mnogobrojna. Ovo može da bude i mali apel lokalnim zajednicama da pomognu institucije kulture i da omoguće intenzivniju koncertnu sezonu, jer to nijesu prevelika sredstva da bi se naši ljudi predstavili i u svojoj zemlji”, istakla je Lekićeva dodavši da kada bi se publici ponudio bogatiji koncertni život, publika bi se više i okupljala.

Za nastup u Baru ovaj iskusni duo odabrao je kompozicije Betovena, Mocarta, Rutera, ali i dvojice najznačajnijih crnogorskih kompozitora Bora Tamindžića i Branka Zenovića.

Popovićeva je istakla da je skroman broj kompozicija napisan za ova dva instrumenta, ali da ih to ne sprječava da svojim instrumentima prilagode i one druge.

“Žana i ja se trudimo da imamo šarolik program i vodimo računa o svemu, o prilici, mjestu u kom ćemo izvoditi, publici. Razlog zašto izvodimo Betovena je taj što želimo da se priključimo jednoj svjetskoj proslavi jubileja 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena, i to je naš mali doprinos je bio da publici predstavimo njegove romanse. Sa druge strane Tamindžić i Zenović su bili prvi koji su pokrenuli priču crnogorskog autorstva što se tiče umjetničke muzike. Nažalost nije se mnogo napisalo za flautu i klavir, ali ono što možemo da obradimo, a da ne utičemo na kvalitet, mi to uradimo. Žana i ja idemo ka tome da u perspektivi što više predstavljamo muziku naših kompozitora”, zaključila je Popović.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Ovaj se dan od 1999. obilježava kao Međunarodni dan maternjeg jezika. Generalna Skupština UNESKO-a je na 30. zasjedanju u Parizu 21. februara 1999. proklamovala Dan maternjeg jezika u cilju promovisanja jezičke kulture, raznolikosti i višejezičnosti, kao i u znak sjećanja na studente koji su 21. februara 1952. ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični. Prema procjenama, u svijetu gotovo svakodnevno nestane po jedan jezik, a lingvisti predviđaju da će od oko postojećih 6.000 jezika do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 odsto. Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje civilizacijski nijesu na nivou zapadnih standarda i nemaju institucije.

Na današnji dan 1513. umro je papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503.) papska država postala je centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael Santi papine privatne odaje, a Bramante rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.

1613 – Na ruski prijesto stupio  je Mihail, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov, koja je vladala Rusijom do 1917.

1677 – Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, iznijeta u kapitalnom djelu «Etika», izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Spinozin kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvao je gnjev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila  iz svojih redova.

1808 – Vladika Petar I odbio je ponudu francuskog generala Marmona o otvaranju francuskog konzulata na Cetinju, prihvatajući da se konzulat otvori u graničnom pojasu. Tim povodom vladika je napomenuo da je njegova odluka neprikosnovena i da, eventualno, drugačiju može donijeti Opštecrnogorski zbor, te da se u tom slučaju mora konsultovati s ruskim dvorom.

1893 – Rođen je španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor gitare u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku tog instrumenta prilagodio polifoničnim djelima.

1900 –  Umro je arhimandrit Nićifor Dučić. Nakon crnogorsko-turskog rata 1862. iz Hercegovine je emigrirao u Crnu Goru. Na Cetinju je bio imenovan za upravnika državne štamparije, a potom i za upravitelja svih osnovnih škola u Crnoj Gori. Čin arhimandrita dobio je 1883. kada je na njegovo insistiranje otvorena   «Privremena bogoslovija», kao i deset osnovnih škola. Za knjaza Nikolu obavljao je važne diplomatske poslove u Beogradu i Beču. Napustio je Crnu Goru 1867. i preselio se u Beograd.

1911 – Umro je Robert Tolinger, muzičar, porijeklom Čeh, koji je Crnu Goru smatrao posljednjom oazom slobode na Slovenskom jugu. Violončelist i dirigent, ostvario je bogatu pedagošku, kompozitorsku i koncertnu karijeru u Crnoj Gori od 1890. do 1897. Bio je učitelj klavira na Dvoru – knjeginjama Jeleni i Kseniji i knjazu Mirku. Za doprinos razvoju muzike u Crnoj Gori, knjaz Nikola ga je odlikovao Danilovim krstom petog stepena.

1916 – Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu. U toj bici, okončanoj 18. decembra, poginulo je oko milion njemačkih i francuskih vojnika.

1924 – U selu Bogetići, srpski žandarmi uhapsili su majora Šćepana Mijuškovića, perjanika Stevana Mijuškovića i nekoliko seljaka zbog sumnji da sarađuju s crnogorskim komitima. Nakon torture kojoj su bili izloženi, Šćepan i Stevan prebačeni su u Nikšić i tamo ubijeni, a njihova tijela bačena u jamu u blizini Nikšića. Njihovi mučitelji i ubice, srpski žandarmerijski kapetan Milan Kalabić, Vasilije Grbić i Krsto Đurđević, našli su se na sudu tek 1930.

1974 – U Skupštini Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglašen je novi Ustav kojim su definisane promjene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajedinice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi Federacije.

2005 –  U Londonu je umro kubanski pisac Giljermo Kabrera Infante. Kabrera koji je pisao romane, eseje i filmsku kritiku smatra se jednim od najoriginalnijih pisaca  20. vijeka na španskom govornom području. Poznata djela: roman “Tri tužna tigra” (1967) i zbirka političkih eseja “Moja Kuba”, objavljena 1991.

 2008 – Ispred doma Narodne skupštine u Beogradu održan je protestni miting „Kosovo je Srbija“. Nakon mitinga, kojem je prema procjeni policije prisustvovalo oko 150 hiljada građana, grupe huligana kamenovale su diplomatska predstavništva i napale ambasade Sjedinjenih Američkih Država  i Hrvatske; razbijali su izloge i pljačkali prodavnice. U ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, koju su zapalili, stradala je jedna osoba.

2010 – Nagrada „Zlatni medvjed“ na 60. filmskom festivalu u Berlinu dodijeljena je filmu „Med“ turskog reditelja Semia Kaplanoglua. Film „Med“ završni je dio Kaplanogluove trilogije, koju čine i filmovi „Mlijeko“ i „Jaje“. Nagrada za režiju dodijeljena je Romanu Polanskom za politički triler „Pisac iz sjenke“.

2011 – Nakon višednevnog nasilja na istoku  Libije, protesti protiv 41-godišnje vladavine Moamera Gadafija zahvatili su i prijestonicu  te zemlje – Tripoli.

2012 – Ministri finansija euro zone dogovorili su paket pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura da bi se izbjegao haotičan bankrot nakon što su primorali Atinu na nepopularne mjere štednje, a privatne vlasnike obveznica da preuzmu veće gubitke. Poslije  komplikovanog sporazuma, postignutog u zoru, rečeno je da je kupljeno vrijeme za stabilizaciju 17-člane jedinstvene valute i jačanje njenih finansijskih odbrambenih mehanizama, ali da i dalje ostaje duboka sumnja u sposobnost Grčke da se oporavi i izbjegne bankrot na duži rok.

2014 – U Vašingtonu su se sastali američki predsjednik Barak Obama i tibetanski duhovni vođa dalaj lama. Obama je naveo da podržava tibetansku kulturu, ali ne i nezavisnost te zemlje, a dalaj lama da on tome i ne teži. Oba lidera izrazila su nadu da će biti nastavljeni razgovori između predstavnika Kine i predstavnika dalaj lame. Kina je, međutim, reagovala na taj susret, upozorivši da će on ozbiljno naškoditi njenim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1957 – U Crnogorskom narodnom pozorištu premijerno je izvedena predstava «Četvrti ugao», drama u dva dijela o vođama pobune mornara u Boki 1918, tekst Radoslava Rotkovića, u režiji Ilije Nikolića. Uloge su tumačili: Petar Begović, Neđeljko Pavić, Dobrica Stefanović, Danilo Radulović, Čedo Vukanović, Stevan Mišić, Branko Obradović i drugi.

2009 – U Kotoru je održana četvrta Međunarodna veslačka regata pomorskih institucija na kojoj je pobijedila ekipa Pomorskog fakulteta iz Kotora.

2014 – Prva Crnogorka na Zimskim olimpijskim igrama, Ivana Bulatović iz Kolašina, završila je slalom na 44. mjestu od 88 takmičarki.

2014 – Ukrajinske biatlonke Vita Valentina Sjemerenko, Julija Džima i Jelena Pidgrušnjaja osvojile su titulu prvaka i okitile se zlatom. Ukrajina je 20 godina čekala na titulu olimpijskog prvaka na Zimskim olimpijskim igrama. Prvo zlato osvojila je Oksana Bajul u umjetničkom klizanju 1994.

U OKVIRU PROJEKTA CGO

Projekcija filma “Dnevnik Diane Budisavljević” i razgovor sa rediteljkom Danom Budisavljević, biće organizovano sjutra u 20 sati na Sceni studio u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Kako su saopštili iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) projekcija filma i razgovor nakon njega dio su projekta “Ubrzaj rodnu ravnopravnost”.

“Nakon prikazivanja filma zakazan je razgovor na temu “Ženska lica otpora” na kojem će učestvovati rediteljka Dana Budisavljević i istoričar Miloš Vukanović. Razgovor će voditi Miroslav Minić, profesor književnosti”, ističu u saopštenju CGO.

Kako dodaju, projekat “UBRZAJ rodnu ravnopravnost!” teži da kroz angažovani kulturno-umjetnički program stavi u fokus pitanja uloge žena u kreiranju politika i donošenju odluka, kao i njihovu ulogu u različitim procesima. Zato se panel fokusira na žene koje su kroz svoj otpor doprinosile zaštiti ljudskih prava, poput Diane Budisavljević. Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

BERLINALE

U Berlinu je večeras počelo 70. izdanje Međunarodnog filmskog festivala (Berlinale) koji će biti u znaku politike i raznolikosti, teme koje su aktuelne u filmskoj industriji.

Festival je počeo minutom ćutanja u znak odavanja pošte za devet stradalih u pucnjavi kod Frankfurta.

Filmsku smotru su otvorile glumice Sigurni Viver i Margaret Keli.

Tokom 11 dana festivala biće prikazano 340 filmova. Filmska smotra traje do 1. marta, a glavne nagrade će biti dodijeljene dan ranije, 29. februara.

Od 18 filmova u trci za Zlatnog medvjeda, šest su režirale žene ili su bile asistenti reditelja.

Počasni Zlatni medvjed će ove godine biti uručen glumici Helen Miren.

Ukrajinski reditelj Oleg Sencov, koji je pet godina bio u ruskom zatvoru, predstaviće ostvarenje “Numbers” insipirisano njegovim zatočeništvom.

Za Zlatnog medvjeda će se boriti, između ostalih, film “There is no evil” iranskog reditelja Muhameda Rasulofa, koji je zabranjen u Iranu. U konkurenciji su brazilski film o ropstvu “Todos os mortos”, kao i dokumentarno ostvarenje Ritija Pana “Irradiated” posvećen sjećanju na genocid u Kambodži.

Predsjednik žirija će biti glumac Džeremi Ajrons.

Prošlogodišnji dobitnik Zlatnog medvjeda bio je film “Sinonimi” izraelskog reditelja Nadava Lapida.

U KRALJEVSKOM POZORIŠTU

Predstava “Ljubavno doba” koja je nastala u okviru obrazovnog segmenta Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, premijerno će biti izvedena 11. marta.

Predstavu režira Marija Backović, a kako su saopštili iz Pozorišta, tekst je nastajao u procesu sa djecom koja učestvuju u Studiju Kraljevskog pozorišta, pa ga potpisuje kolektiv predstave. Saradnik na dramaturgiji je Mirko Radonjić, dok je organizator Dubravka Matičić.

“Bavili smo se temom ljubavi. Onom pravom, između partnera. Onom na koju kad misliš- malo se naježiš i otme ti se osmijeh. Onom zbog koje se gube kraljevstva, pomjeraju planine, bježi od kuće, ne razgovara sa roditeljima, gube prijatelji, zaboravljaju snovi. Nas šesnaestoro promišljali smo, pitali, odgovarali, sukobili se i tražili u sebi. Nismo došli ni do kakvih konkretnih rješenja. Na očekuj da ćeš nakon ove predstave otkriti šta je ljubav. Mi smo samo našli neke teme koje nas muče i dijelimo ih sa tobom. Nadamo se da ćeš se prepoznati u nekoj od priča i osjetiti manje usamljeno”, poručuje tim nove predstave u Zetskom domu.

Njega čine: Milica Andrić, Dorotea Roganović, Milica Radović, Valentina Ivanović, Marija Jovićević, Aleksandra Šovran, Maja Marković, Andrej Lipovina, Itana Samardžić, Marija Andrić, Maša Tomović, Doroteja Bušković, David Vuković, Nemanja Mijović/Đorđije Proroković.

Oni su dio najstarije grupe Studija Kraljevskog pozorišta i imaju između 15 i 18 godina.

SPOJ DRAME I KLASIKE

Crnogorski orkestar mladih nastupiće u Kraljevskom pozorištu Zetski dom u petak, 21. februara, sa početkom u 20 časova.

U zetskom domu će kao solisti nastupiti Igor Pejović (violina) i Vladana Perović (klaviru).

Publika će na koncertu pored interesantnog repertoara imati priliku da čuje kompoziciju mladog crnogorskog kompozitora Milivoja Pićurića, “Nokturno za violinu, orkestar i elektroniku” djelo savremenog umjetničkog zvuka.

 Kako je najavljeno, na programu će biti J. Sibelius – Impromtu No. 5, F. Mendelssohn – Concerto for violin, piano and orchestra, I. Xenakis – Aroura, M. Pićurić – Nokturno za violinu, orkestar i elektroniku.

Crnogorski orkestar mladih je osnovan 2018. od strane „Udruženja mladih umjetnika Crne Gore“.

“Nakon uspješne godine, u septembru 2019. „Crnogorski orkestar mladih“ postaje predstavnik Crne Gore u „Evropskoj orkestarskoj federaciji“. Crnogorski muzičari koji su većinom svoju karijeru započeli u inostranstvu okupljeni su oko ideje Crnogorskog orkestra mladih sa ciljem zajedničkog umjetničkog djelovanja. Sa akcentom na promociji savremene umjetničke muzike, kao najvažnijim segmentom kulturnog identiteta, Crnogorski orkestar mladih prvenstveno želi da privuče mlađe generacije u koncertne sale”, saopštili su iz Zetskog doma.

Repertoar orkestra, pored poznatih dijela klasične literature, čini savremena umjetnička muzika kao i spoj drame i klasične muzike.

Orkestar je učestvovao u manifestacijama kao što su: Evropski dani kulturne baštine, Festival mladih umjetnika 19, Humanitarni Gala Koncert, multimedijalna izložba „Eros, krv i svetost“, itd.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1753. mitropolit Vasilije Petrović, tokom boravka u Moskvi, uputio je molbu ruskom dvoru da interveniše kod Svetog sinoda, kako bi već obećane crkvene knjige poslao u Crnu Goru, a uz njih, kako u molbi navodi, žezlo i mantiju preosveštenom vladici Savi.

1847 – Pero Tomov Petrović, kome je bilo povjereno upravljanje državom za vrijeme odsustva vladike Petra II Petrovića, izvijestio je Njegoša da je skadarski paša, želeći da oslabi odbrambenu moć Crne Gore, namijenio oko 10 hiljada srebrnih fiorina  za podmićivanje crnogorskih glavara, ali i drugih,  manje imućnih ljudi. Da bi spriječio njihov odlazak kod paše, Senat je bio prinuđen da kažnjava porodice onih, koji su se polakomili na pašinu ponudu.

1893 – U Podgorici je, nakon one u Danilovgradu, osnovana druga poljoprivredna škola u Crnoj Gori, pod nazivom «Knjaževska crnogorska zemljodjelska škola», koja je radila do 1898.

1908 – Umro je književnik  Simo Matavulj, autor poznatog romana «Bakonja fra Brne» i romana iz crnogorskog života «Uskok».

1921 – Izašla je uredba o centralizaciji uprave i sudske vlasti u Srpskoj patrijaršiji u kojoj stoji da se djelokrug rada mitropolita Crne Gore , brda i primorja, izložen u Ustavu Svetog sinoda Knjaževine Crne Gore, prenosi na srpskog patrijarha Pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je to još jedan akt ukidanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

1924 – Rođen je američki filmski glumac Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik Oskara. Prestižnu filmsku nagradu dobio je za film «Poljski ljiljani», a proslavio se i u filmovima «Bjekstvo u lancima», «U vrelini noći», «Gospodinu s ljubavlju».

1930 – U Okladama kod Bijelog Polja rođen je Miodrag Bulatović,  romansijer, pripovjedač, dramski pisac. Kombinovanjem moderne prozne fabule i smjelog tretiranja erotike i senzualnosti uz folkloristiku likova,  postigao je osoben stil i izraz. Jedan je od najviše prevođenih naših pisaca. Umro je 15. marta 1991.  Poznata djela : «Đavoli dolaze», «Vuk i zvono» , «Crveni petao leti prema nebu», «Heroj na magarcu», «Ljudi sa četiri prsta», «Gulo Gulo», «Rat je bio bolji».

1989 – Rudari Starog trga u rudniku Trepča na Kosovu organizovali su štrajk i zabarikadirali se u okna, tražeći obustavu najavljenih političkih i ustavnih promjena u Pokrajini. U okončanju štrajka učestvovali su Slobodan Milošević  i predsjednik CKSK Jugoslavije Stipe Šuvar. Na zahtjev ogromnog broja demonstranata u Beogradu nekoliko dana kasnije, uhapšen je Azem Vlasi, a na Kosovu 28. februara iste godine zavedeno vanredno stanje, nakon što je Predsjedništvo SFRJ odobrilo upotrebu vojske.

1991 – Usvajanjem amandmana 99 na Ustav kojim je Republika Slovenija definisana kao samostalna Republika, Skupština Slovenije pokrenula je inicijativu za izdvajanje iz SFR Jugoslavije; Vlada Hrvatske podnijela je Saboru dopunu Ustava po kome u Hrvatskoj važe samo zakoni te Republike, čime je suspendovan Ustav SFR Jugoslavije.

2005 – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džordž Buš doputovao je u Brisel u četvorodnevnu posjetu Evropi. Bila je to prva posjeta američkog predsjednika  sjedištu Evropske unije.

2005 – Izraelska Vlada na čelu s Arijelom Šaronom donijela je odluku o povlačenju izraelskih vojnika iz pojasa Gaze i o iseljavanju jevrejskih naselja koja su se više od 37 godina nalazila na tom području.

2009 – Nakon skoro petogodišnjeg izdržavanja kazne za ratne zločine počinjene u Dubrovniku početkom 90-ih, iz Haga je u Crnu Goru doputovao Pavle Stugar, general bivše Jugoslovenske narodne armije.

2009 –  Osnovni sud u Banjaluci odlučio je da Islamskoj zajednici u Bosni, Republika Srpska i grad Banjaluka isplate više od 32 miliona eura za rušenje šesnaest džamija na području Banjaluke u toku Bosanskog rata od 1992. do 1995.

 2012 – U Beogradu je, u 38. godini, umrla kotorska slikarka Marijana Žebeljan. Diplomirala je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu. Imala je brojne samostalne i kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je velikog broja prestižnih međunarodnih nagrada za slikarstvo i dizajn, a bavila se i animiranim filmom.

2013 – Bugarska vlada dala je ostavku nakon masovnih protesta protiv visokih cijena struje i pada životnog standarda, i tako se pridružila brojnim evropskim vladama koje su pale zbog „stezanja kaiša“ tokom četvorogodišnje krize.

2014 – Dan nakon što je proglašeno primirje između predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije, u Kijevu je došlo do novih sukoba policije i demonstranata. Nakon tri sata žestokih borbi, Trg nezavisnosti ponovo su zauzeli antivladini demonstanti. Poginule su desetine civila, predsjednik Janukovič se sastao s delegacijom Evropske unije, a u Briselu je donesena odluka o uvođenju sankcija Ukrajini. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

2004 –  Predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica prihvatio je mandat za obrazovanje Vlade Srbije koji mu je ponudio vršilac dužnosti predsjednika republike Dragan Maršićanin.

2005 – Španci su na referendumu odobrili novi Ustav Evropske unije.

2008 – U mjesnoj zajednici „Stari aerodrom“ u Podgorici otvoren je Dom zdravlja,  površine 1.500 kvadratnih metara, vrijedan dva miliona eura.