DIKAPRIO I DE NIRO U GLAVNIM ULOGAMA

Leonardo Dikaprio i Robert de Niro će biti glavne zvijezde narednog filma Martina Skorsezea “Killers of the Flower Moon”.

Prethodni put kada su njih dvojica igrali zajedno u glavnim ulogama, to je bilo u filmu “Dječakov život” iz 1993. godine. Nikada do sada nijesu bili zajedno u nekom od Skorsezeovih filmova.

Dikaprio je najavio de Nira na dodjeli “SAG” nagrade za životno djelo i potvrdio da će glumiti zajedno, piše NME.

“Mnogo sam naučio od obojice (de Nira i Skorsezea) i srećan sam što mogu da ih nazovem saradnicima. Prava je čast nakon 30 godina ponovo raditi sa Robertom na novom filmu Killers of The Flower Moon”, rekao je on tom prilikom.

22. i 23. JANUARA

Na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće izvedena predstava Tri sestre, u režiji Branislava Mićunovića, u srijedu, 22, kao i u četvrtak 23. januara sa početkom u 20h.

Dva januarska izvođenja prva su nakon premijere u decembru kada je publika ovacijama pozdravila ansambl koji čine: Pavle Prelević, Nada Vukčević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Ana Vučković, Jelena Laban, Aleksandar Radulović, Srđan Grahovac, Omar Bajramspahić, Vule Marković, Dejan Ivanić i Stevan Vuković. 

Glumačka ekipa saglasna je u tome da rad na ovoj predstavi predstavlja jednu od onih prilika koje mijenjaju glumca, mijenjaju ga lično i direktno i kao čovjeka. Isto tako, uvjereni su da su težak i odgovoran zadatak uspjeli proživjeti i donijeti na scenu valjano zahvaljujući vještom reditelju. Takođe, sigurni su i u to- ovo nije predstava koja budi ravnodušnost.

„Velika je odgovornost raditi Čehova. To je vječna tema-nemanje izbora, koliko smo svjesni sebe i drugih. Profesor je detaljan, odlučan u tome da istinski i ljudski prođe kroz proces, ništa van istine nije bilo dozvoljeno. Gdje smo mi u ovome?Rekao nam je da sve što štrči, svaki momenat, greška i ton u mizanscenu se vidi, a i mi to sada osjećamo. Moramo se pitati, da li je ovo život, i u tome nema distance , u smislu da je ovo pozorište u kome se igra drama. Ne, ja sam u tome. Način na koji profesor čita Čehova, vidi i osjeća je nevjerovatan. Naizgled to je jednostavan način. To mnogi ljudi na taj način ne mogu“, kazala je uoči premijere glumica Jelena Laban.

„Čehov se bavi golom istinom čovjeka, baš zato je teško. Bilo je jako izazovno prenijeti misao. Morali smo raditi ozbiljno, dugo i isrpno da bi došli do ovakvog rezultata koji smo postigli sad. Mi smo to uspjeli na jedan visoko estetski način. Malo je ljudi koji imaju izbor. Mi ne radimo Čehova od prije 120 godina, radimo ovaj sadašnji trenutak, izbor čovjeka danas. Svi likovi se preispituju- gdje sam, kako je prošao moj život?Ako ja kao Stevan promišljam na svoj život, zaboraviću na Čehova, baviću se sobom. Zato je ovo djelo i ova predstava tako istinita.“, riječi su glumca Stevana Vukovića. 

Reditelj Branislav Mićunović želio je imati predstavu o tome da sve manje izbora imamo, da svijet postaje sve skučenije i bezličnije mjesto.

“Četiri Čehovljeva čina saželi smo u jedan. Dramaturška intervencija bila je ogromna, za mene je ovaj zadatak bio velika odgovornost. Sve se dešava u toj jednoj- poslednjoj noći, a sve se dešava u jednoj- ovoj tački našeg društva. Ovo što ste vidjeli večeras na sceni, to smo mi, već smo postali Čehovljevi junaci.“, rekla je nakon premijernog izvođenja dramaturškinja Stela Mišković.

Branislav Mićunović pored režije potpisuje adaptaciju i dizajn predstave,a saradnici su: Stela Mišković (dramaturgija), Marko Petrović Njegoš (scena), Lina Leković (kostim), Dubravka Drakić (govor), Vjera Nikolić (muzika) i Mile Buturović (svijetlo). Predstava se realizuje u okviru interregionalnog projekta ADNICH (IPA CBC Italija-Albanija-Montenegro).

IPA PROJEKAT

U okviru realizacije IPA projekta MONET, menadžment, kustosi i zaposleni Narodnog muzeja, Pomorskog muzeja i Centra savremene umjetnosti, imali su mogućnost da kroz saradnju sa kolegama iz Italije, učestvuju u tri programa obuke, koje je realizovao ARATRO Univerzitet iz Regije Molize u Italiji.

Među predavačima su bili istoričarka umjetnosti Idit Gabriel, upravnica 46 muzeja u italijanskoj regiji Lacio, vizuelni umjetnik Marko Grasivaro i Nikolas Balario, autor i voditelj savremenih umjetničkih programa.

“Radionice su bile bazirane na prezentaciji tehnika koje se primjenjuju u slučaju transformacije i upravljanja muzejima, ali i upotrebe savremenih tehnologija, kao novog načina vizuelne prezentacije kulturne baštine”, saopšteno je iz Ministarstva kulture.

 Pored navedenog, učesnici su imali priliku da savladaju tehnike koje se odnose na medijsku promociju i adekvatno predstavljanje kulturnih sadržaja, sa posebnim akcentom na pitanje prezentacije savremene umjetnosti.

“Projekat MONET je finansiran u okviru prvog poziva Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Osnovni cilj projekta je stvaranje mreže muzeja i kulturnih lokacija i promocija prirodne i kulturne baštine kroz valorizaciju muzeja u smislu menadžmenta, infrastrukture i usluga”, objašnjeno je u saopštenju MKU.

Ministarstvo kulture Crne Gore je vodeći partner u realizaciji projekta, dok su ostali partneri iz Italije Pino Pascali Muzej, ARATRO Univerzitet Molize i Regija Pulja, a iz Albanije Ministarstvo kulture i Muzej fotografije Marubi. Pridruženi partneri je Opština Leće.

VEČERAS

Opera „La Bohème“ Đakoma Pučinija će premijerno biti izvedena u večeras u 20 sati na Velikoj sceni CNP-a.

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih opera u istoriji opisuje, kroz doživljaje protagonista Rodolfa i Mimi, sudbine nekoliko djevojaka i mladića iz pariške Latinske četvrti.

Potresnom pričom o mladim i siromašnim pariškim umjetnicima i njihovim nesrećnim ljubavima, Đakomo Pučini je osvojio svjetske pozornice, a sada će u njegovom operskom stvaralaštvu moći da uživa i crnogorska publika.

„La Boheme“ je plod saradnje nacionalnog teatra, Muzičkog centra Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Fondacije Pučini, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra.

Dirigent opere je Alberto Veronezi, reditelj Andrea Tokio, a dirigent hora Frančesko Barbađelata.

Uloge tumače: Ragaa Eldin, Ivana Čanović, Marko Kalajanović, Olivera Tičević, Daniele Kaputo, Davide Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović, Maja Zanata, Anja Jestrović i Anđela Jovićević, uz pratnju Crnogorskog simfonijskog orkestra i mješovitog i dječijeg hora.

Opera će reprizno biti izvedena 23. i 25. januara, a ulaznice za sva izvođenja su rasprodate.

MINISTARSTVO I OPŠTINA

Sporazum o organizaciji, realizaciji i statusu Međunarodnog TV festivala Bar potpisali su u Ministarstvu kulture ministar Aleksandar Bogdanović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i direktor Kulturnog centra Bar Erol Marunović.

Iskustva u dosadašnjoj organizaciji ove manifestacije od posebnog značaja za kulturu pokazala su da postojeći institucionalni okvir nije uspio da odgovori kompleksnim izazovima daljeg razvoja, pa Festival u prethodne tri godine nije realizovan. Imajući u vidu značaj, ulogu i misiju Festivala ovakvog profila za kulturni i društveni razvoj, novi model organizacije usaglašen je nakon analize opravdanosti njegove revitalizacije.

„Aktuelnim Sporazumom, Ministarstvo kulture i opština Bar potvrđuju spremnost da nastave da razvijaju i unapređuju barski TV festival, koji duže od dvije decenije ostvaruje značajnu kulturnu misiju. Saglasni smo da treba da izgradimo novi model organizacije Festivala, i to onaj koji će mu obezbijediti institucionalnu utemeljenost, kontinuirano djelovanje i održivost, jednako koliko i podizanje kvaliteta umjetničke produkcije“, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, nakon potpisivanja Sporazuma.

Ministar Bogdanović napomenuo je da će na osnovu potpisanog Sporazuma, Međunarodni TV festival nastaviti i ubuduće da djeluje kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu i kao još jedna od festivalskih cjelina Kulturnog centra Bar.

„Takođe, utvrđeni su modeli upravljanja i rukovođenja festivalom, kao i partnersko učešće Opštine Bar i Ministarstva kulture u njegovom finansiranju. Planirano je inoviranje programskog koncepta Festivala, ali i participacija srodnih nacionalnih ustanova kulture koje će uticati na kvalitetnije kreiranje festivalskih sadržaja i bolju produkciju. Uvjereni smo da će redefinisanje festivala i novo institucionalno, upravljačko i rukovodno ustrojstvo kvalitativno uticati na njegov dalji razvoj i cjelovito ostvarivanje kreativne misije, kroz koju će nam barski festival ponovo obezbijediti uvid u najkvalitetniju svjetsku TV produkciju“, poručio je ministar Bogdanović.

Barski festival posvećen televizijskom stvaralaštvu jedini je ovog tipa u Crnoj Gori.Okuplja TV kuće i autore iz cijelog svijeta, apored međunarodne afirmacije i promocije Crne Gore, značajnu ulogu imao je i u kreiranju interkulturnog dijaloga, poštovanju kulturne različitosti, podsticanju novih formi umjetničkog izražavanja, kao i u stimulisanju regionalnog i internacionalnog partnerstva. Ovim Sporazumom je, između ostalog, predviđeno da, počev od 2020, Festival bude realizovan svake godine u Baru krajem oktobra, ili u nekom drugom terminu koji će biti usklađen sa održavanjem najznačajnijih međunarodnih filmskih i televizijskih festivala.

„Veliko mi je zadovoljstvo što smo danas, poslije tri godine pauze i niza pokušaja da revitalizujemo Međunarodni TV festival, ovoj smotri vratili status kakav zaista i zaslužuje. Ovo je još jedna potvrda uspješne saradnje Ministarstva kulture i Opštine Bar sa ciljem da ponovo oživimo jedinstveni festival televizijskog stvaralaštva ne samo u Crnoj Gori već i šire. Činjenica da je posljednje godine održavanja TV festivala bilo prijavljeno programskih sadržaja iz čak 84 zemlje dovoljno govori o njegovom značaju i doprinosu ne samo za kulturno-umjetničku scenu Bara već i Crne Gore“,kazao je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

Naglasio je da su Budžetom Opštine Bar za 2020. godinu obezbijeđena sredstva za realizaciju ove manifestacije i izrazio nadu da će krajem oktobra TV festival oživjeti u novom ruhu, kako je i planirano.

Sporazumom je, između ostalog, precizirano i da će Ministarstvo kulture i Opština Bar do kraja februara realizovati aktivnosti koje se odnose na partnerstva u produkciji Međunarodnog TV festivala od strane srodnih institucija poput Javnog servisa TV Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore, Crnogorske kinoteke. 

„Pred nama je veliki broj zadataka u pripremi ovogodišnjeg festivala, pa je neophodno odmah započeti organizaciju aktivnosti. Uvjeren sam da ćemo u pripremi plana i progama rada imati podršku Ministarstva kulture i drugih partnera koji će nam se pridružiti u realizaciji Festivala i da će, poput dosadašnjih saradnji na brojnim zajedničkim projektima, i ova biti na obostrano zadovoljstvo“, kazao je direktor Kulturnog centra Bar Erol Marunović.

U UTORAK OD 20 SATI

Opera „La Bohème“ Đakoma Pučinija će premijerno biti izvedena u utorak 21. januara u 20 sati na Velikoj sceni CNP-a.

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih opera u istoriji opisuje, kroz doživljaje protagonista Rodolfa i Mimi, sudbine nekoliko djevojaka i mladića iz pariške Latinske četvrti.

Potresnom pričom o mladim i siromašnim pariškim umjetnicima i njihovim nesrećnim ljubavima, Đakomo Pučini je osvojio svjetske pozornice, a sada će u njegovom operskom stvaralaštvu moći da uživa i crnogorska publika.

„La Boheme“ je plod saradnje nacionalnog teatra, Muzičkog centra Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Fondacije Pučini, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra.

Dirigent opere je Alberto Veronezi, reditelj Andrea Tokio, a dirigent hora Frančesko Barbađelata.

Uloge tumače: Ragaa Eldin, Ivana Čanović, Marko Kalajanović, Olivera Tičević, Daniele Kaputo, Davide Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović, Maja Zanata, Anja Jestrović i Anđela Jovićević, uz pratnju Crnogorskog simfonijskog orkestra i mješovitog i dječijeg hora.

Opera će reprizno biti izvedena 23. i 25. januara, a ulaznice za sva izvođenja su rasprodate.

PODRŠKA MINISTARSTVA

U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, Ministarstvo kulture Crne Gore je Javnoj ustanovi Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor odobrilo dva projekta, u ukupnom iznosu od 5,9 hiljada eura.

“Podržani su projekti ”Bokeljska noć” u iznosu od pet hiljada eura i ,,Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u  Kotoru’’ u iznosu od 900 eura”, navodi se u saopštenju Kulturnog centra Nikola Đurković.

Ministarstvo kulture Crne Gore će, kako su naveli, sufinansirati organizaciju Bokeljske noći, jedinstvene manifestacije koja predstavlja nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja.           

“Realizujući projekat ,,Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u  Kotoru’’ Gradska biblioteka i čitaonica Kotor će u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom iz Kotora građanima predstaviti kulturno blago koje se čuva u Riznici Srpske pravoslavne crkve u Kotoru, odnosno njenoj Biblioteci čiju osnovu čini legat episkopa bokokotorsko– dubrovačkog Gerasima Petranovića (1820–1906). Do danas je sačuvano oko 1300 primjeraka iz ove biblioteke. Najstariji primjerci su iz XVII vijeka i posebno su dragocjeni za proučavanje slavistike”, navodi se u saopštenju KC.

U BP

Autorka 15 knjiga, posvećenih ženi, Sanela (Karišik) Begović poznatija kao Sara Sabri, nakon brojnih promocija knjiga i predavanja na kojima je podsticala žene na aktivizam i ostvarivanje najbolje verzije sebe dajući istovremeno ženama podršku u svim segmentima života, sinoć je u Bijelom Polju, predstavila svoju najnoviju knjigu “Šapućem ti kao sestra sestri”.

Sara Sabri nastoji, kako je kazala, da pomogne ženskom aktivizmu, porodičnim odnosima te vaspitanju djece.

U knigama se bavi porodičnim temama i iskustvima žena, kao i sopstvenim iskustvom i znanjem.

Autorka piše i o tome kako postati nezamjenjljiva supruga, kako održavati brak i ljubav svježim, kakva žena ne smiješ biti, a jeste, i kakva treba da bude, a nije, kao izabrati pravog muškarca, izbjeći svakodnevnu monotoniju te kako udvići dejcu od preduge upotrebe telefona…

Jedna od poruka kojom se rukovodila prilikom pisanja je da žena ne treba da se trudi i udovolji svijetu, jer će u tom slučaju izgubiti zdravlje, dostojanstvo i neće se osjećati zadovoljno niti će drugi biti zadovoljni njima.

„Trudi se zadovoljiti i udovoljiti Bogu, osjetićeš neizmjerno zadovoljstvo sobom u svom srcu, a nadat ćeš se i Božjem zadovoljstvu. Onom ko tako radi, njemu su kockice u životu na svom mjestu. Ako često sebi govorite da vam ništa u životu ne ide, da se često razočarate, da ste tužni uplakani. Preslišajte se, možda ste samo ispreturali kockice. Popravite to“, kazala je Sara Sabri.

Autorka savjetuje kako živjeti s manama, kako riještit konkretne životne situacije i probleme, šta kad saznaš da pored tebe ima drugu, šta kad sve učiniš da ga usrećiš, a on uzvrati nezahvalnošću, kako preživjeti razvod braka.

Sara Sabri rođena je 1984. godine u Novom Pazaru. Udata je ima petoro djece.

Diplomirala je u medresi Gazi Isa-beg u Novom Pazaru. Osnivač Edukativnog centra za žene i djecu „Sara Sabri“ u Sarejevu te Osnivač ženskog edukativnog centra „Rahma“ u Novom Pazaru.

Dugogodišnja je novinarka, ali i vaspitačica u vrtiću. Tokom posljednjih sedam godina prodala je preko 100.000 knjiga.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

HOLIVUD

Južnokorejski film Parazit osvojio je najprestižniju nagradu američkog udruženja filmskih glumaca (SAG) u Holivudu.

Taj film, prošlogodišnji dobitnik Zlatne palme u Kanu, osvojio je sinoć nagradu za “najbolji glumački ansamb”, najprestižnije priznanje ovog udruženja.

Reditelj Bong Džu-Ho je rekao da uviđa da rastu šanse za uspjeh njegovog filma na prestižnim Oskarima, koji se dodjeljuju početkom idućeg mjeseca.

Parazit je nominovan za šest Oskara, uključujući za najbolji film. Film je favorit za Oskara za najbolji strani film ali u kladionicama mu se daju visoke šanse i za pobjedu u kategoriji najboljeg filma.

Film Parazit je takođe prije deset dana dobio nagradu za najbolji film na stranom jeziku na dodeli Zlatnog globusa, gdje se dodjeljuju nagrade Udruženje stranih dopisnika u Holiviudu.

Porodična drama, sa primjesama trilera i socijalnim temama Parazit govori o ulasku siromašne porodice u svakodnevnicu bogate porodice. Od kada je izašao film bilježi veliki uspjeh u svijetu od Južne Koreje do SAD, preko Evrope.

“Iako je naslov Parazit mislim da je priča o suživotu i kako svi možemo da živimo zajedno”, rekao je sinoć Song Kang Ho, jedan od glumaca, preko prevodioca.

Pošto glumci čine najveći procenat članova Akademije za filmsku umjetnost i nauku koja odlučuje o Oskarima, njihov izbor se pažljivo prati kao nagovještaj šta bi na Oskarima,koji se održavaju 9. februara moglo da pobjedi.

U drugim kategorijama glumac Hoakin Finiks osvojio je nagradu za najboljeg glumca za film “Džoker”, Rene Zelveger za najbolju glumicu za interpretaciju Džudi Garland na kraju njenog života u filmu “Džudi”.

Bred Pit je dobio nagradu za najbolju pomoćnu mušku ulogu u filmu Kventina Tarantina “Bilo jednomu Holivudu”, dok je Lora Dern osvojila nagradu za najbolju pomoćnu žensku ulogu za ulogu advokata u filmu “Marriage Story”.

Robert De Niro, zvijezda filma “Irishman” Martina Skorsezea je dobio nagradu za cjelokupnu karijeru.

U dijelu nagrada za televiziju serija novog striming servisa Epl “The Morning Show” je dobila svoju prvu nagradu zahvaljujući Dženifer Aniston, koja je nagrađena za najbolju glumicu u televizijskoj drami.

Fibi Voler-Bridž, koja je kreirala i glumi u seriji “Fleabag” osvojila je nagradu za najbolju glumicu u komediji.

Piter Dinklidž je dobio nagradu za najboljeg glumca u seriji za tumačenje lika Tiriona Lanistera u kultnoj seriji “Igra prestola”.

Druga kultna serija “Kruna” (The Crown) osvojila je sinoć nagradu za najbolju glumačku postavu za serije.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1834. na Cetinje je iz Rusije, preko Trsta i Boke, stigla štamparija koju je Njegoš kupio prilikom boravka u carevini za tri hiljade rubalja. Uz štampariju su stigla i crkvena slova, a Njegoš je doveo i vještog štampara Mihaila Petrova. Poslije njegove smrti štamparijom je rukovodio Rus Domin, uz koga su radila i dva Crnogorca – Filip Đurašković i Stevo Stankov Petrović.

Ostali datumi: 1265. prvi put je sazvan engleski parlament. Donji dom činila su dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više svještenstvo.

1612 – U duševnom rastrojstvu umro je Rudolf II, rimsko-njemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri rimokatolike i protestante umnogome je doprinijela tridesetogodišnjim vjerskim ratovima u Evropi.

1876 – U boju na Radovanovom ždrijelu, u klancu na putu Trebinje-Dubrovnik, poginuo je banjanski vojvoda Maksim Baćović. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Dubrovnik i 24. januara opojani u pravoslavnoj crkvi, a potom ispraćeni uz veličanstvenu pogrebnu povorku. Kovčeg je pratilo pravoslavno i katoličko svještenstvo, učenici svih škola i građani Dubrovnika i okoline, sve do mjesta sahrane – ispred crkve Svetog Spasa na Grahovcu, gdje banjanski vojvoda počiva pored svog oca Jovana.

1877 – U Carigradu je završena konferencija velikih sila, sazvana na prijedlog engleske vlade radi uspostavljanja mira između Crne Gore i Srbije s Turskom. Rok za primirje produžen je do marta iste godine, ali se o drugim pitanjima, od kojih je jedno bilo proširenje Crne Gore prema Hercegovini, Albaniji i Gornjem Polimlju, nije mogla postići saglasnost.

1984 – Umro je američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara za manje od jedne minute, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama, jednu 1924. i dvije 1928.

1993 – Umrla je američka glumica holandskog porijekla Odri Hepbern, dobitnica Oskara za film »Praznik u Rimu«

1996 – Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat postao je prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda.

2006 – Australijska federalna policija uhapsila je u Sidneju bivšeg komandanta srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj Dragana Vasiljkovića, poznatijeg kao kapetan Dragan. Sumnjičeći kapetana Dragana za ratne zločine, hrvatsko Ministarstvo unutrašnih poslova raspisalo je početkom januara međunarodnu potjernicu za njim.

2009 – Nakon polaganja zakletve i inauguracionog govora, pred oko dva miliona ljudi, Barak Husein Obama postao je 44. predsjednik SAD i prvi crnac na toj funkciji u istoriji Amerike. Četrdesetsedmogodišnji Obama je i prvi američki predsjednik koji je dužnost preuzeo nakon što je položio zakletvu na Bibliji, na kojoj se 1861. zakleo Abraham Linkoln. Obamin izbor pozdravljen je širom svijeta kao znak da će Amerika biti otvorenija za promjene, a on sam je poručio naciji da umjesto straha mora izabrati nadu i umjesto sukoba jedinstvo. Istoga dana, nakon osam godina na predsjedničkoj funkciji, prethodni američki predsjednik Džordž Buš otputovao je u rodni Teksas.

2009 – Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun posjetio je pojas Gaze i izrazio zaprepaštenost i bijes zbog, kako je rekao, užasnih prizora razaranja od strane Izraela i raketnih napada Hamasa. U sukobu izraelskih snaga i Hamasa stradalo je 1.300 Palestinaca, a hiljade su ostale bez domova.

2010 – Premijer Crne Gore Milo Đukanović, koji je boravio u trodnevnoj zvaničnoj posjeti Vašingtonu, susreo se s američkom državnom sekretarkom Hilari Klinton i potpredsjednikom SAD Džozefom Bajdenom. Hilari Klinton je nakon razgovora s Đukanovićem kazala da Sjedinjene Američke Države podržavaju Crnu Goru u sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava, i zahvalila na slanju crnogorskih vojnika u Avganistan.

2012 – U 74. godini umrla je slavna američka bluz pjevačica Eta Džejms. Objavila je oko trideset albuma, a među njenim najpoznatijim pjesmama su »Na kraju« i »Igraj sa mnom Henri«.

2013 – Papa Benedikt XVI poslao je preko Tvitera prvu poruku na latinskom i time započeo misiju oživljavanja zvaničnog jezika Katoličke crkve uz pomoć sredstava masovne komunikacije.

2014 – U Bolonji je, u 80. godini, umro jedan od najvećih svjetskih dirigenata Klaudio Abado. Gotovo dvadeset godina bio je direktor Milanske skale, potom direktor simfonijskih orkestara u Londonu i Berlinu, kao i direktor Opere u Beču. Osnovao je i sopstveni orkestar u Švajcarskoj. Italijanski predsjednik Đorđo Napolitano imenovao ga je 2013. za doživotnog senatora. Senatorsku novčanu nadoknadu Abado je ulagao u finansiranje mladih muzičara. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1841 – Završen je Prvi opijumski rat između Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina bila je primorana da Britancima plati ratnu odštetu i da im prepusti Hong Kong.

1945 – Frenklin Delano Ruzvelt inaugurisan je četvrti put za predsjednika SAD, jedini u istoriji SAD koji je četiri puta biran za predsjednika.

1961 – Džon Kenedi inaugurisan je u 43. godini za predsjednika SAD kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

1981 – Ronald Regan je u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD.

2007 – U staračkom domu u Montrealu, u 116. godini, umrla je Džulija Vinefred Bertran, Kanađanka koja je zvanično bila najstariji stanovnik planete.