BERLINALE

U Berlinu je večeras počelo 70. izdanje Međunarodnog filmskog festivala (Berlinale) koji će biti u znaku politike i raznolikosti, teme koje su aktuelne u filmskoj industriji.

Festival je počeo minutom ćutanja u znak odavanja pošte za devet stradalih u pucnjavi kod Frankfurta.

Filmsku smotru su otvorile glumice Sigurni Viver i Margaret Keli.

Tokom 11 dana festivala biće prikazano 340 filmova. Filmska smotra traje do 1. marta, a glavne nagrade će biti dodijeljene dan ranije, 29. februara.

Od 18 filmova u trci za Zlatnog medvjeda, šest su režirale žene ili su bile asistenti reditelja.

Počasni Zlatni medvjed će ove godine biti uručen glumici Helen Miren.

Ukrajinski reditelj Oleg Sencov, koji je pet godina bio u ruskom zatvoru, predstaviće ostvarenje “Numbers” insipirisano njegovim zatočeništvom.

Za Zlatnog medvjeda će se boriti, između ostalih, film “There is no evil” iranskog reditelja Muhameda Rasulofa, koji je zabranjen u Iranu. U konkurenciji su brazilski film o ropstvu “Todos os mortos”, kao i dokumentarno ostvarenje Ritija Pana “Irradiated” posvećen sjećanju na genocid u Kambodži.

Predsjednik žirija će biti glumac Džeremi Ajrons.

Prošlogodišnji dobitnik Zlatnog medvjeda bio je film “Sinonimi” izraelskog reditelja Nadava Lapida.

U KRALJEVSKOM POZORIŠTU

Predstava “Ljubavno doba” koja je nastala u okviru obrazovnog segmenta Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, premijerno će biti izvedena 11. marta.

Predstavu režira Marija Backović, a kako su saopštili iz Pozorišta, tekst je nastajao u procesu sa djecom koja učestvuju u Studiju Kraljevskog pozorišta, pa ga potpisuje kolektiv predstave. Saradnik na dramaturgiji je Mirko Radonjić, dok je organizator Dubravka Matičić.

“Bavili smo se temom ljubavi. Onom pravom, između partnera. Onom na koju kad misliš- malo se naježiš i otme ti se osmijeh. Onom zbog koje se gube kraljevstva, pomjeraju planine, bježi od kuće, ne razgovara sa roditeljima, gube prijatelji, zaboravljaju snovi. Nas šesnaestoro promišljali smo, pitali, odgovarali, sukobili se i tražili u sebi. Nismo došli ni do kakvih konkretnih rješenja. Na očekuj da ćeš nakon ove predstave otkriti šta je ljubav. Mi smo samo našli neke teme koje nas muče i dijelimo ih sa tobom. Nadamo se da ćeš se prepoznati u nekoj od priča i osjetiti manje usamljeno”, poručuje tim nove predstave u Zetskom domu.

Njega čine: Milica Andrić, Dorotea Roganović, Milica Radović, Valentina Ivanović, Marija Jovićević, Aleksandra Šovran, Maja Marković, Andrej Lipovina, Itana Samardžić, Marija Andrić, Maša Tomović, Doroteja Bušković, David Vuković, Nemanja Mijović/Đorđije Proroković.

Oni su dio najstarije grupe Studija Kraljevskog pozorišta i imaju između 15 i 18 godina.

SPOJ DRAME I KLASIKE

Crnogorski orkestar mladih nastupiće u Kraljevskom pozorištu Zetski dom u petak, 21. februara, sa početkom u 20 časova.

U zetskom domu će kao solisti nastupiti Igor Pejović (violina) i Vladana Perović (klaviru).

Publika će na koncertu pored interesantnog repertoara imati priliku da čuje kompoziciju mladog crnogorskog kompozitora Milivoja Pićurića, “Nokturno za violinu, orkestar i elektroniku” djelo savremenog umjetničkog zvuka.

 Kako je najavljeno, na programu će biti J. Sibelius – Impromtu No. 5, F. Mendelssohn – Concerto for violin, piano and orchestra, I. Xenakis – Aroura, M. Pićurić – Nokturno za violinu, orkestar i elektroniku.

Crnogorski orkestar mladih je osnovan 2018. od strane „Udruženja mladih umjetnika Crne Gore“.

“Nakon uspješne godine, u septembru 2019. „Crnogorski orkestar mladih“ postaje predstavnik Crne Gore u „Evropskoj orkestarskoj federaciji“. Crnogorski muzičari koji su većinom svoju karijeru započeli u inostranstvu okupljeni su oko ideje Crnogorskog orkestra mladih sa ciljem zajedničkog umjetničkog djelovanja. Sa akcentom na promociji savremene umjetničke muzike, kao najvažnijim segmentom kulturnog identiteta, Crnogorski orkestar mladih prvenstveno želi da privuče mlađe generacije u koncertne sale”, saopštili su iz Zetskog doma.

Repertoar orkestra, pored poznatih dijela klasične literature, čini savremena umjetnička muzika kao i spoj drame i klasične muzike.

Orkestar je učestvovao u manifestacijama kao što su: Evropski dani kulturne baštine, Festival mladih umjetnika 19, Humanitarni Gala Koncert, multimedijalna izložba „Eros, krv i svetost“, itd.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1753. mitropolit Vasilije Petrović, tokom boravka u Moskvi, uputio je molbu ruskom dvoru da interveniše kod Svetog sinoda, kako bi već obećane crkvene knjige poslao u Crnu Goru, a uz njih, kako u molbi navodi, žezlo i mantiju preosveštenom vladici Savi.

1847 – Pero Tomov Petrović, kome je bilo povjereno upravljanje državom za vrijeme odsustva vladike Petra II Petrovića, izvijestio je Njegoša da je skadarski paša, želeći da oslabi odbrambenu moć Crne Gore, namijenio oko 10 hiljada srebrnih fiorina  za podmićivanje crnogorskih glavara, ali i drugih,  manje imućnih ljudi. Da bi spriječio njihov odlazak kod paše, Senat je bio prinuđen da kažnjava porodice onih, koji su se polakomili na pašinu ponudu.

1893 – U Podgorici je, nakon one u Danilovgradu, osnovana druga poljoprivredna škola u Crnoj Gori, pod nazivom «Knjaževska crnogorska zemljodjelska škola», koja je radila do 1898.

1908 – Umro je književnik  Simo Matavulj, autor poznatog romana «Bakonja fra Brne» i romana iz crnogorskog života «Uskok».

1921 – Izašla je uredba o centralizaciji uprave i sudske vlasti u Srpskoj patrijaršiji u kojoj stoji da se djelokrug rada mitropolita Crne Gore , brda i primorja, izložen u Ustavu Svetog sinoda Knjaževine Crne Gore, prenosi na srpskog patrijarha Pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je to još jedan akt ukidanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

1924 – Rođen je američki filmski glumac Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik Oskara. Prestižnu filmsku nagradu dobio je za film «Poljski ljiljani», a proslavio se i u filmovima «Bjekstvo u lancima», «U vrelini noći», «Gospodinu s ljubavlju».

1930 – U Okladama kod Bijelog Polja rođen je Miodrag Bulatović,  romansijer, pripovjedač, dramski pisac. Kombinovanjem moderne prozne fabule i smjelog tretiranja erotike i senzualnosti uz folkloristiku likova,  postigao je osoben stil i izraz. Jedan je od najviše prevođenih naših pisaca. Umro je 15. marta 1991.  Poznata djela : «Đavoli dolaze», «Vuk i zvono» , «Crveni petao leti prema nebu», «Heroj na magarcu», «Ljudi sa četiri prsta», «Gulo Gulo», «Rat je bio bolji».

1989 – Rudari Starog trga u rudniku Trepča na Kosovu organizovali su štrajk i zabarikadirali se u okna, tražeći obustavu najavljenih političkih i ustavnih promjena u Pokrajini. U okončanju štrajka učestvovali su Slobodan Milošević  i predsjednik CKSK Jugoslavije Stipe Šuvar. Na zahtjev ogromnog broja demonstranata u Beogradu nekoliko dana kasnije, uhapšen je Azem Vlasi, a na Kosovu 28. februara iste godine zavedeno vanredno stanje, nakon što je Predsjedništvo SFRJ odobrilo upotrebu vojske.

1991 – Usvajanjem amandmana 99 na Ustav kojim je Republika Slovenija definisana kao samostalna Republika, Skupština Slovenije pokrenula je inicijativu za izdvajanje iz SFR Jugoslavije; Vlada Hrvatske podnijela je Saboru dopunu Ustava po kome u Hrvatskoj važe samo zakoni te Republike, čime je suspendovan Ustav SFR Jugoslavije.

2005 – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džordž Buš doputovao je u Brisel u četvorodnevnu posjetu Evropi. Bila je to prva posjeta američkog predsjednika  sjedištu Evropske unije.

2005 – Izraelska Vlada na čelu s Arijelom Šaronom donijela je odluku o povlačenju izraelskih vojnika iz pojasa Gaze i o iseljavanju jevrejskih naselja koja su se više od 37 godina nalazila na tom području.

2009 – Nakon skoro petogodišnjeg izdržavanja kazne za ratne zločine počinjene u Dubrovniku početkom 90-ih, iz Haga je u Crnu Goru doputovao Pavle Stugar, general bivše Jugoslovenske narodne armije.

2009 –  Osnovni sud u Banjaluci odlučio je da Islamskoj zajednici u Bosni, Republika Srpska i grad Banjaluka isplate više od 32 miliona eura za rušenje šesnaest džamija na području Banjaluke u toku Bosanskog rata od 1992. do 1995.

 2012 – U Beogradu je, u 38. godini, umrla kotorska slikarka Marijana Žebeljan. Diplomirala je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu. Imala je brojne samostalne i kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je velikog broja prestižnih međunarodnih nagrada za slikarstvo i dizajn, a bavila se i animiranim filmom.

2013 – Bugarska vlada dala je ostavku nakon masovnih protesta protiv visokih cijena struje i pada životnog standarda, i tako se pridružila brojnim evropskim vladama koje su pale zbog „stezanja kaiša“ tokom četvorogodišnje krize.

2014 – Dan nakon što je proglašeno primirje između predsjednika Viktora Janukoviča i opozicije, u Kijevu je došlo do novih sukoba policije i demonstranata. Nakon tri sata žestokih borbi, Trg nezavisnosti ponovo su zauzeli antivladini demonstanti. Poginule su desetine civila, predsjednik Janukovič se sastao s delegacijom Evropske unije, a u Briselu je donesena odluka o uvođenju sankcija Ukrajini. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

2004 –  Predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica prihvatio je mandat za obrazovanje Vlade Srbije koji mu je ponudio vršilac dužnosti predsjednika republike Dragan Maršićanin.

2005 – Španci su na referendumu odobrili novi Ustav Evropske unije.

2008 – U mjesnoj zajednici „Stari aerodrom“ u Podgorici otvoren je Dom zdravlja,  površine 1.500 kvadratnih metara, vrijedan dva miliona eura.

DO 1. MARTA

U Berlinu sjutra počinje 70. izdanje Međunarodnog filmskog festivala (Berlinale) koji će biti u znaku politike i raznolikosti, teme koje su aktuelne u filmskoj industriji.

Poslije dodjela filmskih nagrada BAFTA i Oskara čiji su organizatori kritikovani zbog nedostatka rediteljki i tamnoputih umjetnika, Berlinale obećavaju da će promijeniti taj trend.

Jedan od organizatora festivala Karlo Čatrijan obećao je posebno mjesto za raznolikost. Čatrijan i Holandjanka Marijet Risenbek ove godine menjaju Ditera Koslika koji je vodio festival 18 godina.

Oko 340 filmova biće prikazano na filmskoj smotri, od kojih je 37,9 odsto u režiji žena. Od 18 filmova u trci za Zlatnog medveda, šest su režirale žene ili su bile asistenti reditelja.

Organizatori filmskog festivala su prošle godine, usred debate o seksizmu i manjku žena, potpisali dogovor o što većoj rodnoj ravnopravnosti. “Šest filmova nije ravnopravnost, ali smo na dobrom putu da to postignemo”, rekao je Čatrijan.

Među tih šest filmova pod dirigentskom palicom žena su “First Cow” Amerikanke Keli Rejčard, figure nezavisnog filma, i “The Roads not taken” Britanke Sali Poter sa Havijerom Bardenom, Eli Fening i Salmom Hajek u glavnim ulogama.

Počasnog Zlatnog medveda će ove godine biti uručen glumici Helen Miren.

Na festivalu se očekuje dolazak Hilari Klinton koja će predstaviti jedan dokumentarni film u nekoliko nastavaka, kao i Kejt Blančet koja je predstavnica pokreta “Time’s Up”, osnovanog za odbranu žena u filmskoj industriji.

Ukrajinski reditelj Oleg Sencov, koji je pet godina bio u ruskom zatvoru, predstaviće ostvarenje “Numbers” insipirisano njegovim zatočeništvom.

Organizatori su ove godine saopštili da povlače nagradu Alfred Bauer, nazvanu po bivšem direktoru festivala, nakon otkrivanja da je bio povezan sa nacizmom.

Ovogodišnji festival traje do 1. marta.

U KIC-U

Serijal razgovora pod nazivom “Seksualnost – tabu ili ne” u KIC “Budo Tomović” počeće u petak tribinom u Multimedijalnoj sali od 19 sati.

Razgovori su organizovani u saradnji sa magistricom teorije kulture i studija roda Mirjanom Vlahović Andrijašević.

“Prva tema ovog serijala rezervisana je za fenomen društvene uslovljenosti moći odnosno nemoći žena i promišljanja o tome iz muškog i ženskog ugla. Gošće i gosti prve tribine su: prof. dr Sonja Tomović Šundić iz NVO “Dijalog”, prof. dr Veselin Pavićević, novinar, esejista i publicista, mr Vanja Kovačević sa kojima će razgovarati mr Mirjana Vlahović Andrijašević, moderatorka”, ističu u KIC-u.

Kako se dodaje, očekuju odgovore na pitanja: fenomen muške i ženske moći – sličnosti i razlike i njihova uslovljenost društvenim obrascima; sloboda mišljenja, izražavanja, ponašanja, odijevanja. Kategorije koje ženu čine moćnom odnosno, kategorije koje ženu čine ranjivom. Moć i seksualnost. Da li se moćna žena postaje ili ona to jeste? Moćne žene u crnogorskom kontekstu.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1473. rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljivač moderne astronomije. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu svijeta, zbog čega su mnogi njegovi sljedbenici stradali kao žrtve rimokatoličke inkvizicije. Katolička crkva je 1616. zabranila sva djela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju. Zabrana je skinuta 1757.

1798 – Došlo je do zaoštravanja odnosa između crnogorskog Vladikata i susjedne Austrije zbog ubistva jednog Kotoranina. Austrijski general Bradi lično je tražio od vladike Petra I Petrovića strogu kaznu za počinioce zločina. Tim povodom Petar I je predočio Bradiju da je njegova izvršna vlast u takvim slučajevima veoma ograničena.

1837 – Vladika Petar II Petrović Njegoš krenuo je iz Beča na dugo putovanje u Rusiju da od carevine zatraži podršku i pomoć u rješavanju velikih unutrašnjih problema i u odbrani od neprijateljstava iz skadarskog i hercegovačkog pašaluka.

1914 – Na Cetinju je donesen Zakon o povlastici kojim je industrijalcu iz Haga Kocareu, holandskom državljaninu, omogućena eksploatacija petrolejskog majdana «Smrdež» u primorsko-crmničkoj oblasti, na 50 godina, na površini od 500 hektara, s obavezom da uloži 500 hiljada perpera, izgradi rafineriju u okolini Vira ili Bara, i da među zaposlenim radnicima bude 80 odsto crnogorskih državljana.

1922 –  U Zagrebu je izašao prvi broj lista «Borba» iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. Poslije Drugog svjetskog rata nastavio je da izlazi u Beogradu kao dnevni list.

1951 – Umro je francuski pisac Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947, a 1952.  njegova djela našla su se na spisku zabranjenih knjiga Vatikana: «Kovači lažnog novca», «Podrumi Vatikana«, «Pastoralna simfonija».

1952 – Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao simpatizer Kvislinga i nacističke Njemačke, izgubio je popularnost, a njegovi čitaoci vraćali su mu poštom knjige. Poslije rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje s okupatorima. Poznata Hamsunova djela: «Glad», «Pan», «Plodovi zemlje».

1959 – Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale su u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra, na kojem je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti.

2007 – Poljska i Češka Republika izrazile su spremnost da učestvuju u američkom globalnom antiraketnom sistemu na njihovoj teritoriji, dok je Moskva oštro upozorila da bi to od njih moglo napraviti mete ruskog raketnog napada. 

2008 – Američki predsjednik Džordž Buš izjavio je da je nezavisnost Kosova  istorijski korak za balkanski region  i da je to posljedica „unaprijed planirane strategije kako bi se obezbijedila podrška za taj korak, te da je i Rusija bila uključena u konsultacije iako ne podržava nezavisnost Kosova“. „Sarađivali smo vrlo blisko s Rusima, kao i s Evropljanima i drugima, po pitanju nezavisnosti Kosova jer vjerujemo da je to ispravna stvar“, rekao je Buš.

2008 – Američka sonda „MARS ORBITER“ snimila je prve fotografije niza lavina leda i prašine u blizini sjevernog pola Marsa, objavila je NASA. Detaljna fotografija, koju je objavila američka svemirska agencija, jedna je od 2.400 snimljenih od strane Orbitera. 

2008 – Nakon 49 godina vladavine, Fidel Kastro podnio je ostavku na mjesto predsjednika Kube, zatvarajući i posljednju stranicu hladnoratovske karijere koja ga je pretvorila kako u ikonu tako i u tlačitelja za sve svoje neprijatelje. Osamdesetjednogodišnji Kastro ostao je na mjestu prvog sekretara vladajuće Komunističke partije na Kubi.

2008 – U Moskvi je, u 67. godini, umrla Natalija Besmertnova, slavna balerina sovjetskog razdoblja i jedna od balerina koje su obilježile 20. vijek. Bila je decenijama primabalerina Boljšoj teatra.

2009 – Odlukom Vlade Srbije, Arhiv Srbije i Crne Gore preimenovan je u Arhiv Jugoslavije. Time je prema saopštenju Ministarstva kulture Srbije riješeno pitanje statusa Arhiva Srbije i Crne Gore, čiji fond obuhvata period od 1918. do 2006. godine.

2012 – Ministarstvo nafte u Teheranu saopštilo je da je Iran obustavio prodaju sirove nafte britanskim i francuskim kompanijama, u znak odmazde zbog sankcija Evropske unije, koje su usmjerene na, kako je rečeno, „crno zlato Islamske Republike“.

2013 – Nakon razgovora s hrvatskom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić u Zagrebu, potpredsjednik crnogorske Vlade Igor Lukšić izjavio je da Crna Gora i Hrvatska mogu odgovorno rješavati probleme i da pitanje Prevlake ne opterećuje odnose između dvije zemlje, te da se privremenui sporazum na graničnom prelazu primjenjuje na zadovoljavajući način. Privremeni sporazum na Prevlaci nije ograničen nikakvim rokom i to veoma relaksira ukupnu situaciju, kazao je Lukšić koji se u Zagrebu sastao i s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjednikom Sabora Josipom Lekom.

 2013 – U 53. godini u Beogradu je umro filmski reditelj, scenarista, kritičar i istoričar filma Dinko Tucaković. Bio je programski direktor Jugoslovenske Kinoteke, predsjedavajući Savjeta FEST-a,  a radio je i kao filmski kritičar za časopis „Vreme“. Tucaković je objavio više filmskih knjiga, među kojima se ističu „Tajni život filma“ i „Stranci u raju“.

2014 – Na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju, Norvežanin Ole Ejnor Bjorndalen osvojio je rekordnu 13. medalju i time postao najuspješniji sportista u istoriji ZOI.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1861 – Carskim manifestom i zakonom o pravnom položaju seljaka, car Aleksandar II ukinuo je kmetstvo u Rusiji.

1969 – Počelo je prikazivanje filma «Sramno ljeto» u produkciji Filmskog studija u Titogradu i Bosna filma iz Sarajeva, po  scenariju Branimira Šćepanovića, u režiji Branislava Bastaća. Uloge su tumačili: Vladimir Popović, Kristina Mikotajevska, Neda Spasojević, Boro Begović, Veljko Mandić …

1991 – Boris Jeljcin zatražio je ostavku predsjednika Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

1992 – U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

2008 – U demonstracijama kosovskih Srba demolirana su pogranična mjesta između Kosova i Srbije, a demonstranti su poručili da se nikada neće povinovati vlastima kosovskih Albanaca.

2010 – U Zagrebu je otvorena ambasada Kosova.

2011 – Predsjednik Demokratske partije Kosova i mandatar za sastav vlade Hašim Tači potpisao je s manjim strankama sporazum o njenom formiranju. Od nove kosovske vlade očekivano je da odmah počne pregovore o odnosima sa Srbijom. 

2013 – Osmorica maskiranih muškaraca probila je zaštitnu ogradu na međunarodnom aerodromu u Briselu, odvela se vozilima do piste i iz prtljažnika putničkog aviona koji je trebalo da poleti za Cirih odnijela dijamante u vrijednosti od 37 miliona eura. Bila je to jedna od najvećih pljački dijamanata posljednjih godina, a da nije ispaljen ni jedan metak.

NA VELIKOJ SCENI

Predstava „Bure baruta“ Dejana Dukovskog u režiji Dejana Projkovskog biće izvedena sjutra, 19. februara i u četvrtak 20. februara u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

“Dukovski nam na sebi svojstven način priča o nasilju, mržnji, izdaji, bježanju mladih iz domovine, osveti i beznađu.  Bure baruta je Balkan uzdrman ratovima nakon raspada Jugoslavije i takvom buretu potreban je samo najmanji plamen da eksplodira. Tu napetost Dukovski nam prikazuje kroz niz, naizgled nepovezanih priča međutim ono što sve priče okuplja jeste fizičko i emotivno nasilje koje na kraju rezultira smrću”, navodi se u saopštenju CNP-a.  

Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Tijana Todorović, kompozitor Goran Trajkoski, a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović. Asistent reditelja je Milivoje Lakić dok je asistentkinja kostimografkinje Marta Gračebvić.

U predstavi igraju: Mirko Vlahović, Aleksandar Gavranić, Slobodan Marunović, Vukan Pejović, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Ana Vučković, Petar Burić, Jovan Dabović, Branimir Popović, Nikola Perišić, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević, Jelena Nenezić Rakočević, Stevan Radusinović, Jadranka Mamić, Goran Vujović, Danilo Čelebić, Dragan Račić, Filip Đuretić i Jelena Šestović.

FORUM MLADIH PISACA

Grupa pjesnika Foruma mladih pisaca poetsko-scenskim programom obilježila je pet godina okupljanja i rada pred brojnom publikom u sali DODEST u KIC “Budo Tomović”.

Scenario za performativni poetski program “Prekid, smetnje, test”, nastao je iz izbora najnovijeg stvaralaštva Barbare Delać, Luke Boljevića, Jane Radičević, Nikole Ćorca, Milene Radević i Martine Medenice.

Kako se ističe u saopštenju KIC-a, novim zajedničkim nastupom potvrdili su ono po čemu je ova književna grupa već poznata – da i pored međusobno različitih, osobenih poetika, vide potrebu i mogućnost za zajedničko djelovanje pisaca mlađe generacije na domaćoj književnoj sceni.

Naslov “Prekid, smetnje, test” upućuje na situaciju smetnji i prekida TV programa – kad je transmiter aktivan, ali ne emituje, kad se čuje pištanje, a na ekranu televizora se pojave šareni kvadrati, pravougaonici i linije, takozvana test karta. Jana Radičević, koja je osmislila program, objašnjava vezu te situacije sa temom performansa.

“Ono o čemu se ovdje prije svega govori, moje su jezik i govor, kao osnov komunikacije, ali i književnosti. Pokušali smo na ovaj način da istaknemo potrebu za izražavanjem sopstvenih misli, stavova i ideja, ali i međusobnog razumijevanja, kojeg ne može biti ako se ne čuje i drugi, ako nema dijaloga. Ako se svi nadglašavaju i preglašavaju dolazimo do te situacije da poželimo svojevrsnu test kartu i krenemo ispočetka”, kaže Jana Radičević.

Ona objašnjava da je drugi nivo značenja poetički.

“Scenario je nastao iz izbora poezije autora Foruma, dakle pjesnika koji su tek izašli na književnu scenu i koji, prirodno, traže svoj izraz, imaju potrebu da kažu dosta toga, ali i da čuju reakcije na to što rade. Oni se, takođe, trude da imaju uvid u ono što drugi rade, da komuniciraju sa svojom književnom savremenošću i koji preispituju ulogu poezije, mjesta koje ima ili mislimo da može da ima”, ističe ona.

Jedna od učesnica Barbara Delać, ovih pet godina su pokazali da postoji potreba za zajedničkim djelovanjem na književnoj sceni i da je ono zapravo moguće.

“Naši individualni uspjesi su samo ojačali funkcionisanje grupe i unijeli dodatni elan za dalje projekte i poduhvate. Pored toga, forum je uvijek otvoren za nove članove”, kaže Delać.

Ton i svijetlo za performans uradio je Dražen Milić.