DODJELA OSKARA

Glavni kuvar na prijemu poslije ovogodišnje dodjele Oskara u Los Anđelesu Volfgang Puk izjavio je da će servirati jela koja će biti 70 odsto vegetarijanska, ali će biti i dimljenog lososa i kavijara.

Puk, koji će se 26. godinu zaredom brinuti za jelovnik poslije ceremonije Oskara, rekao da će pored vegetarijskih jela biti i japanske junetine, kao i pice u obliku statuete Oskara i tradicionalno dimljeni losos i kavijar.

“Pripremamo razna jela, jer pored toga što mnogi vole vegetarijanska jela, ipak većina više voli ribu i meso”, rekao je Puk Frans presu.

Kuvar (70) koji je učio zanat i u francuskim prestižnim restoranima kao što je Maksim, rekao je da sam nije vegetarijanac, ali voli da sprema takva jela jer je izazov za kuvara da vegetarijansko jelo bude ukusno koliko i jelo sa mesom.

Na prijemu će biti 18 vegetarijanskih jela za oko 150 zvanica. Među njima će biti kuskus od povrća, tikvice u kineskom sosu sa crnim pirinčem i sos od mente i korijandera uz skuvane male krompire. Od jela sa mesom, biće između ostalog, minijaturni burgeri od japanske junetine i piletina punjena crnim pečurkama.

Za desert je zadužena grupa od 25 poslastičara, koja će praviti kolače bez jaja i mleka, ali će koristiti mleko od badema i kososa. Kraljica poslastice će biti statuete Oskara od čokolade. Biće napravljeno oko 5.000 čokoladnih statueta, a poslastičari će upotrijebiti oko 400 kilograma čokolade.

Zvanice, odnosno nominovani za Oskara koji neće osvojiti priznanje, će prije prijema dobiti poklone u vrijednosti od 215.000 dolara po osobi, prenijeli su lokalni mediji u SAD.

OMAŽ KIRKU DAGLASU

Američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke koja dodjeljuje prestižnog Oskara, saopštila je danas da će tokom godine biti otvoren dugoočekivani muzej filma, uz omaž nedavno preminulom glumcu Kirku Daglasu.

Muzej, čije je zdanje djelo italijanskog arhitekte Renca Pijana, trebalo je da bude otvoren 2017. godine, ali je otvaranje odgođeno zbog raznih kašnjenja.

Predstavnici Akademije su uoči 92. dodjele Oskara predviđene sjutra uveče, predstavili novinarima zgradu muzeja koji se nalazi nekoliko kilometara južno od Holivuda.

Na jednoj strani muzeja se nalazi ogromna sfera od stakla, čelika i betona koja lebdi iznad zemlje, napravljena kako bi dočarala “magiju filma”. U toj sferi koja je pasarelom povezana za glavnu zgradu, nalazi se bioskopska sala sa 1.000 mjesta koja je opremljena savremenom tehnologijom.

Misija muzeja biće prikazivanje istorije kinematografije, njene tehničke inovacije kao i tehnike tokom režiranja.

U muzeju će biti galerija sa eksponatima. Biće izložene crvene cipelice koje je nosila Džudi Garland u filmu “Čarobnjak iz Oza”, vrata kroz koja je često prolazio Hemfri Bogart u ostvarenju “Kazablanka” i čuvena pelerina koju je nosio Bela Lugoši kao Drakula u filmu iz 1931.

Biće izloženi i suveniri koji podsjećaju na nedavno preminulog Kirka Daglasa. Direktor muzeja Bil Kramer izjavio je da će to kulturno zdanje odavati priznanje tek preminulim velikanima kinematografije.

Veći dio zgrade od 3.600 kvadratnih metara je gotov i u toku su posljednji radovi. Za sada se još ne zna tačan datum otvaranja, ali je predviđeno da bude tokom ove godine.

HERCEG NOVI

Retrospektivna izložba 40-tak radova sa 13 hercegnovskih strip festivala u Podgorici bila je sjajna najava za današnje peto izdanje Zimskog strip vikenda u Herceg Novom. Udruženje ljubitelja stripova Hercegnovski strip festival predstaviće danas i sjutra devetu umjetnost posjetiocima u Dvorani Park i Pubu Got, uz moto „From dusk till dawn“.

Na Fakultetu za umjetnost Univerziteta Donja Gorica u Podgorici prisustvovali su brojni ljubitelji, studenti, profesori i dekan Fakulteta umjetnosti UDG Nenad Vojvodoić, kao i italijanski ambasador u Crnoj Gori, Luka Zelioli.

Organizovan je i master klas za studente gdje su o produkciji HSF -a govorili Nebojša Mandić i Jovan Subotić, a o likovnom stvaralaštvu svjetski poznati italijanski strip umjetnik Valter Venturi, kao i domaći umjetnici Nikola Ćurčin i Luka Cakić.

Danas od 11 do 18 h u Dvorani Park trajaće humanitarna prodajna izložba originalnih radova. Ona je posvećena Dilan Dogu. Posjetioci će uživati i u berzi stripa, crtanju za fanove, izložbi i crtanju na majicama, predavanjima, uz prateći DJ program.

U KIC-U

Novo književno izdanje dr Ane M. Zečević “Sve postaje riječ, u riječi da živi: Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve” biće predstavljeno u utorak, 11. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, od 19 sati.

Uz autorku o knjizi će govoriti dr Slobodan Jerkov, mr Dobrila Popović i Dušan Medin, urednik. Moderatorka večeri je Stanka Rađenović Stanojević.

U pitanju je četvrta autorska knjiga dr Ane M. Zečević, a za razliku od ostalih u cjelosti je posvećena primorskoj, odnosno paštrovskoj i budvanskoj tematici, te predstavlja zbirku njenih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja.

Ana M. Zečević je rođena u Beogradu (1972). Osnovnu i srednju muzičku školu pohađala je u Moskvi i Beogradu. D

PEROVIĆ ZA PORTAL

U Los Anđelesu u nedjelju kasno uveče biće održana 92. ceremonija dodjele Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauke, uz prenos na Portalu RTCG.

Nominacije su objavljene 13. januara, a urednik fimskog programa RTCG Vuk Perović za naš Portal pričao je o očekivanjima uoči ceremonije u “Dolbi teatru”, ali i sumirao dostignuća regionalne i svjetske kinematografije u prošloj godini.

• Koji su filmovi obilježili 2019.godinu, koje vrijedi pogledati?

Svakako da su devet nominovanih za Oskara za najbolji film obilježili 2019. Kanski pobjednik “Parazit” je ostvarenje koje ne bi trebalo propustiti, isto važi za Tarantinov “Bilo jednom u Holivudu”, u kom je hrabro donekle napravio iskorak iz njegove prepoznatljive estetike, zatim “Irca” velikog Martina Skorsezea sa glumačkom postavkom iz snova, ali “Jojo Rabbita” Taike Vaititia, jednu vrlo zanimljivu komediju tokom koje će vam često biti neprijatno zato što se smijete. Ovo, na primjer, nije baš tipični oskarovski film i jako ga je lijepo vidjeti na listi. Ne zaboravimo i tehnički savršeno otvarenje reditelja Sema Mendesa “1917”. Makedonski dokumentarni film “Zemlja meda” već je ušao u istoriju Oskara zbog dvije novimacije u, do skoro, nespojivim kategorijama i obavezno bi ga trebalo pogledati.

Veliki je broj filmova koji su obilježili proteklu godinu, a brojni nijesu na Oskarima zbog različtim razloga. Tu ne bi trebalo zaboraviti “Portrait of a lady on fire”, francuske rediteljke Selin Skjama, ili “Izdajnika” Marka Belokija, “Zviždaće” Kornela Porumbojua ili “Uncut Gems” braće Safdi.

• Pred nama je 92. dodjela nagrade Oskar. Sudeći po kladionicama, neka imena su se već izdvojila u nekim kategorijama. Da li su moguća iznenađenja?

Iznenađenja su svakako moguća i bilo ih je na nedavnim ceremonijama. Prošle godine je vrlo malo ljudi očekivalo da će “Zelena knjiga” pobjediti “Romu” u trci za najbolji film ili nedavno “Moonlight” “La La Land”. Takođe, Oskar Olivije Kolman je prošle godine bio iznenađenje, vrlo lijepo iznenađenje, jer joj nijesu davane velike šanse prije ceremonije. Akademija za film nedavno je primila veliki broj novih članova čime je željela da promijeni i osvježi strukturu profesionalaca koji glasaju za pojedinačne kategorije i najbolji film. Volio bih da ove godine iznenade “Parazit” za najbolji film i “Zemlja meda”.

• Film “Zemlja meda” iz Sjeverne Makedonije je doživio uspjeh i nominovan je u dvije kategorije – za najbolji dokumentarni i strani film. Kakve su njegove šanse?

To dokle je stigla “Zemlja meda” je fantastičan uspjeh. Na listama renomiranih američkih medija to je film koji je obilježio 2019. Od prošlogodišnjeg Sandens festivala na kom su nagrađeni, cijeli filmski svijet govori o tom ostvarenju, a valjda je svima jasno iz koje autsajderske pozicije su krenuli. U obje kategorije u kojima su nominovani imaju vrlo jake konkurente. U kategoriji za najbolji filma van engleskog govornog područja je i “Parazit” kog svi već vide kao pobjednika, dok će se u kategoriji dokumentarnog filma velika borba voditi između “For Sama”, “The Cave” i “Zemlje meda”. Takođe, u toj kategoriji nikada nije lako predvidjeti pobjednika, pa se nadam da će bez obzira na projekcije “Zemlja meda” na kraju dobiti Oskara. Ali bez obzira na to kako se završilo veče u Dolbu teatru, oni su napravili fantastičan uspjeh.

• Kako ocjenjujte regionalnu kinematografiju u 2019. godini? Koje bi ste filmove izdvojili?

Regionalna kinematografija je imala prilično uspješnu godinu, pogotovo Sjeverna Makedonija. “Zemlja meda” je, eto, evidentno iskočila i po kvalitetu i po nagradama. Premijerno je prikazana na velikom svjetskom festivalu gdje je i dobila nagrade da bi zatim putovala svijetom i evo stigla i do Oskara. “Bog postoji, njeno ime je Petrunija”, rediteljke Teone Strugar Mitevske, premijerno je prikazan u takmičarskoj selekciji Berlinskog filmskog festivala i kasnije imao odličan festivalski život, ali i zvaničnu bioskopsku distribuciju širom svijeta, što je sjajan uspjeh. Dokumentarno-igrano ostvarenje rediteljke Dane Budisavljević, “Dnevnik Diane Budisavljević”, obilježilo je regionalne festivale.

• Koji su najočekivanije filmske premijere u ovoj godini?

Veliki lanci bioskopa, a i vjerni fanovi, sigurno da najviše iščekuju nove filmove iz Marvelovog ili DC-jevog univerzuma. Očekuju nas “Crna udovica” i “Čudesna žena 1984”. Dizni nastavlja sa “oživljavanjem” njihovih animiranih ostvarenja, a ove godine je na redu nekada izuzetno uspješni “Mulan”. Tu je i novi Džejms Bond, pa i novo ostvarenje Kristofera Nolana i nastavak nekada ultimativnog hita “Top Gan”.

Ja se radujem filmu “Promising Young Women”, kreatora sjajne serije “Killing Eve”, zatim naslovu “The Personal History of David Copperfield”, novom ostvarenju majstora političke satire Armanda Janučija koji je ovoga puta malo promijenio preokupaciju. I Robert Zemekis bi do kraja godine trebalo da završi film, što je sigurno vrijedno gledanja. Takođe, ono što ćemo vidjeti na velikim festivalima, osim Berlina, i dalje nije poznato, a kao što već znamo, tu bude veliki broj filmova koji na kraju obilježe godinu.

• Povećana su sredstava u ovoj godini za finansiranje filmova iz Crne Gore. Koliko će to biti potencijalni uspjeh za našu kinematografiju?

Uspjeh je što su povećana sredstva za crnogorsku kinematografiju. I to veliki. Od osnivanja Filmskog centra uslovi u crnogorskoj kinematografiji se poboljšavaju iz godine u godinu. Uslovi su izuzetno bitni za kasniji potencijalni uspjeh, ali oni mogu da čine tek dobru pretpostavku za uspjeh, ne mogu da ga i garantuju. Mislim da se filmska scena u Crnoj Gori razvija, da imamo mladih autora na koje treba obratiti pažnju i koji će tek da se pokažu, a tu su i oni malo stariji koji će sada snimati svoje filmove u boljim i drugačijim uslovima nego ranije. Mislim da smo već postali mnogo vidljivi na festivalskoj sceni, a za veliki uspjeh nekada treba i malo strpljenja.

• Šta fali crnogorskoj produkciji kako bi filmovi bili zapaženiji i van našeg govornog područja?

Mislim da su neki crnogorski filmovi u posljednje vrijeme vrlo zapaženi van našeg govornog područja. Ne zaboravimo da smo nedavno imali film na Venecijanskom filmskom festivalu, zatim u Montrealu, da su kratki filmovi naših mladih reditelja imali zavidan festivalski uspjeh. To je igra na svjetskom nivou. Ogroman broj filmova se snimi svake godine. I svi ostali imaju velika ambicije. I mnogo veće i mnogo bogatije zemlje. A za takav uspjeh nema recepta i nema garancije. A i u tome je čar svega toga.

Važno je da su uslovi sve bolji i bolji i da se vrijedno radi. Npr. “Zemlja meda” je snimana godinama i niko nije mogao da pretpostavi da će jedna vrlo mlada ekipa ovako daleko da dogura. Za autore je danas jako važno da imaju podršku institucije, priliku da rade i razvijaju buduća ostarenje i da ih snimaju u boljim uslovima nego ranije. Prošle godine su snimljeni filmovi od kojih se očekuju dosta na međunarodnom planu. Mislim da je trenutno u crnogroskoj kinematografiji dosta dinamično, a da nas mnogo toga tek očekuje.

Ozren Zogović

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1538. sklopljen je vojni savez između Venecije (njemačko-rimskog cara Karla V) i pape Pavla III radi suprotstavljanja Otomanskoj imperiji. Na strani saveza, zvanog Sveta liga, bila je i Crna Gora.

1725 – Umro je ruski car Petar I Aleksejevič – Romanov, poznat kao Petar Veliki. Po dolasku na prijesto 1682. sproveo je, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima je obezbijedio Rusiji jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao je  Akademiju nauka, pokrenuo prve novine «Vedemosti», a 1703. na ušću Neve podigao je novu prijestonicu –  Sankt Peterburg.

1828 – Rođen je Žil Vern, francuski pisac  naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana, među kojima su najpoznatiji: «Put oko svijeta za 80 dana», «20.000 milja pod morem», «Put na Mjesec», «Put u središte Zemlje».

1870 – Na riječkom gradu Obodu rođen je Andrija Jovićević, istaknuti pedagog, publicista i pripovjedač, u narodu poznat kao učitelj Andro. Sa šesnaest godina počeo je učiteljsku karijeru u Manastiru Morači, zatim je radio u Poljima kolašinskim, Golubovcima, Bjelicama i na Čevu. Za prvog predsjednika Crnogorskog učiteljskog udruženja izabran je 1901. u Nikšiću. Objavio je bogatu etnološko-antropo-geografsku građu o crnogorskim plemenima, nahijama, jeziku, običajima. Poznata djela: «Domaće vaspitanje i njegovanje djece u Crnoj Gori», «Slike iz prošlosti Ceklina», «Manastiri u Crnoj Gori» i «Dnevnik iz albanskih ratova». Bibliografija Andrije Jovićevića ima preko 120 jedinica, kojima su obuhvaćeni  stručni radovi, prilozi, prikazi, udžbenici i pripovijetke.

1904 – Počeo je rusko-japanski rat, koji je imao odjeka među crnogorskim iseljenicima, ali i u samoj Crnoj Gori. Ruska vlada bila je obaviještena da preko 200 Crnogoraca želi da učestvuje u ratu protiv Japana. Učešće u tom ratu svedeno je na manje grupe crnogorskih dobrovoljaca, podoficira i oficira.

1984 – Na stadionu Koševo u Sarajevu, u prisustvu 50.000 gledalaca, otvorene su l4. zimske olimpijske igre. Na prvim Olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji, učestvovali su sportisti iz 49 država, najveći broj u istoriji ZOI.

2005 –  U Beogradu je umro poznati filmski i televizijski reditelj, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosi Zdravko Velimirović. Rođen je 11. oktobra 1930. na Cetinju; gimnaziju je završio u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju u Beogradu i Parizu. Bio je redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Zalagao se za očuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora i bio jedan od osnivača beogradskog pokreta za zajedničku državu. Režirao je devet igranih filmova, 40 dokumentarnih i nekoliko dokumentarnih TV serija.  Zdravko Velimirović dobitnik je dvije Zlatne arene u Puli, te više drugih značajnih domaćih i internacionalnih nagrada i priznanja. Poznati filmovi: “Lelejska gora”, “Derviš i smrt”, “Vrhovi Zelengore”, Dorotej”.

2005 – Ijan Vilmut, profesor edinburškog Instituta Roslin i Kraljevskog koledža u Londonu koji je 1996. klonirao ovcu Doli dobio je dozvolu da klonira matične ćelije ljudskog embriona u okviru istraživanja neuroloških bolesti.

2007 – Predstavnici crnogorske Skupštine i Vlade Ranko Krivokapić i Željko Šturanović, kao i šefovi većine poslaničkih klubova, potpisali su u Podgorici Deklaraciju o prihvatanju principa koje je 19. januara predložio Odbor Savjeta Evrope za politički sistem, radi prijema Crne Gore u tu organizaciju. Potpisivanjem Deklaracije prihvaćena je obaveza da principi Savjeta Evrope budu ugrađeni u novi ustav. To je podrazumijevalo građansko ustrojstvo države, manji upliv politike na izbor sudija i tužilaca, zaštitu ljudskih prava, zabranu smrtne kazne, regulisanje statusa oružanih i bezbjednosnih snaga i obavještajnih službi,kao i sredstva parlamentarnog nadzora nad njima.

2008 – Lider francuske ekstremne desnice  Žan-Mari Le Pen osuđen je uslovno na tri godine zatvora i na novčanu kaznu od 10.000 eura zbog izjave date 2005. da nacistička okupacija Francuske, kako je rekao, nije bila posebno nehumana. Sud je takođe osudio i urednika magazina “Rivarol” na 5.000 eura i novinara koji je intervjuisao Le Pena na 2.000 eura.

2009 -U Kotoru je obilježeno dvanaest vjekova od prenosa moštiju svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor, kao i 12. vjekova Bokeljske mornarice. Svečanosti su prisustvovali brojni crkveni i državni zvaničnici Crne Gore i Hrvatske: kotorski biskup Ilija Janjić, zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, crnogorski  predsjednici države i parlamenta Filip Vujanović i Ranko Krivokapić, te predsjednik hrvatskog Sabora Luka Bebić i dr. Iako nepozvani, svečanosti su prisustvovala i petorica sveštenika Crnogorske pravoslavne crkve.

2010 – Opozicioni ukrajinski lider Viktor Janukovič proglasio je tijesnu pobjedu na predsjedničkim izborima, iako njegova rivalka Julija Timošenko nije priznala poraz. Međunarodni posmatrači proglasili su izbore u Ukrajini impresivnim primjerom demokratije i pozvali Timošenkovu da pruži ruku Janukoviču.

2010 – Papa Benedikt XVI osudio je zlostavljanje djece od strane sveštenika, rekavši da crkva nikad neće prestati da osuđuje takvo ponašanje. Papa je to izjavio u trenutku dovršavanja pisma irskim vjernicima povodom masovnog seksualnog zlostavljanja u crkvenim ustanovama u toj zemlji i skandala oko zataškavanja.

2013  – U centru Ljubljane protestovalo je dvadeset hilja ljudi protiv kojih je policija upotrijebila suzavac. Nezadovoljni Slovenci tražili su ostavke vodećih političara, među kojima premijera Janeza Janše, gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i poslanika slovenačkog parlamenta. Demonstranti, koji su protest nazvali „Trećim sveslovenačkim ustankom“ posebno su negodovali zbog tvrdnji Janeza Janše da iza protesta stoji stara ljevičarska elita koja želi, kao je rekao, da sruši njegovu vladu i da se treba suprotstaviti „ljevičarskom fašizmu“. Istoga dana u Ljubljani je održan i skup podrške Janši, na kome je učestvovalo 12 hiljada ljudi. Drugi sveslovenački ustanak protiv političkih i ekonomskih elita održan je u januaru, a prvi u decembru 2012.

2013 – U 67. godini umro je poznati beogradski glumac Josif Tatić. Tokom glumačke karijere u pozorištu, na filmu i na televiziji ostvario je veliki broj prepoznatljivih likova, a najšira publika pamti ga po ulogama Jataganca u TV seriji „Bolji život“, Tanasija Vitorovića – „Taleta Surovog“ u seriji „Grlom u jagode“, i u „Šovinističkoj farsi“. Igrao je i u filmovima „Tri karte za Holivud“, „Vizantijsko plavo“, „Za sada bez dobrog naslova“, „Posljednji krug u Monci“ i drugim.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1924 – U američkoj državi Nevadi, prvi put je upotrijebljena gasna komora za izvršenje smrtne kazne.

2005 – Izraelski i palestinski lideri Arijel Šaron i Mahmud Abas objavili su na Samitu u Egiptu okončanje četiri i po godišnjeg sukoba između njihova dva naroda.

2010 – U novosagrađenom domu, počela je da radi prva vatrogasna jedinica na Žabljaku.

PREDSTAVA ANE VUKOTIČ

Predstava „The Beauty Queen“ Martina Makdone, u režiji Ane Vukotić biće izvedena u subotu 8. februara na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Diplomska predstava Ane Vukotić jedna je od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena u oktobru 2004. godine.

Scenografiju i kostime osmislila je Jelena Tomašević.

U predstavi igraju: Marta Pićurić, Ana Vujošević, Dejan Ivanić i Momčilo Otašević.

Predstava počinje u 20.30 sati.

U KIC-U

Knjiga “Epika Bošnjaka – zaostavština narodnog guslara Šuća Nurkovića” koju su priredili Mersada i Denis Sutović biće predstavljena u ponedjeljak, 10. februara, u Multimedijalnoj sali KIC “Budo Tomović”, od 19 sati.

O knjizi će govoriti priređivači knjige Mersada i Denis Sutović i Sofija Kalezić – Đuričković kompoziciona urednica, recenzentkinja i lektorka knjige.

Kako se navodi u najavi KIC-a, knjigu čine 25 pjesama podijeljnih u pet cjelina i to: epske pjesme Bošnjaka-Krajišnice, epske pjesme starijeg doba iz okoline Rožaja, epske pjesme novijeg doba iz Rožaja i okoline, guslar i epski pjevač Šućo Nurković i umjetničke pjesme drugih autora. U knjizi su takođe uvrštene narodne priče kao posebno poglavlje i tekstovi iz štampe.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1478. rođen je engleski humanista i državnik Tomas Mor, diplomata i lord-kancelar Henrija VIII. Pao je u nemilost kada je uskratio podršku kralju u njegovom sporu s papom, a 1535. odbio je da prizna Henrija poglavarom engleske crkve. Nakon toga osuđen je na smrt i pogubljen. Kao pisac poznat je po djelu «Utopija», u kojoj je dao viziju idealnog društva.

1812 – Rođen je Čarls Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih, najuticajnijih i najčitanijih engleskih pisaca. Poznata djela: «Dejvid Koperfild», «Oliver Tvist» , «Pikvikov klub».

1879 – Žabljak – grad tvrđava, nakon oslobođenja od turske vlasti, predat je Crnogorcima na upravu. Predaja je izvršena prema odredbama protokola iz Virpazara , koji je regulisao crnogorsko-tursku granicu.

1894 – Umro je belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan po njemu Saksofon.

1913 –  U Vraki (u Albaniji)  podignut je spomenik tobžijama crnogorske vojske, poginulim u operacijama u Prvom balkanskom ratu.

1990 – Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR-a prihvatio je prijedlog lidera Mihaila Gorbačova da se ukine 70-godišnji monopol na vlast te partije, čime je otvoren put za višepartijski politički sistem.

2002 – Umro je u Podgorici crnogorski pisac za djecu i slikar Dragan Radulović. Rođen je u Nikšiću 1951. Bio je dugogodišnji urednik Redakcije programa za djecu i mlade u Televiziji Crne Gore. Radulovićeve pjesme dio su obavezne školske lektire; veliki broj je preveden na strane jezike i komponovan. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za poeziju. Poznata djela:»Okrpljene cipelice», «Krilata kolijevka», «Leptir na asfaltu» , «Djeca imaju pravo».

2005 – U Španiji je amnestirano na stotine hiljada ilegalnih imigranata. Amnestija je podstaknuta željom da se bolje prate stranci nakon terorističkih napada u toj zemlji, 11. marta 2004. u kojima je poginula 191 osoba.

2005 – Umro je poznati crnogorski istoričar umjetnosti, likovni kritičar i muzeolog  Milan-Coko Marović. Rođen je 1934. u Sarajevu, a Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Bio je direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore, Njegoševog mauzoleja, Galerije nesvrstanih i član Međunarodne asocijacije likovnih kritičara. Milan-Coko Marović je priredio 430 izložbi u zemlji i inostranstvu i autor je više likovnih  monografija i monografskih kataloga. Bio je utemeljivač i član prvog Izvršnog odbora Liberalnog saveza i osnivač Matice crnogorske.

2009 – U Podgorici je održana Osnivačka skupština Demokratskog centra – nove političke partije u Crnoj Gori. Na skupštini je za predsjednika partije jednoglasno izabran dr Goran Batrićević.

2011 – U Sudanu su objavljeni rezultati referenduma o otcjepljenju južnog od sjevernog dijela te zemlje. Na referendumu se za otcjepljenje južnog Sudana, bogatog naftom, izjasnilo 98.83 odsto birača.

2013 – U Bijelom Polju je otvoreno prvo islamsko obdanište u Crnoj Gori, u kome se djeca pored uobičajenih aktivnosti upoznaju s osnovnim učenjima i pravilima ponašanja na osnovu Kurana. Obdanište je otvoreno nakon potpisivanja sporazuma između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u skladu s principima vjerskih sloboda i, u tom smislu, prava roditelja na vjersko podučavanje njihove djece. Vrtić je prve godine pohađalo 25 mališana (dječaka i djevočica) primljenih na osnovu konkursa.

2013 – U Zagrebu je, u 80. godini, umro jedan od najistaknutijih reditelja i scenarista jugoslovenske i hrvatske kinematografije Krsto Papić. Rođen je u Vučjem Dolu, u blizini Nikšića, 7. decembra 1933. Filozofski fakultet završio je u Zagrebu, gdje je na nagovor rođaka, takođe znamenitog  reditelja crnogorskog porijekla Veljka Bulajića ostao i bio njegov asistent na filmovima „Vlak bez voznog reda“ i „Uzavreli grad“. Karijeru filmskog reditelja Papić je započeo omnibusom „Ključ“ (1965), a prvi dugometražni film „Iluzija“ snimio je 1967. Nakon toga uslijedila su njegova kultna djela – igrani filmovi „Lisice“ (prvi film u SFRJ o Informbirou), snimljen 1969. i „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ (1973), kao i dokumentarci „Kad te moja čakija ubode“ (1969), „Nek se čuje i naš glas“ (1971), „Mala seoska priredba“ (1972) i drugi, u kojima su na kritičan način tretirana određena društvena i politička pitanja u socijalističkoj Jugoslaviji. U tom periodu snimio je i „Izbavitelja“, jedan od prvih fantastičnih filmova strave u Jugoslaviji 1976, a 1980.  i film „Tajna Nikole Tesle“. U poznata Papićeva ostvarenja ubrajaju se i veliki bioskopski hit „Život sa stricem“ (1988), komedija „Kad mrtvi zapjevaju“ (1998) i mafijaška drama „Cvjetni trg“ (2012), za koju je na festivalu u Montrealu dobio nagradu. Dobitnik je i tri Zlatne arene u Puli, i drugih domaćih i inostranih nagrada i priznanja.

2014 – Na stadionu „Fišt“ u Sočiju, otvorene su 22. Zimske olimpijske igre. Ceremonija otvaranja predstavljala je „San o Rusiji“, a u spektakularnom programu je uz defile ekipa iz 88 zemalja svijeta, među kojima i Crna Gora, učestvovalo 5.610 aktera. Olimpijski plamen zapalili su legendarna ruska klizačica Irina Rodnjina i hokejaš Vladislav Tretjak, dok je igre otvorio ruski predsjednik Vladimir Putin. Olimpijsku zastavu nosili su najveći ruski savremenici, među kojima je bila i Valentina Terješkova, prva žena koja je boravila u svemiru. Igre u Sočiju prve su koje su organizovane u novoj Rusiji, a ostaće upamćene po najdužoj štafeti olimpijske baklje od 65.000km koju je na stadion unijela Marija Šarapova. Podizanju crnogorske zastave u olimpijskom selu, dan ranije, prisustvovala je crnogorska delegacija na čelu s predsjednikom Filipom Vujanovićem i predsjednikom COK-a Dušanom Simonovićem. Zastavu je prilikom defilea nosio Tarik Hadžić,član skijaškog kluba „Rožaje“, a iza njega je bila Ivana Bulatović, članica „Bjelasice“.

2014 – Talas protesta iz Tuzle,u kojoj je zapaljena zgrada županijskih vlasti, proširio se na veći dio federacije Bosne i Hercegovine. Demonstranti su palili zgrade lokalnih vlada i sukobljavali se s pripadnicima specijalne policije. Spaljena je zgrada Predsjedništva i Arhiva BiH u Sarajevu i zgrade županijskih institucija u Mostaru, Zenici i Bihaću. Bio je to treći dan najgorih građanskih nereda od rata 90-ih u toj zemlji. Protesti su izazvani dugogodišnjim nezadovoljstvom zbog visoke nezapošljenosti i političke inercije, a uglavnom su zahvatili federaciju BiH, ne i Republiku Srpsku.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1971 – Žene su u Švajcarskoj, referendumom, dobile pravo glasa.

2005 – U bioskopima u Crnoj Gori počelo je prikazivanje dugometražnog igranog filma “Opet pakujemo majmune”, u režiji Marije Perović, prvog filma snimljenog u Crnoj Gori nakon dvanaestogodišnje pauze. Film “Opet pakujemo majmune” je i prvi crnogorski film čiji je reditelj žena.

2007 – Austrijske vlasti saopštile su da su otkrile veliku međunarodnu kriminalnu grupu koja je učestvovala u širenju dječije pornografije. Prema podacima austrijske policije, najmanje 2.360 osumnjičenih iz 77 država, učestvovalo je u presnimavanju i distribuiranju pornografskih sadržaja u kojima učestvuju djeca. Pronađeni su i video materijali, koji, kako je kazano, sadrže najgoru vrstu seksualnog zlostavljanja djece.

2013 – Irski premijer Enda Keni objavio je da je Vlada te zemlje postigla istorijski sporazum s Evropskom centralnom bankom (ECB) o smanjenju tereta duga, čime je, kako je kazao, okončana katastrofalna bankarska praksa koja je Irsku dovela na ivicu bankrotstva.

2014 – U vodećim svjetskim medijima na udarnom mjestu našla se vijest o naučnom izumu međunarodnog tima stručnjaka koji je razvio prvu bioničku ruku s osjećajem dodira. Član tog tima je i doktor Staniša Raspopović, porijeklom Danilovgrađanin, koji radi u švajcarskom Institutu za tehnologiju i italijanskom Institutu za bio-robotiku.Raspopović je objasnio da još od  izrade prve proteze 1914. osoba s amputiranom rukom nije mogla da osjeti senzorijalne informacije putem proteze, što je pomoću najnovijeg otkrića uspjelo Dancu Denisu Aba Sorensenu, prvoj osobi na svijetu s bioničkom rukom. Nakon dvije operacije i jednomjesečnog testiranja s povezom preko očiju, Sorensen je uspio da identifikuje predmete koje je dodirivao. Staniša Raspopović, sin Danilovgrađanina i Andrijevčanke, rođen je u Beogradu 1983, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a studije elektrotehnike u Pizi.

2014 – Francuski košarkaš Toni Parker proglašen je za najboljeg igrača Evrope za 2013, dok je crnogorski reprezentativac Nikola Vučević zauzeo deveto mjesto.

2014 – Odbor za međunarodne odnose i iseljenike podržao je većinom glasova predlog da se za ambasadora Crne Gore u Argentini na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Buenos Ajresu, imenuje Gordan Stojović. 

CETINJE

Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, Anastazija Miranović, izabrana je za predsjednicu Crnogorskog nacionalnog komitetata ICOM-a (International Council of Museums), na Skupštini te organizacije koja je održana juče na Cetinju.

Skupština je za potpredsjednika izabrala Andra Radulovića, direktora Pomorskog muzeja iz Kotora, a za sekretara Vuka Vukovića, kustosa u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. Istoričarka umjetnosti i kustoskinja u Narodnom muzeju, Ana Ivanović, izabrana je za predstavnika Crne Gore u ICOM SEE (Internacionalni komitet za Jugoistočnu Evropu).

Dvadeset jedan delegat izabrao je direktoricu JU Muzeji i galerije Nikšić, Jelenu Đukanović, za predsjednicu Nadzornog odbora i Sadika Dacića, muzejskog savjetnika u Zavičajnom muzeju „Ganića kula“ za predsjednika Izvršnog odbora Crnogorskog nacionalnog komitetata ICOM-a.

ICOM – International Council of Museums (Međunarodni savjet muzeja) je međunarodna organizacija muzeja i muzejskih profesionalaca posvećenih očuvanju, zaštiti i predstavljanju svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa. Osnovana je 1946. godine u sistemu Organizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESKO.

ICOM predstavlja mrežu od preko 44 hiljade članova iz 138 zemalja svijeta, 118 nacionalnih komiteta i 32 internacionalna komiteta posvećenih različitim aspektima muzejskog rada i zaštite kulturnog nasljeđa.