POKLONI ZA OSNOVNU ŠKOLU

U Lovćencu su juče, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, dodijeljeni pokloni osnovnoj školi “Vuk Karadžić”.

U prostorijama nacionalnog savjeta Crnogoraca u Lovćencu, direktoru osnovne škole “Vuk Karadžić” gospodinu Novaku Simoviću, predstavnici nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Srbiji i Udruženje Crnogoraca Lovćenca Veselin Martinović, Dragan Martinović i Nikola Muhadinović, uručili su poklon u vidu računarske opreme – jedan laptop i jedan projektor, prenosi portal mojacrnagora.rs.

ČESTITKA

Svim građanima i građankama Crne Gore organizacija Crnogorski elektori Srbije čestitala je Dan nezavisnosti.

Obilježavajući 21. maj, kako navode, slavimo slobodu crnogorskog društva i države.

“U savremenoj istoriji Crne Gore nema datuma koji blista takvim sjajem i koji ima toliki značaj za sve one kojima je Crna Gora zanos i inspiracija. Toga dana demokratskim sredstvima ostvaren je san generacija Crnogoraca kojima je sloboda i borba za nezavisnost bila ljudski i politički ideal”, navode u saopštenju.

Građanima Srbije crnogorske nacionalnosti takođe upućuju čestitke, uz podsjećanje da je 21.maj i njihov praznik ustanovljen 2015. godine odlukom Nacionalnog savjeta crnogorske manjine u Srbiji i kao takav potvrđen od strane državnih organa Republike Srbije.

Crnogorski elektori Srbije pored 11 članova inicijativnog odbora, koji čine poznati i priznati članovi crnogorske zajednice u Srbiji, dobili su i podršku od 30 elektora, Crnogoraca, koji su učestvovali u izbornim procesima za prethodna dva saziva Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u republici Srbiji.

Iza svakog elektora stoji najmanje 50 potpisa Crnogoraca u Srbiji.

PODRŽAVAJU MJERE VLADE

Unija “USA Montenegro Global” saopštila je da održava sve mjere koje donosi Vlada Crne Gore u cilju pobjede nad korona virusom i zaštite crnogorskih građana.

To udruženje je, kako se navodi, najoštrije osudilo napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, odnosno pripadnike crnogorske policije od strane izgrednika kao i njihovih političkih vođe iz prosrpskih opozicionih partija.

Kršenje mjera države u cilju sprječavanja širenja virusa Covid 19 i iskazivanje potpune nebrige za ostale građane Crne Gore je anticivilizacijski gest vrijedan prezira. Skandiranje imena ratnih zločinaca iz potonjih ratova i Drugog svjetskog rata po ulicama crnogorskih gradova upućuju na neutaživu želju ekstremista da ponove paljevine i protjerivanja nesrpskog stanovništva nekada sa sjevera, a danas iz cijele Crne Gore. Posebno su danas na udaru tih ekstremista, Crnogorci. Ponovo se kleronacionalizam očituje u javnim istupima logističara ovih huliganskih uličnih divljanja koji predstavljaju dio crnogorske opozicije. Ponovo se proliva krv policajaca po crnogorskim gradovima”, saopštila je Unija CG USA Global.

Oni zatijevaju od Vlade i predsjednika Duška Markovića da spriječi dalju eskalaciju divljanja “pročetničkih falangi po Crnoj Gori i da zločinci budu hitnon privedeni pravdi”

“Mi Crnogorci koji smo stanovnici USA ne možemo da zamislimo da bi nešto ovako bilo moguće u našim državama prijema jer bi zatvori idmah bili napunjeni osudjenicima na duge zatvorske kazne, a skupovi ovakvog tipa zabranjeni”, stoji u saopštenju Unije CG USA Global.

POVEZIVANJE ISELJENIKA

Unija CG USA Global je pokrenula inicijativu buduće saradnje sa reprezentativnim udruženjima Crnogoraca u Evropi i u tom dijelu ostvarena je komunikacija sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske (NZCH).

Kako saopštavaju u Uniji, njihovi predstavnici kontaktirali su predsjednika NZCH, Danila Ivezića koji je prihvatio inicijativu i istakao značaj i potrebu međusobne saradnje crnogorskih iseljeničkih udruženja i pokazao spremnost za saradnju u budućim projektima iz oblasti kulture i očuvanja nacionalnog identiteta Crnogoraca ma gdje oni živjeli.

Saradnja sa drugim udruženjima Crnogoraca u dijaspori, kako su istakli predsjednik Unije Edin Hot i predsjednik Upavnog odbora Mirsad Jahović, je dio novousvojenog plana projekata za perod od naredne dvije godine.

“Uniju CG USA Global čini pet crnogorskih nacionalnih udruženja okupljenih oko jednog od najstarijih američkih crnogorskih udruženja “Cetinje”, iz Mičigena, koje je osnovano davne 1998. godine. Ovo udruženje je uvijek bilo inicijator i pokretač projekata i akcija u cilju očuvanja nacionalnog identiteta Crnogorasa u USA, a posebno je istaknuto po humanitarnim aktivnostima prema Crnoj Gori i njenim građanima. Prepoznato je i po velikoj materijalnoj podršci u organizovanju referenduma za nezavisnost Crne Gore”, ističu u ovoj Uniji.

Kako dodaju, NZCH kao krovnu organizaciju čini apsolutna većina iseljeničkih udruženja Crnogoraca u Hrvatskoj: Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb, Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeke, Zajednica Crnogoraca Splita, Zajednica Crnogoraca Pule, Udruženje Crnogoraca “Obod” Karlovac i prijatelja Crne Gore, Društvo Crnogoraca i prijatelja “Onogošt” Rovinj, Društvo Crnogoraca i prijatelja Osječko-baranjske županije Osijek, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crene Gore “Bujština” Umag, Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije. U realizaciji svih programskih aktivnosti učestvuje i Društvo perojskih Crnogoraca “Peroj 1657” .

DONACIJA DIJASPORE IZ SAD

Na incijativu organizacija koje djeluju u SAD, BSCG iz Njujorka i 21. maja, pokrenuta je akcija pomoći najugroženijim stanovnicima Cetinja, vrijedna oko 1.200 dolara.

Novčana pomoć od 1.200 dolara je poslata marketu Martex d.o.o. Cetinje gdje će biti podijeljeni paketi sa najpotrebnijim namirnicama.

Cetinjanima će biti podijeljeno 35 paketa po 30 eura.

Paketi će biti urućeni 9. maja Dana pobjede nad fašizmom.

“Poštivani Cetinjani vi nikada nećete biti zaboravljeni od nas vi ste uvijek bili za pravednu nezavisnu Crnu Goru ravropravinih svih građana. Vi ste uvijek stali na piramidu antifašizma protiv zla koje nas još vreba. Želim vam srećan Dan pobjede”, stoji u poruci predsjednika tih organizacija Esad Rastodera i Zaina Derviševića.

Zahvaljuju se na saradnji i Mariji Bracanović.

ASOCIJACIJA DIJASPORE

Kao i uvijek do sada kada je podrška Crnoj Gori bila potrebna, dijaspora Crne Gore i njihovi prijatelji iz zemalja prijema pokazali su solidarnost i prijateljstvo.

Posebno nekog isticati zbog učinjenog humanog djela ili poslate donacije ne bi bilo korektno, jer je nemoguće svima se pojedinačno zahvaliti, zato je Asocijacija dijaspore Crne Gore odlučila da zahvalnost iskaže svim humanim ljudima iz dijaspore i njihovim prijateljima iz država prijema, ali i tim državama kroz projekat “Crnogorsko srce kuca po svim kontinentima”.

“Nije nam bilo teško obuhvatiti skoro sve zemlje prijema crnogorske dijaspore, jer sarađujemo sa 80 odsto aktivnih iseljeničkih i udruženja dijaspore na svim kontinentima. “U srcu crnogorskom” objavili smo 58 fotografija iz 22 države prijema dijaspore Crne Gore i to iz Danske, Njemačke, Australije, Italije, Srbije, SAD, Švajcarske, Argentine, Norveške, Švedske, Turske, Urugvaja, Kanade, Luksemburga, Belgije, Paragvaja, Slovenije, Češke, Makedonije, Hrvatske, Francuske i Brazila u kojima crnogorska dijaspora s ponosom ističe crnogorsku zastavu, kao simbol svoje veze sa svojom matičnom zemljom”, kazala je Pobjedi predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore Vera Kirović.

Ističe da upravo u ovim danima pandemije korona virusa vidi se kolika je veza naših iseljenika sa maticom, koliki je njihov patriotski aktivizam kojim grade mostove prijateljstva između Crne Gore i država njihovog prijema.

“Iz poštovanja prema tim državama tuđim, a opet njihovim u kojima su stekli pravo na drugi jezik, drugu kulturu, druge običaje Asocijacija dijaspore je s velikim pijetetom u obradi tih fotografija istakla zastave njihovih država prijema uz simboliku i podsjećanje da je crnogorski narod uvijek volio svoje, a poštovao tuđe”, kazala je Kirović.

“Srce crnogorsko, objašnjava ona, ima cilj da crnogorsku javnost podśeti da tamo iza granica naše države, a po svim kontinentima postoji crnogorska dijaspora koja se ne dijeli ni po vjeri, ni po naciji i političkoj pripadnosti i koja ispred sebe vidi i priznaje jedinu svoju svetinju”, njihovu i našu Crnu Goru.

“Ne govorim samo o 58 crnogorskih patriota koji su na ovim fotografijama, jer je nemoguće i tehnički kroz fotografije obraditi sve one čije srce kuca za Crnu Goru. Crnogorska javnost mora da zna da tamo iza naših granica postoji i živi crnogorska dijaspora, koja ne dozvoljava da ih zarad sitnih interesa svrstavaju u podobne ili nepodobne retrogradnim politikama i komšijskim pretenzijama, koje su, nadam se, ostala u vremenima iza nas”, ističe Kirović.

Dodaje da ti iseljenici “ne traže dnevnice, putne troškove da bi promovisali svoju Crnu Goru”.

“Oni traže poštovanje svoje emocije prema Crnoj Gori koju žele da vide u društvu visoko razvijenih zemalja i sve svoje kapacitete stavljaju na raspolaganje svojoj matičnoj državi”, kazala je Kirović.

Podrška

Od crnogorske dijaspore, kategorična je naša sagovornica, mnogi mogu da uče kako se voli Crna Gora, njena tradicija, istorija, kultura, državni simboli i institucije sistema.

“Oni kažu: “Nije lako biti stranac u tuđoj državi, ako nećeš da poštuješ državu prijema i narod sa kojim živiš. Ova država nas je prihvatila i bezrezervno smo joj zahvalni, ali u našim grudima zauvijek kuca srce crnogorsko”. Neka nam ove njihove riječi budu putokaz za dalje da možemo živjeti bez podjela nametnutih ili samoizabranih da sa ponosom ističemo Crnu Goru i njene državne simbole, jer Crna Gora je dom svih nas”, poručuje Kirović.

NVO Asocijacija dijaspore Crne Gore daje podršku Vladi Crne Gore i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, a mjere koje je naša zemlja preduzela, ističe Kirović, pokazale su se blagovremene i vrlo uspješne.

“Najbolji pokazatelji su odnos oboljelih – umrlih – izliječenih i činjenice da je u ovom momentu epidemija u Crnoj Gori praktično ugušena”,dodaje ona.

Organizovanje povratka naših državljana za svaku pohvalu

Vera Kirović ističe da je izuzetan potez Vlade bio formiranje Operativnog štaba za organizovanje povratka crnogorskih državljana iz inostranstva.

“Pomogli su svim građanima koji su se prijavili za povratak u Crnu Goru, organizujući njihov dolazak na razne načine, uključujući i vanredne letove sa različitih svjetskih destinacija. To je u odnosu na mnogo jače ekonomije rijetkost i za svaku pohvalu”, naglasila je Kirović.

Posebno je istakla ulogu Ministartsva vanjskih poslova – Generalnog direktorata za konzularne poslove i dijasporu, naglašavajući da je prvi čovjek ovog direktorata Branislav Karadžić sa svojim timom 24 sata bio na raspolaganju našim građanima.

“Bili su dostupni za više od 10.000 crnogorskih državljana koji su se zadesili van teritorije Crne Gore i olakšali im i omogućili povratak doma”, kaže Kirović.

UDRUŽENJE CRNOGORACA U ALBINIJI

Zajednica Crnogoraca u Republici Albaniji (ZCGAS) danas slavi drugu godinu od formiranja. Predsjednik udruženja Marinko Ćulafić istakao je da je udruženje iako relativno novo, uspjelo da ostvari svoj program. Nadaju se da će i ubuduće nastaviti sa svojim aktivnostima kako bi ostvarili svoj glavni cilj – promovisanje crnogorskih vrijednosti u Albaniji i da budu most saradnje između naroda Crne Gore i Albanije.

“Iako smo relativno novo udruženje, ipak smo uspjeli da ostvarimo naš program, i nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti sa našim aktivnostima kako bi ostvarili naš glavni cilj, a to je promovisanje crnogorskih vrijedosti kod naših ljudi u Albaniji i da se prepoznamo kao most saradnje između dva naroda Albanije i Crne Gore”, kazao je Ćulafić na Fejsbuku.

Posebnu zahvalnost Ćulafić je uputio inicijatorima stvaranja ZCGA “(Milka Jojić, Ruzhica Rashoviq, Viktor Jojić, Ibrahim Gjombalaj, Fatma Hushi Kallogjerovic, Diana Šoškić, Romina Radonshiqi Radončić…).

Zahvalnost na podršci Ćulafić je uputio Matici crnogorskoj i njihovim predstavnicima za Makedoniju i Albaniju Miroljubu Orlandiću i Blagoju Mirela Zlatičaninu, Upravi za dijasporu Crne Gore kao i crnogorskoj ambasadi u Tirani.

Zahvalnost su uputili, kako su kazali, i svim ljudima dobre volje, a posebno članovima ZCGA.

PEROVIĆ

Položaj crnogorske manjine u Srbiji nije dobar, a netrpeljivost prema Crnogorcima je, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, počela dobijati patološke razmjere nesputane mržnje, smatra predsjednik Savjeta za saradnju sa iseljenicima Milenko Perović.

On je agenciji Mina kazao da je od osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, 1988. godine, počela u Srbiji sticati pravo građanstva netrpeljivost prema Crnoj Gori i Crnogorcima.

„Od tih reaktivnih osjećanja, s ozbiljnim političkim implikcijama, nijesu bili izuzeti ni Crnogorci koji žive u Srbiji“, rekao je Perović.

Kako je naveo, nosioci te netrpeljivosti bile su oficijelne vlasti Srbiji, bez izuzetka u proteklih 30 godina, kao i opozicione političke grupacije s rijetkim izuzecima.

„U netrpeljivosti prema Crnogorcima s ovim političkim „ešalonom“ nadmetali su se najprominentniji intelektualci u najznačajnijim srpskim naučnim, umjetničkim, obrazovnim i drugim institucijama, vrh Srpske pravoslavne crkve, kao i jedan dio građanstva“, kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, to je imalo za posljedicu da se od vremena kad je bačena opšta stigma na Crnogorce, petostruko manje ljudi u Srbiji danas nacionalno izjašnjava kao Crnogorci.

Na pitanje koliko je položaj crnogorske manjine u Srbiji pogoršan od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, on je odgovorio da je to bio „samo još jedan zgodni povod da sve pomenute javne strukture države Srbije još više učvrste i u vlastitim očima opravdaju netrpeljivost prema Crnogorcima“.

„Koja je počela dobivati patološke razmjere nesputane mržnje“, dodao je Perović.

Upitan kakav je odnos državnog vrha Srbije prema Crnogorcima koji žive u toj državi, on je odgovorio da je država Srbija, na posljednjim izborima za Crnogorski nacionalni savjet, uspjela da dobije i stavi pod svoju kontrolu „one Crnogorce koje jedino može podnijeti“.

„To su Crnogorci koji će se nacionalno deklarisati kao Srbi, koji apsolutno ništa pozitivno neće raditi na ostvarivanju kolektivnih prava Crnogoraca i Srbiji i koji će javno istupati protiv svega onoga što Crnu Goru kao državu učvršćuje u političkom, duhovnom, kulturnom, vjerskom i jezičkom smislu“, precizirao je Perović.

Kako je naveo, za visoke državne dužnosnike Srbije, svi ostali Crnogorci i crnogorska udruženja koja djeluju u Srbiji su nešto što se jedva podnijeti može.

Odgovarajući na pitanje da li može uporediti položaj crnogorske i ostalih manjina u Srbiji, on je rekao da je u prirodi svakog nacionalizma da ne podnosi postojanje drugih nacija.

Prema riječima Perovića, generalna tendencija velikosrpskog nacionalizma je da u Srbiji bude što manje pripadnika svih drugih nacionalnih zajednica.

„Dobrica Ćosić je svejevremeno tu nacionalističku žudnju programski uobličio, s uvjerenjem da će srpska država biti sređenija, bolja i jača ako u njoj nema mnogo ili nema uopšte pripadnika drugih nacionalnih zajednica“, rekao je Perović.

Na ostvarenju te žudnje se, kako je naveo, svojski radilo u posljednjih 30 godina. „Devedesetih godina prošloga vijeka, oko 35 odsto stanovništa Srbije nijesu bili Srbi, a danas je ta brojka pala ispod 20 procenata“.

Perović je kazao da su sve nacionalne zajednice u Srbiji trpjele, i još trpe, od realizacije te Ćosićeve „doktrine“.

„Pošto se Crnogorci smatraju Srbima najbliskijim narodom, njihova trpnja je srazmjerno veća“, istakao je on.

Upitan kakve odnose Crne Gore i Srbije očekuje u narednom periodu, imajući u vidu tenzije prije pojave koronavirusa, a povremeno i tokom epidemije, Perović je odgovorio da je za srpske političke pozicione i opozicione „elite“, većinu intelektualaca, vrh SPC, kao i za dio građanstva, nepodnošljivo postojanje samostalne države Crne Gore.

„Osjećanje nepodnošljivosti, koliko god da je to iracionalno i suludo, ključna je determinanta koja određuje kako će se oficijelna Srbija odnositi prema Crnoj Gori. Ako kažem da u post-koronalnoj epohi to osjećanje neće nestati ni prestati da bude rečenom determinantom, sve što je bitno rekao sam o budućim odnosima Crne Gore i Srbije“, zaključio je Perović.

ANDRIJA NIKOLIĆ

Predstavnici crnogorske dijaspore pokazali su da ozbiljno suočavanje sa pandemijom koronavirusa zahtijeva zajedničko djelovanje, solidarnost i privrženost najboljim standardima lične odgovornosti i humanosti, kazao je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić.

On je uputio pismo organizacijama i udruženjima dijaspore-iseljenika iz Crne Gore.

Nikolić je kazao da, u teškom periodu za cio svijet, usljed pandemije izazvane koronavirusom, građani Crne Gore i njena dijaspora dijele iste brige.

“Sa sviješću o situaciji u kojoj se našla naša domovina, predstavnici dijaspore Crne Gore pokazali su da ozbiljno suočavanje sa pandemijom zahtijeva zajedničko djelovanje, solidarnost i privrženost najboljim standardima lične odgovornosti i humanosti”, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, građani Crne Gore svakodnevno su sa oduševljenjem slušali i čitali o donacijama i patriotskom angažmanu uglednih crnogorskih iseljenika i udruženja dijaspore.

“Ljubav prema svojoj matici koju i ovoga puta demonstrira dijaspora Crne Gore, ujedno je i potvrda da iseljeništvo nikada ne zaboravlja svoje korijene, već inspiriše svakoga pojedinačno da pruži najbolje od sebe u prevazilaženju krize”, kazao je Nikolić.

Kako je naveo, jedinstveni, patriotski primjer humaniste Hajriza Brčvaka imao je odjeka u cijelom regionu “i mnogima pokazao da teška vremena donose i velike heroje”.

“Vjerujem da ste, brižno prateći dešavanja u našoj državi, upoznati da je Crna Gora dugo bila jedina evropska država u kojoj nije bio zabilježen nijedan slučaj koronavirusa, te da je Vlada tragom preporuka struke, jedina u Evropi donijela odluku o uvođenju restriktivnih mjera za očuvanje zdravlja ljudi i prije prvog registrovanog slučaja”, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, angažman odgovornih ljudi Kliničkog centra, Instituta za javno zdravlje, cjelokupnog zdravstvenog sistema, ali i drugih crnogorskih institucija angažovanih na sprovođenju vladinih mjera tokom trajanja pandemije, potvrdili su da je Crna Gora dostigla visok stepen društvenog i institucionalnog razvoja.

“Takođe, pokazalo se da građani vjeruju u institucije, i zbog toga danas Crna Gora ima najmanju stopu smrtnosti, nisku stopu obolijevanja i visoku stopu oporavljenih od virusa”, kazao je Nikolić.On je rekao da velike zasluge za požrtvovan i organizovan odgovor države na pandemiju koronavirusa pripadaju i crnogorskoj diplomatsko konzularnoj mreži.

“Koja je presudno pomogla u organizaciji povratka naših građana u Crnu Goru, i stranaca iz Crne Gore, ali i prilikom obezbjeđivanja humanitarne pomoći i donacija iz inostranstva i dijaspore”, kazao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora će ispred sebe imati i veliki izazov kako da održi ekonomsku stabilnost i povrati kurs snažnog napretka na kojem je bila prethodnih i početkom ove godine, imajući u vidu da aktuelni zdravstveni i društveni izazov predstavlja udar na crnogorsku ekonomiju.

“U vremenu pred nama biće neophodno novo zajedništvo građana Crne Gore i njene dijaspore u ekonomskom oporavku zemlje. Okretanjem domaćoj proizvodnji, kupovini crnogorskih proizvoda i ljetovanjem na najljepšem mjestu na svijetu – u Crnoj Gori, doprinijećemo oporavku naše ekonomije”, kazao je Nikolić.

On je zahvalio svima koji su svojim donacijama i angažmanom pomogli Crnoj Gori u suočavanju sa epidemijom koronavirusa.

“Uz iskrenu želju da Crna Gora i zemlje u kojima živite i radite u najkraćem roku izađu iz kriznog stanja i krenu putem oporavka”, rekao je Nikolić.

DAR DIJASPORE

Početak odabranog muslimanskog mjeseca ramazana, sve vjernike muslimane u regiji asocira i na kupovinu iftarskih somuna. Iako je ovogodišnji ramazan drugačiji od prethodnih, zbog ograničenja vezanih za pandemiju korona virusa, u opštini Gusinje, ovaj ramazan je ipak poseban, piše Agencija Anadolija (AA).

Zahvaljujući ljudima iz ovog mjesta koji žive u Americi, za sve građane Gusinja, turiste i putnike tokom ramazana besplatni su hljeb i somuni.

Miris ramazanskih somuna, ili kako ih zovu u Gusinju “ćahija”, karakterističan je ovih dana u periodu uoči iftara. Redovi građana ispred pekare počnu se stvarati po dva do tri sata prije iftara.

Cijela inicijativa počela je prvog dana ramazana. Tada je građanima ove male opštine, u kojoj živi oko 3.000 stanovnika saopšteno da je Udruženje “Euro Gusinje” iz Njujorka sponzor somuna za prvi ramazanski iftar. Riječ je o udruženju građana Gusinja koji žive u Americi.

Presjednik Udruženja “Euro Gusinje” New York Mirza Vukelj u razgovoru za AA kaže da situacija u kojoj se već skoro dva mjeseca nalazi cijeli svijet, nikoga nije ostavila ravnodušnim, pa ni ljude u tom udruženju.

“Odmah smo uputili pomoć državi Crnoj Gori u iznosu od 10.000 dolara, kao i našem zavičaju Gusinju i Plavu, ukupno 5.000 dolara kroz pakete pomoći. Dok se akcija raspodjele pomoći u našem zavičaju realizovala, bili smo svjesni da to nije dovoljno, posebno imajući u vidu dolazak mubarek mjeseca ramazana i aktuelnu situaciju povodom pandemije korona virusa. Došli smo na ideju da pomognemo tako što bi besplatno dijelili ramazanske ćahije za sve u Gusinju”, kaže Vukelj za AA.

Nakon što su ovo udruženje i nekoliko njihovih članova uplatili sponzorstvo, akcija je dobila na masovnosti, tako da veliki broj Gusinjana u dijaspori širom svijeta želi da daruje somune i hljeb za svoje sugrađane.

Besplatni ramazanski somuni obezbijeđeni su i za nastavak mjeseca ramazana.

Dnevno se podijeli do 1.000 somuna, nekada i više

U pekari “Vizion” u Gusinju dnevno se pripremi u prosjeku do 1.000 somuna, nekada i više. Vlasnik pekare Agim Cakaj ističe da svakodnevno dobija pozive od Gusinjana iz Amerike, koji žele da daruju somune.

Da je ovogodišnja ramazanska praksa lijep primjer zajedništva i humanosti, smatra član Odbora Islamske zajednice Gusinje Admir Mulamekić. On ističe da u situaciji kada su zatvoreni restorani i nema organizovanih iftara, ovo je najbolji način da niko ne oskudijeva u vremenu iftara.

“Zahvaljujući našim ljudima iz dijaspore, svaki građanin Gusinja u prilici je da u toku mjeseca ramazana besplatno uzme ramazanake ćahije. Ovo je još jedan dokaz, da naši ljudi koji se nalaze na privremenom radu u Americi ne zaboravljaju svoj kraj i da su mislilma i u ovim teškim trenucima uz svoje Gusinje. Da Allah obilato nagradi svakog dobrtovora, koji je izdvojio svoja lična sredstva da obraduje postače za vrijeme iftara”, poručuje u izjavi za AA Mulamekić.

Brojna dijaspora Gusinjana u Americi

Građani Gusinja s ponosom prepričavaju o lijepom ramazanskom primjeru iz njihove čaršije. Dijaspora Gusinja oduvijek je bila uz svoj zavičaj. Procjena je da samo u Americi živi preko 30.000 Gusinjana.

Stanovnik Gusinja Amil Ibrahimagić kaže da nije iznenađen, jer aktivnosti dijaspore usmjerene prema svom zavičaju traju od kad je i prvi Gusinjanin otišao trbuhom za kruhom.

“Ovog puta počastili su svakog sugrađanina toplim pogačama ili ramazanskim ćahijama kako ih mi zovemo. Normalno, kao i vazda i za svakog onog prolaznika, turistu koji se nalazi ovih dana u Gusinju. Pažnja ovih ljudi prema svom rodnom kraju, zaista je ovih dana došla do izražaja imajući u vidu trenutnu situaciju s epidemijom”, poručuje Ibrahimagić.