31. JULA

Dani dijaspore bice odrzani u Bijelom Polju 31. jula naredne godine. U Kulturnom centru Rumija u Cikagu odrzan je veliki susret dijaspore, kome su prisustvovali direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrovic, predsjednici opstina Bar i Bijelo Polje, Dusan Raicevic i Petar Smolovic, te pomocnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bektesi.

Skup je otvorio predsjednik udruzenja Senad Perazic, koji je rekao da je rijec o jednom od najorganizovanijih udruzenja u dijaspori koje od svog osnivanja 1995. godine realizuje brojne projekte i aktivnosti.

On je istakao i dobru saradnju i komunikaciju koju “Rumija” ima sa Upravom za dijasporu, koja je i preko nagrade za filantropiju ISKRA i preko drzavne nagrade za dobrocinstvo koja im je dodijeljena ove godine, prepoznala i vrednovala zasluge KC “Rumija”.

Mitrovic je u obracanju istakao da u Upravi za dijasporu cijene i vrednuju rezultate “koje ostvaruju nasa udruzenja u svijetu, a svoje aktivnosti i projekte prilagodavamo potrebama i interesima nase dijaspore”.

On je posebno ukazao na projekte koje Uprava realizuje, a medu kojima su javni konkurs za sufinansiranje programa i projekata organizacija dijaspore, projekti usmjereni na mlade narastaje poput Ljetnje skola jezika i kulture “Crna Gora moja postojbina” koja se organizuje u Crnoj Gori svake godine, do online kursa jezika sa audio primjerima izgovora rijeci, i prevodom na engleski, spanski, turski i albanski jezik.

Mitrovic je najavio da Uprava u saradnji sa Zavodom za skolstvo trenutno radi na izradi posebnih programa za organizaciju dopunske nastave u opstinama koje karakterise veliki broj iseljenika, poput Petnjice, Gusinja, Bara, Bijelog Polja, Berana i dr.

Mitrovic je takode najavio odrzavanje cetvrte po redu manifestacije Dani dijaspore, koja ce se odrzati u Bijelom Polju 31. jula 2020. godine.

Predsjednik Opstine Bijelo Polje Petar Smolovic istakao je da i Bijelo Polje poput Bara ima brojnu i dobro organizovanu dijasporu koja nikada ne zaboravlja svoj zavicaj.

Naveo je planove ove opstine da radi na umrezavanju i boljem povezivanju sa svojom dijasporom sirom svijeta koju vidi kao svoju razvojnu sansu ne samo u dijelu mogucih investicija, vec i u dijelu prenosa znanja i iskustva koji posjeduje.

Smolovic je govorio i o projektima koje ova opstina realizuje, od kojih su najvazniji Dalovica pecina i ski centar Bjelasica. Naglasavajuci da Vlada Crne Gore intenzivno radi na razvoju sjevera, te da ce sami auto put promijeniti sjever i znacajno doprinijeti njegovom brzem razvoju.

Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic je pozdravljajuci prisutne ukazao na punu otvorenost lokalne uprave za potrebe gradana, te narocito istakao vaznost dijaspore u dosadasnjem, ali i buducem razvoju ove opstine.

On je kazao i da ce Opstina Bar u saradnji sa Ministarstvom prosvjete rekonstruisati sportsku skolsku salu Gimnazije ,,Niko Rolovic” i Ekonomsko-ugostiteljske skole u Baru, te da su po istom modelu stvoreni preduslovi za izgradnju sportske sale OS ,,Mrkojevici”, Opstina je, kazao je Raicevic, postujuci inicijativu koja je dosla bas od KC “Rumija”, u budzetu za narednu godinu za ovu svrhu izdvojila 150.000 eura. On je takode najavio rekonstrukciju putnog pravaca Virpazar -Biskupada preko Sutormana, a koja ce donijeti novu perspektivu Crmnici i Mrkojevicima.

Nakon pozdravnih govora druzenje je nastavljeno uz razgovor, a najvise pitanja odnosilo se na lokalne teme barske opstine odakle potice najveci dio clanstva ovog udruzenja.

Kulturni centar “Rumija” osnovan je 1995.godine u Cikagu. Drustvo okuplja oko 150 porodica iz barske opstine, uglavnom iz Mrkojevica.

Punih cetvrt vijeka ovo udruzenje uspjesno radi na ocuvanju i njegovanju kulturnog i jezickog identiteta, a u svakom trenutku spremno je da pomogne svoj zavicaj. Drustvo je organizovalo brojne humanitarne akcije, ali i potpomoglo infrastruktune projekte u svom Baru i Crnoj Gori.

Imaju svoje prostorije u kojima se okupljaju i u kojima odrzavaju susrete raznim povodima, donatorske veceri, kurseve jezika za mlade generacije. Odnedavno u prostorijama ovog udruzenja smjesten je i pocasni konzulat Crne Gore u Cikagu.

POSJETA TORONTU

Uprava za dijasporu zadovoljna je radom crnogorskih udruzenja u Kanadi, i spremni su da im pruze punu podrsku u narednim aktivnostima koje ce biti usmjerene na unaprijedenje saradnje sa maticnom drzavom.

To je saopstio direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrovic tokom posjete nasoj dijaspori u Kanadi. U delegaciji su bili i predsjednik Opstine Bijelo Polje Petar Smolovic i v.d. pomocnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bektesi.

Delegacija se srela sa predstavnicima udruzenja Crnogorsko kulturno drustvo Toronto, kao i sa clanovima Crnogorskog kulturnog udruzenja ,,Vladika Danilo” iz Toronta.

Na sastanku sa predstavnicima CKU “Vladika Danilo” je razgovarano o stanju i prilikama u nasoj dijaspori u Kanadi, aktivnostima Uprave za dijasporu i nacinima da se, uprkos razdaljini, veze i saradnja izmedu maticne drzave i nase dijaspore u Kanadi odrze i ucine kvalitetnijim i sadrzajnijim.

Na kraju susreta predstavnicima udruzenja urucena je Povelja za dugogodisnji angazman na polju unaprijedenja odnosa i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom u Kanadi.

Crnogorsko kulturno drustvo Toronto je ovom prilikom organizovalo i posebno druzenje kojem je prisustvovalo stotinjak clanova, a na kojem je predstavljen cjelokupni rad udruzenja od njegovog osnivanja davne 1971. godine, do danas.

Gradonacelnik Bijelog Polja je istakao znacaj dijaspore za Crnu Goru i Bijelo Polje koje ima veliku dijasporu.

Takode je govorio o razvojnim planovima Bijelog Polja i kao turisticke destinacije ali i investicione zone koja moze biti zanimljiva i za dijasporu.

Mitrovic je urucio povelju Crnogorskom kulturnom drustvu Toronto, za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja i jacanja saradnje maticne drzave sa svojom dijasporom u Kanadi.

Zahvaljujuci se u ime svih clanova drustva na dodijeljenom priznanju, predsjednik CKD Toronto Zoran Raicevic je istakao vaznost dobrih relacija i veza koje drustvo ima sa Upravom za dijasporu u kojoj imaju podrsku i razumijevanje za sva pitanja od interesa za svoje clanstvo.

“Povelje, kao najvece priznanje koje dodjeljuje Uprava, dodijeljene su i osnivacima Crnogorskog kulturnog drustva Toronto – Branku Aleksicu i Vojislavu Rasovicu (posthumno), dok su zahvalnice dodijeljene Veselinu Radulovicu i Donu Ivanovicu”, saopsteno je iz Uprave.
U okviru posjete Torontu delegacija se sastala i sa Antonelom Arhin (Krstovic), zamjenicom sefa katedre za proucavanje fenomena dijaspore na Univerzitetu u Torontu, ciji su korijeni iz Crne Gore.

Sa profesoricom Arhin dogovorena je konkretna saradnja u dijelu priblizavanja crnogorskoj strucnoj i naucnoj javnosti kompleksnog fenomena dijaspore, te narocito pravcima i mogucnostima uspjesnog angazmana nase dijaspore u buducem razvoju Crne Gore.

“Takode je razgovarano i o modalitetima saradnje i razmjene studenata izmedu kanadskih i crnogorskih univerziteta. Delegacija se tokom boravka u Torontu susrela i sa pocasnim konzulom Crne Gore u Kanadi Daglasom Eliotom koji u svom svakodnevnom radu pridaje izuzetan znacaj i radu i saradnji sa nasom dijasporom na citavom sjeverno-americkom kontinentu”, zakljucuje se u saopstenju Uprave za dijasporu.

DELJOSAJ U SAD

Dijaspora u Sjedinjenim Americkim Drzavama (SAD) spremna je da pomogne u razvojnim projektima u Malesiji u svim segmentima, kazao je predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj.

Kako je saopsteno iz te lokalne samouprave, tokom visednevnog boravka u SAD, Deljosaj i direktor preduzeca “Komunalije” d.o.o. Tuzi, Nikola Camaj, odrzali su niz znacajnih sastanaka u toj zemlji.

“Susreti sa nasim iseljenicima su bili prva adresa, ne samo za sastanke nego i za druge planirane dogadaje povodom 28. novembra, kao i za mnogobrojne susrete u prikupljanju pomoci porodicama koje su preterpjele stetu u razornom zemljotresu u Albaniji”, navodi se u saopstenju Opstine Tuzi.

Na sastancima sa nasom dijasporom kako su kazali, bilo je rijeci o vaznim temama za razvoj te opstine.

“Poseban akcenat je stavljen na razvojne kapacitete nase opstine kao sto su poljoprivreda, vinogradarstvo i ostale vazne grane drustva”, navodi se u saopstenju.

Razgovaralo se, kako su kazali, i o razvojnim projektima koji su planirani Budzetom opstine za 2020. godinu.

Deljosaj se, dodaju, narocito osvrnuo na razvoj ruralnih podrucja Malesije koja su, kako navode, dugo zapostavljena od strane prethodnih vlasti.

“Nasa dijaspora je, kao i ranije, iskazala spremnost da pomogne u razvojnim projektima u Malesiji u svim segmentima. Rezultat ove institucionalne saradnje od naredne godine, ce biti taj sto cemo skupa raditi na konkretnim projektima razvoja infrastrukture u Malesiji”, navodi se u saopstenju.

Deljosaj je najavio inteziviranje rada kancelarije za saradnju sa dijasporom u punom kapacitetu, koja ce pojednostaviti birokratiju i administrativne procedure u okviru svojih nadleznosti, te ce omoguciti poreske olaksice potencijalnim investitorima za stvaranje sigurnijeg investicionog ambijenta na ovim prostorima.

“Razmatrana je ideja za formiranje Savjeta, u nasim udruzenjima dijaspore, koji bi se bavio izradom strategije za stvaranje povoljnijih uslova za ulaganja u Malesiju”, kazali su iz Opstine Tuzi.

Celnici Opstine Tuzi, izrazili su zahvalnost svojim sunarodnicima u dijaspori na bratskom doceku i maksimalnoj podrsci svom zavicaju u Malesiji, kad god se iskazala potreba.

“Takode, iskazali su spremnost na maksimalnoj saradnji sa nasim ljudima i udruzenjima koja djeluju u nasoj dijaspori”, zakljucuje se u saopstenju.

DANI BOSNJACKE KULTURE

Nakon Belgije, Zavicajno udruzenje ,,Bihor” iz Luksemburga obiljezilo je veliki jubilej- 10 godina postojanja. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic otvarajuci Festival Dani Bosnjacke kulture Luksebmurg naglasio je da je dijaspora dala nemjerljiv doprinos crnogorskoj nezavisnosti, ali i da razlicitorst kultura koje se dopunjuju predstavlja bogatstvo naseg drzavnog prostora.

Latic Silvija druga je generacija iseljenika iz nase zemlje. No, kako kaze, Crnu Goru, iako nije u njoj rodena smatra svojom zemljom.

“Dolazim tamo cetiri, pet puta godisnje, volim da dolazim u CG, ja sam iz Lagatora, odatle su moji. Lagatori su kod Petnjice u Bihoru. Vise volim Crnu Goru. Kad bi bila Crna Gora kao Luksemburg, voljela bih tamo da zivim”, kazala je Latic.

Tradiciju bihorskog kraja u Luksemburskom Rumelanzu od zaborava cuva Zavicajni klub Bihor, koji je obiljezio deceniju postojanja. Brojnim kulturnim manifestacijama Bihorci u dijaspori, kako je kazao predsjednik kuba Esko Halilovic.

“Mi znamo ko smo, odalke dolazimo i sta zelimo. Mi nastavljamo stazama kulture, humanitarnog rada, organizovanosti i daljie vizije naseg Bihora, Petnjice i nase Crne Gore”, kazao je Halilovic.

Trud Kluba Bihor nije ostao nezapazen u Crnoj Gori. Dobitnici su nagrade u oblasti kluture, a Uprava za dijsasporu podrzala je bokgati lepezu kulturnih aktivnosti tog udruzenja. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic naglasio je da kulturne razlicitosti koje se dopunjuju i prozimaju predstavljaju bogatstvo naseg drzavnog prostora.

“Ovo je prilika da vam iskazemo veliku zahvalnost za sve sto ste radili i radite da danasnja Petnjica i Bihor budu zajednicka briga i nasa kuca koju zelimo da uredimo na najbolji moguci nacin”, kazao je Purisic.

Na svecanosti je predstavljena i monografija povodom decenije postojanja Zavicajnog kluba. Luksemburski Bihorci ponosni su i na projektar Revije Bihor, koja ima dugu tradiciju i predstavlja kulturni most izmedu dvije drzave. Svecanost su poezijom upotpunili i pjesnici Sreten Vujovic, Niko Helminer, Dzemaludin Latic, Safet Sijaric, Murat Baltic.

Pored bogatog kulturnog programa, gosti su se u ukusima na neki trenutak vratili u svoju zemlju. Uzivali su u tradicionalnoj bijhorskoj kuhinji, koju su pripremile clanice udruzenja Bihor.

“Ne zelimo da zaboravimo te tradicionalne nase ukuse koje smo nacili da spremamo od nasih rodiltelji, majki, baka”, kazala je Meliha Agovic.

Veliku zahvalnost, Udruzenje je uputilo i nasoj medijskoj kuci, koja cesto izvjestava o aktivnostima nasih ljudi u svijetu.

Ivan Mijanovic, TVCG

CRNOGORCI U BELGIJI

Udruzenje belgijsko-crnogorskog prijateljstva obiljezilo je cetiri godije postojanja. Na svecanosti u Briselu naglaseno je da Udruzenje nase dijaspore u Belgiji slavi sve ono sto Crna Gora predstavlja, njenu multietnicnost i raznolikost. Povodom proslave uprilicena je i izlozba najvecih crnogorskoh slikara, a potom i “muzicka setnja” kroz Crnu Goru.

Udruzenje crnogorsko belgijskog prijateljstva “Montenegro” tokom cetiri godine postojanja zauzelo je zavidno mjesto na mapi iseljenickih drustava, a u umjetnosti i kulturi pronaslo zlatnu nit svojih aktivnosti. Poruceno je to u Galeriji RasArt na briselskom trgu Madu koja je, udostila veliki broj nasih iseljenika iz Belgije, Luksemburga, Holandije. Predsjednik udruzenja, Goran Vratnica ocijenio je da se osnivanje udruzenja temelji na najplemenitijem od svih osnova, ljudskoj saradnji i razmjeni medu narodima i pojedinicma, bez obzira na jezik, religiju ili filozofiju.

“Stvaranje udruzenja prijateljstva male mediteranske zemlje i drzave ciji glavni grad centar Evrope predstavlja pravi izazov, veceras smo se pkupili ne samo da bismo obiljezili ovaj posebni dan, vec proslavili sve ono sto Crna Gora predstavlja, mi smo multietnicka nacija velike raznolikosti, nacija koja prihvata sve raznolikosti, kao i nasa kraljevnina Belgija. Veceras smo takode ovdje da slavimo bliske veze Crne Gore i Belgije, belgijsko-crnogorsko prijateljstvo nastavlja da se razvija sa zeljom trajanja do beskraja”, kazao je Vratnica.

Na izlozbi u uprilicenoj u cast godisnjce nasla su se djela velikih cnrogorskih slikara, Dada Durica, Petra Lubarde, Nikole Govodenovica, Slovnica, Muratovica, Reberovica, Radulovica i jos mnogih, jer umjetnost, kako je poruceno, na najbolji nacin sublimise evropski duh. Otpravnik poslova ambasade Crne Gore u Briselu, Predrag Stamatovic naglasio je da ovakva udruzenja mogu racunati na pomoc svoje maticne zemlje, te da kulturno bogatstvo Crne Gore pokazuje da ne psotoje velike i male nacije.

Predrag Stamatovic, otpravnik poslova amb.Crne Gore u Belgiji

“Ovakvu plejadu umjetnika iznjedrila je velika Crna Gora, mi se s njima ponosimo, a oni su nasu domovinu zlatnim slovima upisali ukulturnu bastinu Evrope. Ministarstvo vanjskih poslova i ambasada Crne Gore u Briselu ce nastojati da ovakvih i slicnih dogadaja bude sto vise u narednom periodu, zelim da dveceras uzivate i da se za tenutak u mislima makar preselite u Crnu Goru.

“Slavimo u Briselu nasu drzavu Crnu Goru koja nam je bila, bistra istovremeno i tajanstvena. Istorija Crne Gore, njena geografija, ejzazi, boje, najdivnije plavo more, kamenje pod njom, nebo nad njom, gorstaci, ne cudi da je istovremeno zemlja velikih slikara”, kazao ej Vratnica.

Pored uzivanja u platnima najvecih crnogorskih mjetnika, uprilicena je i muzicka setnja Crnom Gorom. Lea Vratnica, u pratnji pijaniste Aldina Alkovica i gitariste Rada Amanovica evocirala je uspomene na udaljenu, ali nikad zaboravljenu zemlju, jer, kako se culo na svecanosti – Mutika rusi zidove, razlike i povezuje svjetove i ljude.

Ivan Mijanovic, TVCG

CRNOGORCI U UMAGU I RIJECI

Crnogorci u Istri zadovoljni su svojim polozajem u toj regiji, a posto je to hrvatsko poluostrvo multinacionalna sredina lakse je ostvariti manjinska prava nego u nekim drugim djelovima nama susjedne zemlje. Sa druge strane, zele bolju saradnju sa institucijama u Crnoj Gori koja se bave pravima iseljenika.

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Bujstina” iz Umaga postoji 12 godina i broji 70-ak clanova.

“Istra nije toliko urbana sredina pa nas nema kao u Zagrebu, iz Pule je nesto brojnije. Ostvarujemo vrlo uspjesne projekte jer sam ja radila u kulturi pa sam u Drustvu nastavila u istom ritmu, takoreci”, kaze, u razgovoru za RTCG, predsjednica Drustva Milanka Bulatovic Maric, dodajuci ktroz smijeh da ima zamjerke od clanova da je “vrlo profesionalna” i da mora malo “usporiti”.

Saopstila nam je da Crnogorci u Umagu imaju nekoliko tradicionalnih manifestacija.

“Dolaskom u Drustvo uvela sam jedno obavezno knjizevno vece kojim nastojimo promovisati nekog crnogorskog knjizevnika, recimo Ognjen Spahic nam je neostvarena zelja. Afirmisemo i nase autore amatere, tako da smo izdali jednu knjigu poezije nase clanice. Organizujemo likovne izlozbe clanova naseg Drustva”, navodi Bulatovic Maric.

Takode, tradicionalna manifestacija je i Crnogorsko vece, gdje Drustvo nastoji da ukomponuje crnogorsku tradiciju i obicaje sa lokalnom sredinom.

“Tako da su nam uvijek gosti hor zajednice Italijana, hor zajednice Slovenaca i dr. Zelimo prenijeti crnogorsku tradiciju i kulturu i obogatiti lokalnu zajednicu u kojoj zivimo”, istice Bulatovic Maric.

U decembru Crnogorce u Umagu ocekuje “Crnogorski sednik”.

“Tu pozivamo crnogorska drustva iz drugih gradova, gdje prikazujemo neke od obicaja ili obradujemo neku istorijsku licnost. Prosle godine smo imali okrugli sto, odnosno sednik, o kraljici Jeleni Savojskoj, princezi Jeleni Petrovic. To je jako dobro prihvaceno u Umagu jer je dvojezicna sredina, imali smo i predstavnike italijanske zajednice, i bivseg ambasadora u Italiji”, navodi Bulatovic Maric.

Ona je naglasila da u Umagu nemaju problema u ostvarivanju manjinskih prava.

“Mogu reci da je nama lagano ostvariti ono sto zelimo u toj multikulturalnoj sredini, gdje imao i Italijana, Slovenaca i naravno Hrvata. Imamo dosta i Bosnjaka medu clanovima drustva, ali i dosta Hrvata i Italijana. Gradonacelnik i nacelnici opstina nas podrzavaju, tako da imamo povoljne uslove da prenesemo crnogorsku tradiciju i obicaje. Jako smo prihavceni, vec nas pitaju sta je ove godine za “Crnogorski sednik”, istice predsjednica Drustva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Umaga.

Voljeli bi da je saradnja sa crnogorskim institucijama bolja.

“Nacionalna zajednica je za sada uspjesnija, mi u Umagu jos nijesmo uspjeli. Pokusala sam nekoliko puta i preko Matice crnogorske, htjeli smo dovesti knjizevnika Ognjena Spahica, ali nijesmo uspjeli. Nijesmo do sada uspostavili neku posebnu saradnju. Prosle godine za crnogorsko vece smo imali goste Teatar 303 iz Kotora, a imali smo i nekoliko likovnih izlozbi sa Upravom za dijasporu”, navela je Bulatovic Maric.

U Rijeci hor, izlozbe, okrugli stolovi…

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke Zelimir Novakovic kazao nam je da u tom gradu nemaju nikakvih problema sto su pripadnici crnogorske nacionalne manjine.

Nacionalna zajednica je osnovana 2005. godine i ima 100 clanova, medu kojima nijesu svi Crnogorci, vec i pripadnika drugih nacionalnosti.

“Druzimo se sa lokalnim stanovnistvom, kod njih nastupamo u mjesnim zajednicama, starackim domovima, manifestacijama po Rijeci. Uvijek gledamo da pratimo stvari koje nas spajaju a ne koje nas razdvajaju”, porucuje Novakovic u razgovoru za RTCG.

I u Rijeci organizuju programe koji promovisu crnogorski nacionalni identitet, ali i stvaralastvo clanova Nacionalne zajednice.

“Imamo hor od 20-ak clanova, vjezbamo vecinom crnogorske pjesme, malo i primorske ovdje, imamo i voditeljicu Ruskinju pa vjezbamo i 4-5 ruskih pjesama. Organizujemo i izlozbe u nasim prostorijama, okrugle stolove, vjerske praznike, rodendane, sve ono sto je bitno za ocuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta”, pojasnjava Novakovic.

Glavna manifestacija je Petrovdanski sabor Crnogoraca, koji se organizuje u park sumi Lokve kod Rijeke.

“Dolaze nam gosti iz Crne Gore, uvijek trazimo da bude jedan folklorni asambl. Dvije godine gosti su nam bili iz Denovica, dogovorili smo da nam sljedece godine dode Zahumlje. Nas interesuje da dode folklor, jer mi svi imamo horove i onda da malo razbijemo tu monotoniju”, navodi Novakovic.

Bitan rad s mladima

Po popisu stanovnista, u Primorsko-goranskoj zupanija, kojoj pripada Rijeka, 650 stanovnika su se deklarisali kao Crnogorci. “Mozda ima i vise, ali asimilacija je napravila svoje”, kaze Novakovic.

Zbog toga je bitan rad sa mladima.

“Mladih nemamo bas puno, ali radimo i sa njima. Organizujemo vecere, pozivamo ih, ali to je malo dugorocan proces, ne ide to bas to lagano, jer uvijek trebamo pokazati jednu ozbiljnost i posten odnos prema radu i to svi prepoznaju i onda se nama prikljucuju”, navodi Novakovic.

Ipak, ima i razloga za zadovoljstvo.

“U zadnje vrijeme imamo jednu garanciju. Broj clanova u horu se stalno povecava, kao i ukupan broj clanova Nacionane zajednice. Kada vide da je to jedan ozbiljan program i rad, ozbiljan odnos prema svim tim stvarima, onda se ljudi uclanjuju”, kaze Novakovic.

Sto se tice saradnja sa crnogorskim institucijama, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke kaze da u pocetku nijesu bili zadovoljni, ali u posljednje vrijeme postoje neke pozitivne naznake.

“Javlja nam se Uprava za dijasporu sa kojom imamo saradnju. U nekim projektima smo ucestvovali, cak smo i dobili neka sredstva, i za sada ako tako nastavimo bicemo zadovoljniji”, dodao je Novakovic.

KASCELAN U SJEVERNOJ MAKEDONIJI

Gradenje cvrstih veza crnogorske dijaspore i Prijestonice i povezivanje privrednika i stvaralaca u oblasti kulture, nauke i obrazovanja vazni su u procesu snazenja nacionalnog identiteta, ocijenjeno je na sastanku gradonacelnika Cetinja Aleksandra Kascelana sa predstavnicima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

Kascelan je, na sastanku u Skoplju, istakao dobre odnose izmedu Crne Gore i Sjeverne Makedonije, sto je, smatra on, solidna osnova za unapredenje saradnje u svim sektorima od zajednickog interesa, a prvenstveno u oblastima ekonomije i kulture.

“Gradenje cvrstih i odrzivih veza izmedu crnogorske dijaspore i Prijestonice, povezivanje privrednika i stvaralaca u oblasti kulture, nauke i obrazovanja vazni su u procesu snazenja i ocuvanja nacionalnog identiteta medu iseljenicima, ali i u maticnoj drzavi koja je u procesu evropskih integracija”, ocijenjeno je na sastanku sa predstavnicima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

Kascelan je pozdravio aktivnosti Crnogorske zajednice, navodeci da ga raduje sto se gradani koji vode porijeklo iz Crne Gore organizuju u klubove i udruzenja i na razlicite nacine
doprinose radu Zajednice.

On je kazao da su uz podrsku Ambasade Crne Gore u Skoplju, ali i zalaganje Crnogorske zajednice, inicirani pregovori o bratimljenju Cetinja i Bitolja, kao dva grada koji imaju nemjerljiv istorijski, politicki, drustveni i kulturni doprinos u razvoju Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Predsjednik Crnogorske zajednice Boris Popivoda zahvalio je Kascelanu na posjeti i pozelio mu uspjeh na profesionalnom i licnom planu.

On je ocijenio da bi trebalo sacuvati izvornost Cetinja, a u tom smislu gradnja hotela Lokanda na mjestu gdje se nekada nalazio dalo bi dodatnu vrijednost istorijskom jezgru grada i zaokruzili ga kao cjelinu.

Prema popisu organizovanom 2002. godine, u Sjevernoj Makedoniji zivi oko dvije hiljade Crnogoraca, a najvise ih je u Skoplju i Ohridu.

U VOJVODINI

Povodom desetogodisnjice rada i djelovanja Crnogorskog drustva “Lovcen” iz Lovcenca, priredeno je kulturno vece za sve clanove, prijatelje i simpatizere drustva.

U punoj sali Doma kulture u Lovcencu prisutne su zabavljali, pjesmom i igrom Branka Scepanovic, Rajko Radovic, Bucko Mijovic, Dejan Skuletic i Kulturno umjetnicko drustvo “PP Njegos” iz Lovcenca.

Kako se istice u saopstenju “Lovcena”, svojim prisustvom proslavu Crnogorskog drustva uvelicali su Dragan Durovic, generalni konzul Republike Crne Gore u Srbiji, predstavnici opstine Cetinje i predstavnici Mjesne zajednice Lovcenac.

“Osnovali smo Crnogorsko drustvo ‘Lovcen’ sa ciljem da se bezkompromisno borimo za crnogorski identitet, da predstavimo obicaje i kulturu crnogorskog naroda. Deset godina kasnije sa ponosom se prisjecamo naseg rada i zalaganja za ocuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta na ovim prostorima. Bili smo aktivni u prikupljanju inicijativnih potpisa za formiranje Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Srbiji, organizatori vise knjizevnih veceri, a sa navijackom grupom ‘Crna Gora- Lovcenac’ bili vjerni navijaci nasih reprezentacija. U saradnji sa Upravom za dijasporu Crne Gore, preko 40-oro djece je pohadalo skolu ‘Crna Gora moja postojbina’ na Ivanovim koritima. Clanica smo Evropske i Svjetske dijaspore Crne Gore. Posebno isticemo dvije manifestacije koje organizujemo vec desetu godinu, a to je ‘Rastanijada’, koja je deseti put odrzana prosle nedjelje i ‘Plemenske viteske igre’ koje kroz igru i takmicenje ne daju da se zaborave crnogorski obicaji i kultura”, istice se u saopstenju koje je potpisao Slobodan Jovanovic.

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC