FILIPOVIĆ U ŽIVOJ ISTINI

U Crnoj Gori imamo koordinisanu višemjesečnu kampanju iz Srbije, rekao je politički analitičar Ljubo Filipović u emisiji “Živa istina”, komentarišući tezu da u litijama protivnika Zakona o slobodi vjeroispovjesti djeluje apsolutna sinergija nekoliko prilično različitih motiva.

“Unutar Crne Gore imamo proksije tih medija. Imamo jasan ruski narativ u svemu ovome. Danas znamo da su američkim izborima i Bregzitu doprinijele manipulacije korisničkim podacima. U Crnoj Gori je 70 posto građana na internetu, a od toga veliki broj na društvenim mrežama, a upravo društvene mreže danas oblikuju javno mnjenje i javni diskurs. Zbog toga smo izloženi veoma velikim manipulacijama, a svjesni smo da i u društvima sa veoma velikom demokratskom tradicijom bilo moguće manipulisati velikim grupama ljudi. To se dešava i kod nas. Centar tih aktivnosti nije otkriven, a Digitalni forenzički centar je na tragu otkrića koordinisane aktivnosti čiji je cilj stvaranje haosa i izazivanje nekih, moguće, neprijatnih situacija”, upozorava Filipović.

“Bojim se da njihov narativ dobija podršku zapadnih medija”, rekao je Filipović, odgovarajući na pitanje – koliko se na ključnim adresama na zapadu prima narativ da su aktuelna dešavanja u Crnoj Gori obračun neokomunističkog, odnosno, pretrajalog komunističkog sistema sa ljudskim, odnosno, crkvenim pravima.

“Ovdje je u pitanju hrišćanska crkva, a u Americi imamo administraciju u kojoj je taj konzervativni hrišćanski element jako prisutan i oni igraju na tu kartu”, rekao je Filipović.

Podsjetio je da su se mogli vidjeti velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Americi koji legitimno traže da ih američka administracija zaštiti u Crnoj Gori.

“U isto vrijeme kada oni odlaze u Stejt Department, sveštenik Momčilo Krivokapić daje izjavu za ruske medije u kojoj kaže da je u Crnoj Gori u toku rat protiv zapada. To su poruke koje mi kao društvo i naša adminstracija ne umijemo da iskomuniciramo na zapadu“, kazao je Filipović.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa špekulacijama o planu za formiranje, takozvane, narodne liste koju bi činile partije dijela opozicije, a koja bi imala podršku Srpske pravoslavne crkve, Filipović je rekao da smatra da to nije moguće.

“Možda bi neko mogao da pomisli da je to logičan slijed događaja, međutim, mislim da takva ideja nikada ne bi mogla da valorizuje energiju protesta u tom smjeru i mislim da je politički kanibalizam unutar opozicije previše jak da čak ni autoritet mitropolita Amfilohija koji je nesumnjiv u dobrom dijelu opozicije, ne bi mogao da ujedini ove ljude koji bi se mogli nazvati liderima nekog narodnog pokreta”, rekao je Filipović.

Na primjedbu da je, prema špekulacijama, najrezervisaniji upravo mitropolit Amfilohije jer je „u nešto boljim odnosima sa Demokratama koji su nešto rezervisaniji prema toj ideji od ostalih, Filipović je rekao da „Demokrate, svakako, crpe podršku od strane Crkve, međutim, nekoliko puta se nijesu odazvali na pozive mitropolita.

“„Mitropolitov autoritet je nesumnjiv, ali mislim da je saradnja Demokrata i Demokratskog fronta nemoguća. Moguće da krug manjih partija oko SNP-a pristupi toj potencijalnoj listi ali, eto, može se svašta desiti“, rekao je Filipović.

Na pitanje – kako je moguće da su Vijesti, kao medijska kuća koja je ključna medijska poluga prosrpskih, proruskih, anti-NATO snaga u Crnoj Gori od 2015. godine, a naročito uoči izbora 2016., istovremeno glavni partner Vlade Crne Gore i Ambasade Evropske komisije, Filipović je rekao da ne bi išao tako daleko, ali da se možda radi o takozvanom ‘peer pressure’, odnosno, pritisku grupe, okruženja.

“U opoziciji se to dešava. Evo šta se desilo sa Nebojšom Medojevićem. Ušao je u priču sa ljudima iz Nove srpske demokratije kao suverenista i liberal, a došao je do situacije da govori o teorijama zavjere, o Soroševim…”, kazao je Filipović dodajući na što bi Vijesti trebalo da obrate pažnju.

“Svi koji pominju tu nemoguću jednačinu da grade Crnu Goru u kojoj će DPS i DF zajedno biti manjina što je trenutno nerealno, trebalo bi da obrate pažnju na situaciju u kojoj u partijama koje su otvoreno pro-NATO, članovi postaju ljudi koji ne dijele partijske vrijednosti. Tako možda i veliki dio čitalaca Vijesti ne dijeli vrijednosti za koje ja vjerujem da Vijesti stoje iza njih. Možda kod mene postoji izvjesna naivnost, ali vjerujem da nijesu daleko otišli od svoje misije”, rekao je Filipović.

ZA VIKEND

Oluja i poplave koje su pogodile nekoliko država u SAD, uvod su u najsnažniju oluju od 2013. godine, pod nazivom “Kira”, koja će pogoditi Britaniju za vikend.

Britanska meteorološka služba izdala je upozorenje da oluja može biti “opasna po život”.

Kako prenosi Independent, očekuje se da će širom zemlje oluja donijeti sa sobom snažne vjetrove jačine od 80 do 96 kilometara na čas.

U pojedinim djelovima očekuje se da će dostizati i jačinu od 128 kilometara na čas, zbog čega prijeti rizik od povreda koje mogu nanijeti objekti nošeni vjetrom.

Nevrijeme prijeti i da nanese štetu zgradama i izazove velike talase na obali.

Takođe, očekuje se i da će obilne padavine izazvati poplave u sjevernim djelovina Engleske i Velsa.

Meteorološka služba objavila je niz upozorenja koja važe za period od subote uveče do utorka po podne, kako bi osigurala da javnost bude spremna na poremećaje u funkcionisanju saobraćaja i drugih usluga.

KFOR SAOPŠTIO

Komandant KFOR-a, Mišele Risi u ime Kosova i generalni direktor Ministarstva spoljnih poslova Islanda, Arnor Sigurjonson potpisali su danas sporazum kojim Island dobija pravo da upravlja niskim vazdušnim prostorom Kosova, saopšteno je iz KFOR-a.

U saopštenju KFOR-a se kaže da, na osnovu Rezolucije 1244 SB UN-a iz 1999. i Vojno tehničkog sporazuma iz Kumanova, komandant KFOR-a je zadužen za bezbjednost nad niskim vazdušnim prostorom Kosova, koji je zatvoren za civilni vazdušni saobraćaj, sem letova za i sa aerodroma Priština.

“Sporazum će doprinijeti i neprekidnim naporima za promovisanje normalizacije odnosa između Beograda i Prištine u okviru dijaloga kojim posreduje EU”, kaže se u saopštenju KFOR-a.

U SOČIJU

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je u Sočiju razgovarao sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom o unapređenju ekonomske i druge saradnje usred nesuglasica između dvije zemlje u oblasti energetike.

Lukašenko je nedavno optužio Kremlj da ne ispunjava svoje obaveze o snabdjevanju energijom, dok neki u Bjelorusiji strahuju da bi Putin mogao da razmotri spajanje dvije nacije kako bi proširio svoju vlasti.

Kremlj je sa svoje strane naveo da bi Bjelorusija, koja se oslanja na rusko snabdijevanje energijom, treba da prihvati veću ekonomsku saradnju ako želi da dobija ruske energente po subvencionisanim cijenama.

Za sada se ne zna ishod razgovora, a tamošnji mediji su prenijeli kako Putin i Lukašenko igraju hokej na ledu.

Putin i Lukašenko sastali su se dva puta u decembru, ali nijesu uspjeli da razriješe nesuglasice tako da je Rusija smanjila isporuke nafte Bjelorusiji početkom ove godine.

Tranzitne isporuke ruske sirove nafte u Evropu preko Bjelorusije nastavljaju se nesmetano, ali su bjeloruske rafinerije nafte svedene na minimalan kapacitet, što je zemlji uskratilo glavni izvor prihoda. Bjelorusija se ranije bavila izvozom naftnih derivata proizvedenih od jeftine ruske nafte.

NA SVIJETU

Crna Gora se nalazi na visokom petom mjestu na listi najbrže rastućih turističkih destinacija u svijetu tokom 2019. godine, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

Crna Gora je ostvarila ovako visok plasman zahvaljujući povećanju broja turista za čak 21,4 odsto.

Najveći rast u prošloj godini zabilježili su Mijanmar 40,2 odsto, Portoriko 31,2 odsto, Iran 27,9 odsto i Uzbekistan 27,3 odsto, prenosi portal indikator.ba.

Visok plasman ostvarila je i Bosna i Hercegovina, koja je sa rastom broja turista od 13,7 odsto u 2019. godini zauzela 14. mjesto na rang listi UNWTO.

Podaci UNWTO pokazuju povećanje broja turista u svijetu za četiri odsto u odnosu na 2018. godinu.

Većina važnih destinacija bilježi stabilan rast broja posjetilaca, poput Francuske koja je imala više od 90 miliona posjetilaca u 2019. godini.

Egipat, Turska i Tunis se polako oporavljaju i ponovo uspijevaju da privuku veliki broj turista.