DANILOVIĆ MARKOVIĆU

Ujedinjena Crna Gora otvorena je za razgovor, naveo je predsjednik partije Goran Danilović u odgovoru premijeru Dušku Markoviću i dodao da se ipak redoslijed mora znati.

Danilović je odgovoru Markoviću naveo nekoliko pitanja, na koja, kako navodi traži odgovore prije početka dijaloga.

“Jesmo li mi, kojima ste uputili poziv, dio “ludačkog pokreta” koji ruši Crnu Goru? Je li naša Crkva i njene eparhije (SPC) u Crnoj Gori čuvar “infrastrukture za Veliku Srbiju”? Jeste li spremni da povučete Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ili da iz njega ostranite norme koje su raspolutile Crnu Goru kao nikada ranije?”, neka su od pitanja koje Danilović postavlja.

Danilović dodaje da je spreman za razgovor za dobro svih.

“Tu smo da se dogovorimo oko budućnosti, ali se zna red. Prvo mora prestati gotovo javna policijska tortura! Morate vratiti naše Specijalne policijske jedinice u “kasarnu”! Morate prestati sa sijanjem straha! Morate pokazati Vladu ne vodi lider DPS-a! Morate nas uvažiti da bismo razgovarali!”, navodi Danilović.

Kaže i da je premijer razgovor trebalo da inicira mnogo ranije.

“Otvoreni smo za razgovor! Bili smo i onda kada Vama nije padalo na pamet da ga pokrenete. Redoslijed se međutim zna i jasno smo ga predočili”, zaključio je Danilović.

BRAJOVIĆ U VAŠINGTONU

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović prisustvuje danas 68. Molitvenom doručku koji se tradicionalno održava u Vašingtonu, uz učešće predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i velikog broja američkih i svjetskih zvaničnika.

Posjetu Vašingtonu predsjednik Brajović je iskoristio i za susrete u Kongresu sa kongresmenom Majklom Tarnerom kao i kopredsjedavajućim Crnogorskog kokusa kongresmenima Šeli Pingri i Dagom Lambornom.

Brajović je upoznao sagovornike sa aktuelnim političkim događajima u Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana, posebno izražavajući zahvalnost zbog podrške i pomoći koju Kongres SAD u kontinuitetu pruža našoj državi.

Kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, predsjednik Skupštine je istakao važnost daljeg intenziviranja bilateralnih odnosa i jačanja strateškog partnerstva između dvije prijateljske države u svim oblastima saradnje.

Naglasio je značaj prisustva Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu, kako bi potvrdile svoju posvećenost rješavanju izazova u regionu.

 “Tokom razgovora još jednom je naglašena posvećenost naše zemlje daljim reformama i važnosti što skorijeg članstva u Evropskoj uniji”, saopšteno je iz Brajovićevog kabineta.

Kongresmen Tarner je potvrdio značaj članstva Crne Gore u NATO, koje je uticalo na dalje širenje evroatlanskih vrijednosti u regionu i dodao da zato Crna Gora zaslužuje da bude nagrađena.

„Vaša zemlja ima mnogo prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama i zato je važno da redovno održavamo kontakte kako bismo pomogli razvoju Crne Gore“- istakao je kongresmen Tarner.

Imajući u vidu da dolazi iz države Mejn, kongresmenka Pingri istakla je važnost strateškog partnerstva sa Crnom Gorom, naročito saradnje dvije vojske. Kazala je da Crna Gora može računati na podršku Sjedinjenih Američkih Država kako bi savladala posljednje izazove na putu ka Evropskoj Uniji.

Kao koopredsjedavajući kokusa, kongresmen Lambor je kazao da je ponosan na rezultate koje je Crna Gora postigla, kao i na unutrašnju i vanjsku politiku koju vodi.

Na sastanku u Centru za strateške i međunarodne studije, predsjednik Brajović se sreo sa potpredsjednicom Heder Konli, koja je objasnila da ova organizacija sa velikom pažnjom prati odvijanje demokratskih procesa i ukupna dešavanja na Zapadnom Balkanu.

U okviru posjete Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednik Skupštine će se u sjedištu Ujedinjenih nacija danas sastati sa generalnim sekretarom Antoniom Guterešom.

JAKIČ

Za Crnu Goru, kao zemlju kandidata koja je najdalje odmakla u pregovorima, važno je da što prije zatvara poglavlja, kazao je bivši poslanik Evropskog parlamenta i Skupštine Slovenije Roman Jakič. U razgovoru sa dopisnikom TVCG iz Brisela, Jakič naglašava da ne vidi veliku razliku između nove metodologije i prethodne osim veće motivacije za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Jakič ističe da je važno što prije zatvarati poglavlja a ne koja je metodologija. Crna Gora je, kako dodaje, već napravila najveći iskorak po tom potanju i smatra da je stvar u suštini preračunavanja, koja metodologija bi ubrzala proces.

“Ako je to metodologija koja već egzistira onda treba ostati na njoj a ako vide u ovoj novoj neku perspektinu da bi još brže mogli zatvarati poglavlja onda treba nju izabrati”, navodi se u saopštenju.

Poslije razgovora sa komesarom, dodaje, da nije vidio puno razlike između stare i nove motodologije.

“Možda je samo motivacija veća za države koje će početi pregovaranje u konkretnom slučaju za Albaniju i Makedoniju prije samita u Zagrebu”, kazao je Jakič.

AMBASADA SAD

Američka ambasada pozvala je sve strane da se uključe u konstruktivni dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

“Pozivamo i dalje sve aktere da pokažu suzdržanost i izbjegnu bilo kakvu eskalaciju nasilja ili nasilne akte. Sjedinjene Države snažno podržavaju temeljne slobode poput slobode govora, udruživanja, okupljanja i prava pojedinaca da mirno uživaju slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja”, navodi se u saopštenju Američke ambasade.

Navode i da poštuju, prava svih suverenih zemalja da donose i primjenjuju zakone u skladu sa demokratskim normama i bez stranog uplitanja.

“U nastojanju da u potpunosti razumijemo pitanja važna za građane Crne Gore, službenici Američke ambasade redovno se sastaju sa pojedincima iz svih dijelova društva, uključujući civilno društvo i vjerske zajednice. Kao prijatelji, partneri i saveznici, Sjedinjene Države snažno podržavaju evroatlantske težnje Crne Gore i posvećene su njenoj dugoročnoj bezbjednosti i prosperitetu”, zaključuje se u saopštenju Ambasade SAD.

DPS

“Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ne otima se imovina SPC. Čak se država obavezuje da brani pravo SPC da ostane vlasnik svih onih objekata za koje ima dokaze o vlasništvu”, saopšteno je iz DPS-a. Demokratska partija socijalista, objavila je odgovore na najčešća pitanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijest.

Obnavljanjem državne nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je stekla i pravo i obavezu da na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom.

 
Zakon je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. godine, a sada je u cjelosti usaglašen i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije iz juna ove godine.
  
Ovaj zakon garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji države. 
 
Usvajanjem ovog zakona ispunjava se ustavna i međunarodno-pravna obaveza da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, usklađenim sa najvišim međunarodnim standardima.
 
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti garantovana je Ustavom Crne Gore, ali je na podustavnom nivou i dalje je bio na snazi Zakon iz 1977. Ovaj zakon je usvojen prije gotovo pola vijeka, u bivšoj državi, u doba socijalizma, od kada su relevantni međunarodni standardi slobode vjeroispovjesti znatno unaprijeđeni, što je još jedan od ključnih razloga za donošenje ovog zakona koji je u potpunosti usklađen s Ustavom Crne Gore.
 
U skladu sa najvišim međunarodnim standardima u ovoj oblasti, dobili smo izuzetno liberalan zakon, koji obezbjeđuje viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju.
 
Zašto je važan ovaj Zakon?

Da bi nam djeca i unuci živjeli u miru i slozi i da ne bi i oni za 20 ili 30 godina raspravljali da li je bilo koja vjera ili nacija u Crnoj Gori starija i važnija od same Crne Gore. 

Da jednom za svagda utvrdimo da u Crnoj Gori nema vjere ili nacije koja je važnija i zaslužnija od drugih, i da je Crna Gora naša zajednička kuća gdje nikome nije tijesno i gdje svi imamo ista prava. 

Da bismo ispravili tešku istorijsku nepravdu koja je nanesena Crnoj Gori nasilnim ukidanjem njene nezavisnosti 1918. godine. Ovim Zakonom zaokružujemo ono što smo započeli 21. maja 2006. godine i učvršćujemo temelje državne kuće koju su zajedno gradili Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati i svi drugi. 

Da zakoni Crne Gore važe jednako za sve – da svako ko je vlasnik imovine mora imati dokaz o vlasništvu, da svako pravno lice mora da bude evidentirano kod države i da se kulturna baština svih nas mora zakonito koristiti. 

Da bi bogomolje, kao u razvijenom svijetu, bili spomenici vjere i kulture, a ne mjesta gdje se politički i nacionalno prebrojavamo.  

Da li ovaj Zakon otima imovinu SPC?

Ne. Čak se država obavezuje da brani pravo SPC da ostane vlasnik svih onih objekata za koje ima dokaze o vlasništvu. 

Dakle, kao što niko ne može nijednom građaninu uzeti objekat koji je njegovo vlasništvo, tako niko ne može uzeti ni SPC objekat za koji ima dokaz da je njeno vlasništvo. Ovo se posebno odnosi na objekte koje je SPC gradila samostalno ili, naprimjer, uz podršku Vlade Crne Gore, kao što je Saborni hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, koji je neprikosnovena imovina Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske. 

Zakon samo konstatuje da oni vjerski objekti koji su građeni od državnog novca i zajedničkim ulaganjem građana prije nasilnog ukidanja nezavisnosti Crne Gore 1918. godine pripadaju državi. I to samo pod uslovom da neka vjerska zajednica nema dokaze da je tu imovinu zakonito stekla, po propisima koji su nekada važili ili koji danas važe, a radi se o kulturnim dobrima koji kao takvi pripadaju svim građanima Crne Gore. 

Hoće li država tjerati sveštenike i vjernike SPC iz hramova? 

Ne, to je manipulacija onih koji žive od podjela u Crnoj Gori. Najbolji dokaz za to je da je Cetinjski manastir i danas upisan u katastar na Prijestonicu Cetinje, pa niko ne brani Mitropolitiji crnogorsko-primorskoj da joj u tom manastiru čak bude sjedište. Osim toga, najznačajniji istorijski vjerski objekti u Rusiji, Francuskoj i nekim drugim državama su vlasništvo države. 

Ako bi bilo ko pokušao da istjera nekog sveštenika ili vjernika iz hrama, država bi ih prva branila, a branila bi ih i cijela Crna Gora. To se neće desiti! 

Dodatno, i ako se utvrdi državno vlasništvo nad nekim vjerskim objektima, država nikoga neće iseljavati iz tih vjerskih objekata. Ali će se vjerski objekti u državnom vlasništvu morati koristiti zakonito i savjesno, u svrhu promocije vjere, i čuvati kao kulturno dobro. 

Država će imati i dodatnu obavezu da ulaže u obnovu i očuvanje hramova koji budu u državnom vlasništvu, kao kulturna baština Crne Gore. 

Dakle, ništa se u vjerskom životu neće promijeniti – svaki vjernik će i dalje ići u svoju crkvu, svaki monah će ostati u svojoj keliji, svaki sveštenik će služiti u svojoj parohiji i u svojoj crkvi. 

Čije interese ovaj Zakon štiti?

Ovaj zakon štiti pravo svakog građanina da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti. 

Kao što država štiti zakonito stečenu imovinu svakog građanina, isto tako će štititi i imovinu svih vjerskih zajednica. 

Takođe, svi koji zakonito i savjesno koriste vjerske objekte koji budu u državnom vlasništvu moći će da nastave da ih koriste.

Svi vjernici i sve vjerske zajednice su u potpunosti zaštićeni i svi imaju jednaka prava.  

KOPRIVICA SMATRA

Dijalog koji je inicirala Vlada u ovom trenutku neophodan je crnogorskom društvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i poručili da će se odazvati pozivu.

Premijer Duško Marković uputio je relevantnim političkim i društvenim činiocima poziv na dijalog o svim pitanjima koja će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je agenciji MINA da će ta nevladina organizacija učestvovati u dijalogu koji je inicirala Vlada, prije svega zbog toga što je društvu u ovom trenutku taj dijalog neophodan.

„To je bila i naša ideja, više puta smo pozivali da takav dijalog treba da počnemo. Kakav će on biti, to će zavisiti od Vlade“, naveo je Koprivica.

CDT će, kako je rekao, učestvovati u dijalogu sve dok on bude imao jasan cilj. 

„Ako se slučajno desi, a nadamo se da neće, da to bude dijalog radi dijaloga, u tome nećemo učestvovati“, kazao je Koprivica.

Upitan šta očekuje od dijaloga u dijelu koji se odnosi na stvaranje uslova za slobodne i fer izbore, Koprivica je odgovorio da će znanjem i idejama podržati svaki razgovor koji bude išao u pravcu povećanja povjerenja u izborni proces.

Upitan da li smatra da je tema evropske integracije Crne Gore trenutno u sjenci situacije u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, Koprivica je naveo da zakon nije kriv zbog toga što je u crnogorskom društvu ta tema stavljena u drugi plan.

Prema njegovim riječima, i Zakon o slobodi vjeroispovijesti je jedna veoma važna evropska tema, jer taj pravni akt treba da modernizuje crnogorsko društvo i promijeni ga u evropskom smislu. 

„Nije Zakon o slobodi vjeroispovijesti zaustavio proces evropske integracije, nego to što Evropa ima unutrašnje probleme i što mi nijesmo odradili dobar posao. Nadam se da bi ovaj dijalog mogao to da pokrene sa mrtve tačke“, kazao je Koprivica. 

Na pitanje kakvu poruku Crna Gora šalje međunarodnoj zajednici, imajući u vidu aktuelnu situaciju, on je odgovorio da u ovom trenutku poručujemo da smo nesposobni da rješavamo probleme, i to je najgora moguća poruka koju jedno društvo može da pošalje međunarodnim partnerima.

Ipak, kako je naveo Koprivica, postoji nada da će crnogorsko društvo pokazati da može da rješava probleme. 

„Ako ne, ostaje nam da konstatujemo da jesmo politička provincija i ne znamo da rješavamo probleme sami“, kazao je Koprivica.