MLADI DPS BAR

Potrebno da svi građani, naročito mladi, stanu u odbranu Crne Gore i njenih vrijednosti ostvarenih od referenduma 2006. godine do danas, jer su crkveni protesti usmjereni protiv države, navodi se u saopštenju mladih Demokratske partije socijalista Bar.

Savjet mladih barskog DPS-a održao je sinoć sjednicu Opštinskog odbora u proširenom sastavu na kojoj su mladi sa svojim gostima razgovarali o aktuelnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori.

“Istaknuto je da na crkvenim protestima koji se organizuju širom Crne Gore Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije predstavljen na pravi način, i da se zlonamjernim tumačenjem zakona manipuliše vjerskim osjećanjima vjernika od strane jedne vjerske zajednice”, navodi se u saopštenju.

Mladi DPS-a tvrde da je navodno otimanje imovine manipulacija kojom “neodgovorni pojedinci iz crkvenih redova” pokušavaju da zadrže nedefinisan položaj SPC u Crnoj Gori.

“Što nije prihvatljivo u savremenoj, nezavisnoj Crnoj Gori, koja teži da kroz pravedna zakonska rješenja organizuje i pitanje vjerskih sloboda za sve vjernike jednako”, kazali su mladi DPS Bara.

Mladi su prepoznali da učesnici litija nemaju problem sa usvojenim zakonom nego sa državom i  DPS-om.

“ Zaključeno je da donošenjem ovog zakona zatvaramo poslednje identitetsko pitanje u Crnoj Gori i da je to motiv uporne medijske hajke i hibridnog rata, čega mladi treba da budu svjesni. Članovi Savjeta mladih DPS Bar istakli su ponos međuvjerskim skladom u svom gradu i zaključili su da je potrebno da svi građani, naročito mladi, stanu u odbranu Crne Gore i njenih vrijednosti ostvarenih od referenduma 2006. godine do danas, jer su ovi protesti usmjereni protiv države”, navodi se u saopštenju.

U ITALIJI

Na sjeveru Italije, u blizini mjesta Lodi, voz je izletio iz šina, a prema prvim informacijama, jedna osoba je poginula, a 30 povrijeđeno.

Nesreća se dogodila pedesetak kilometara južno od Milana, a policija je saopštila da je zbog nesreće u prekidu željeznički saobraćaj između Milana i Bolonje.

“Korijere dela Sera”, pozivajući se na spasioce, navodi da je poginuo mašinovođa, kao i da je 30 putnika lakše povrijeđeno, prenosi Rojters.

POZITIVAN STAV

Vedar, nasmijan, komunikativan, zanimljiv. Takav je jedanaestogodišnji Anes Demirović. Svojim pozitivnim stavom prkosi neizlječivoj bolesti koju ima – teškom kožnom oboljenju (bulozna epidermoliza).

Njegova majka pojašnjava da bolest nastaje kao uzrok nedostaka proteina koji vezuje kožu za potkožno tkvio, a komplikacije koje nastaju su stalne otvorene rane na koži, koje su često velike površne. 

One jako teško zarastaju, a pri dodiru ili trenju se na koži pojavljuju plihovi koji kasnije se pretvaraju u velike rane.

Djeca leptiri, kako ih zovu, jer im je koža osjetljiva kao krila leptira, od rođenja svakodnevno trpe velike bolove i žive potpuno drugačiji život od svojih vršnjaka.

Bolest zahvata ne samo kožu, već i sluzokožu i unutrašnje organe, kosti, a česte su i povrede oka.

“Borim se, najviše sa šakama imam problema i sa zubima, sve mi je oštećeno. Imam velikih problema sa gutanjem, sa jednjakom. Ne mogu neku hranu da progutam. Ne mogu ni mnoge stvari da radim što neko ne primjećuje, radim spontano, ali meni bi to toliko značilo kad bi ja mogao da uradim. Imam milion takvih stvari, ali se puno ne zadržavam na tome, jak sam i idem dalje”, priča Anes.

Njegova bolest je ustanovljena ubrzo po rođenju. Od tada svaki dan je bitka, i svaki dan je pobjeda. Bolest iziskuje konstantnu njegu, a ako se desi neka nepredviđena situacija, adekvatnu pomoć nije lako pomoć jer ne postoji specijalizovana ustanova za ovu bolest.

Troškovi su za Anesovu bolest visoki, država pomaže koliko može u skladu sa zakonom, no Anes mora da ima posebnu njegu: “Sve to iziskuje veliki trošak, počeva od ishrane koja je posebna, suplementacije bez koje ne bismo mogli, do krema, čak i odjeće koju nosi”, priča njegova majka.

Iako bolest nije zarazna, i ne može predstavljati opasnost po druge ljude, nijesu rijetke neprijatne situacije.

“Ima puno neprijatnih pogleda, nekima to bude odvratno, ne mogu ni da me pogledaju, pa se mršte i okreću, ali ja ne posustajem. Meni to ne smeta. Neka gledaju, i meni bi bilo čudno da ne zna”, kaže Anes.

Odličan je učenik OŠ “21. maj”. Trenirao je karate, a završio je i kurs mentalne aritmetike. Odvažno se nosi sa bolovima i previjanjima, koja nekad traju i po nekoliko sati.

“Ovo sam ja, i ovako je moralo da bude. Pomirio sam se sa tim”, kaže naš hrabri sagovornik.

“Srećan sam što ja zapravo ja, a ko me ne voli, a malo ih ima, uvijek govorim Samo ne daj bože da vi jedan dan budete ja, da vidite kako je to. Jer to nije nimalo lako. Ja se trudim i borim i nikad neću posustati”, zaključuje Anes.

4,2 STEPENA

Zemljotres magnitude 4,2 stepena po Rihteru pogodio je jutros šire područje Knina, Gračaca, te čitav obalni dio od Zadra do Šibenika, saopštila je Seizmološka služba Republike Hrvatske.

Epicentar potresa koji se dogodio u 5 sati i 10 minuta bio je 23 km sjeverozapadno od Knina, a intenzitet u epicentru pet do šest stepeni Merkkalijeve skale.

“Za sada nemamo podataka o materijalnoj šteti”, dodaje Seizmološka služba.

EPIDEMIJA NE JENJAVA

Još 73 osobe umrle su od koronavirusa u Kini, čime je ukupni broj žrtava dostigao cifru od 563, saopštila je danas nacionalna zdravstvena komisija te zemlje.

Komisija je dodala da je prijavljeno još 3.694 novih slučajeva bolesti, pa sada broj zaraženih virusom iznosi ukupno 28.018, javio je Rojters.

Najmlađa zaražena žrtva je iz Vuhana. Radi se o bebi staroj tek 30 sati.

Smrtonosni virus je registrovan u više od 25 zemalja, a blizu 60 miliona ljudi nalazi se u izolaciji u Kini.

Dva kruzera su blokirana u Japanu i Hong Kongu, a putnici u njima u karantinu. Oko 3.700 je na kruzeru u Japanu, a 1.800 ljudi na kruzeru u Hong Kongu.

Broj prijavljenih slučajeva zaraze koronavirusom na brodu u Japanu udvostručio se i popeo na 20, objavili su japanski mediji pozivajući se na zdravstvene vlasti.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izvijestila je sinoć o zabrinjavajućem rastu oboljelih.

“U posljednja 24 sata imali smo najviše zabilježenih slučajeva zaraze u jednom danu od početka epidemije”, rekao je Tedros Adhanom Gebrejesus, direktor Svjetske zdravstvene organizacije.

Kako javlja CNN, dvoje ljudi zaraženih koronavirusom doputovalo je u SAD, no ostali putnici koji su sjedili blizu njih nijesu dobili nikakve simptome.

U SAD-u je potvrđen 12. slučaj zaraze koronavirusom.

Tajvan je potvrdio dva nova slučaja zaraze koronavriusom, a vlasti te države zatvorile su svoje luke za međunarodne kruzere.

POLICIJA

Crnogorska policija će obezbjeđivati samo ona okupljanja koja su prijavljena u skladu sa zakonom, saopštila je Uprava policije.

Pojasnili su da je ranije saopštena odluka Uprave policije rezultat sagledavanja prilika i ocjena rukovodilaca centara bezbjednosti, “iz razloga što Mitropolija crnogorsko–primorska i eparhije Srpske pravoslavne crkve nijesu prijavljavale javna okupljanja u skladu sa zakonom”.

“Takođe, kako je saopšteno da crkvene strukture ne mogu kontrolisati okupljanje građana, ali i na osnovu konkretnih saznanja koja smo dobijali sa terena, zaključak starješina je bio logičan i saopšteni stavovi su u duhu obaveza propisanih procedura”, pojasnili su iz policije.

Kažu da je sigurnost države i bezbjednost građana zajednički interes, kao i ostvarivanje demokratskih prava svakog pojedinca.

“Cijeneći navedene okolnosti Uprava policije će u skladu sa zakonom i precizno definisanim procedurama nastaviti sa obezbjeđivanjem litija uz insistiranje na potpunom poštovanju jasnih obaveza i procedura i pojačanoj odgovornosti organizatora”, kazali su iz policije.

ROK DVIJE SEDMICE

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uputilo je žalbu na rješenje podgoričkog Višeg suda kojim je obustavljen postupak protiv advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, a Apelacioni sud ima još dvije sedmice da odluči o njoj.

Iz Apelacionog suda Dnevnim novinama su kazali da su im spisi predmeta dostavljeni 21. januara.

“Spisi predmeta u slučaju advokata Rodića i drugih, a povodom žalbe, dostavljeni su ovom sudu 21. januara, a predmet će biti riješen u zakonskom roku od mjesec”, navodi se u odgovoru Apelacionog suda.

Viši sud u Podgorici 14. januara donio je odluku o optužnici SDT-a, u kojem se navodi da se Rodiću, Gazivodi i Radulović neće suditi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Sa druge strane, taj sud potvrdio je optužnicu u dijelu u kojem se troje advokata terete za krivično djelo prevara u pokušaju.

VEČERAS NA RTCG1

Kako izgleda jedan radni dan medicinskog osoblja službe hitne pomoći i sa kakvim se sve izazovima suočavaju pokušavajući da se odazovu na svaki poziv i ukažu pomoć kad god zatreba?

Priču iz podgoričke Hitne pomoći donosi nam Darko Bulatović u novom dokmunetarnom serijalu Tihi heroji koji se emituje večeras od 21.45h na RTCG1.

Darko za portal kaže da se radi o posljednjoj epizodi Tihih heroja, emisije koja se eimotvala tokom minulih 11 mjeseci, sa prekidom zbog ljetnje pauze i programske šeme, a čiji je cilj bio prikazati što realističnije veoma teške i odgovrne poslove koje obavljaju naši sugrađani, nerijetko rizikujući živote kako bi drugima pomogli, spasili imovinu, borili se protiv kriminala ili čuvali državu.

“Ono čime se posebno ponosim tokom rada na serijalu je činjenica da je gotovo 90 odsto materijala snimnljeno mobilnim telefonom , kao doprinos pormociji koncepta mobilnog novinarstva koji je sporveo Javni servis. Takođe, važan detalj je i što se najveći broj snimaka zasniva na stavrnim dešavanjima. Mi smo pratili vatrogasce u akcijama, hitnu pomoć na terenu kada nemate pravo na popravni snimak, pratili smo ronioce u potragama, dio materijala smo dobili i od samih službi, ali u svakom slučaju sve što su građani mogli da vide zaista se desilo na terenu”, objašnjava Darko.

Posebno skreće pažnju na odabri profesija tokom relaizacije emisije.

“Provesti noć sa ljekarima hitne pomoći, gledati kakav napor ulažu kako bi spasili nečiji život, kolika je to količina stresa i adrenalina. Gasiti požar i spašavati imovinu. O kako se rizičnim poslovima radi možda najbolje govori slučaj ubijenog služebnika granične policije u Herceg Novom, Milutina Lekovića, čije sam kolege iz Granične policije Nikšić snimao par mjeseci prije toga. Želio sam da prenesem ljudima samo djelić onoga kroz šta ti ljudi prolaze svakodnevno, nadam se da sam uspio”, zaključuje on.

Autori emisije su Darko Bulatović i Filip Rakonjac.

“POKUŠAJ TERORIZMA”

Da je operativcima Bezbjednosno informativne agencije slučaj pokušaja terorizma u Crnoj Gori bio od izuzetne važnosti, može se zaključiti na osnovu izjave koju je svjedok saradnik Saša Aleksandar Sinđelić dao u prisustvu svoje advokatice Nade Mitrović Rakić u februaru 2019. godine, piše Pobjeda.

Specijalno državno tužilaštvo juče je demantovalo navode Demokratskog fronta da je Tužilaštvo Srbije dostavilo bilo koji novi dokaz u predmetu pokušaj terorizma u kojem je prvostepenom presudom trinaest optuženih osuđeno na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora.

Crnogorsko Specijalno tužilaštvo je od kolega u Srbiji zatražilo da ispitaju krivično pravnu odgovornost pojedinaca u državnim organima te zemlje u vezi ovog slučaja.

U saopštenju objašnjavaju da u svim predmetima pa i u slučaju terorizam u pokušaju ostvaruju punu saradnju sa nadležnim Tužilaštvom Srbije sa kojim redovno razmjenjuju informacije i podatke od značaja za krivične postupke.

“U konkretnom slučaju Tužilaštvo Srbije je, nastavljajući dosadašnju saradnju, dostavilo informaciju, na koju je Specijalno državno tužilaštvo odgovorilo, te zatražilo razmjenu podataka i dokaza, i istovremeno ukazalo da je potrebno od strane Tužilaštva Republike Srbije ispitati krivično pravnu odgovornost pojedinaca u državnim organima Srbije, u skladu sa podacima koji su do sada prikupljeni”, naveli su iz Specijalnog tužilaštva.

Kad služba pritisne

Iz odgovora Specijalnog državnog tužilaštva zaključuje se da od kolega u Srbiji zahtijevaju konkretne podatke o postupanju i aktivnostima pojedinih službenika iz državnih organa koji su pokušali da na nezakonit način utiču na tok istrage i postupka u predmetu pokušaj terorizma.

Da je operativcima Bezbjednosno informativne agencije slučaj pokušaja terorizma u Crnoj Gori bio od izuzetne važnosti, može se zaključiti na osnovu izjave koju je srpski državljanin Saša Aleksandar Sinđelić dao u prisustvu svoje advokatice Nade Mitrović Rakić u februaru 2019. godine.

Sinđelić opisuje da je od strane neimenovanog agenta BIA bio prisiljen da izjavu – koju je dao pre Višim sudom u Podgorici – u potpunosti negira tokom gostovanja u emisiji na Hepi televiziji kod Milomira Marića.

Ta izjava dostavljena je i Višem sudu kao dokaz i nalazi se u spisima predmeta. Prema kazivanju Sinđelića, više puta je dobijao poziv za gostovanje u emisiji Ćirilica. Nakon što je konačno pristao da gostuje, Sinđelića je kontaktirao službenik BIA, kojeg je prvi put još sreo krajem 2016. godine kada se Sinđelić predao vlastima u Srbiji.

Nekadašnji svjedok saradnik u procesu za pokušaj terorizma u Crnoj Gori nije imenovao operativca BIA, ali je očito bio uznemiren nakon više poziva ,,na saradnju“.

U bojazni za ličnu bezbjednost, Sinđelić je angažovao advokaticu Nadu Mitrović Rakić, dao izjavu u kojoj je detaljno opisao događaje koji su uslijedili u Srbiji po njegovom povratku nakon svjedočenja u Višem sudu.

U iscrpnoj izjavi srpski državljanin tvrdi da je pred sutkinjom Suzanom Mugošom ispričao samo istinu o događajima koji su bili predmet pocesa. Potom je detaljno objasnio da je kuća u Smederevu, u kojoj je živio sa porodicom od febrauara 2018. godine, bila obijana, da mu je tom prilikom preturana dokumenticija.

I to baš u to vrijeme Milomir Marić ga je više puta pozivao da gostuje u emisiji Ćirilica što je on odbijao.

Pozivi

Dvadesetak minuta nakon Marićevog razgovora u kome je djelimično pristao na gostovanje uslijedio je, tvrdi Sinđelić, novi telefonski poziv, ovog puta od službenika BIA koji je insistirao da se susretnu.

Pošto je bio uplašen za ličnu bezbjednost, Sinđelić je odbio sastanak na nepoznatoj adresi u Beogradu, ali je pristao na susret u restoranu u blizini svog sela. U toku razgovora od Sinđelića je traženo da odbije gostovanje kod Marića ,,sve dok mu ne bude javljeno kada treba to da uradi“. Operativac BIA jasno je istakao da će priču koju je ispričao pred sutkinjom u Podgorici – morati da negira.

Sinđelić je odgovorio da ne želi da, izmjenom priče, ,,štiti one koji su izdali njega i Ruse“, ali mu je službenik BIA podrobno objasnio da je važno ,,da se ljudi u Crnoj Gori odrane i da je vrijeme za novu priču“.

Prema kazivanju Sinđelića, da bi dobio na vremenu, službeniku BIA je saopštio da „smisli što tačno hoće i da mu posle javi“.

Nakon toga ponovo su uslijedili novi pozivi Marića i nova odbijanja Sinđelića. I, kao po pravilu, nakon Marićevog poziva, uslijedila bi poruka sa važne adrese: od agenta BIA u kojoj je izričito tražio da se sretnu, ali ovog puta da to bude u Beogradu na što je Sinđelić tražio da taj susret odgode za nedjelju dana.

To je bio konkretan povod da Sinđelić da izjavu pred advokaticom jer je sumnjao da će se pritisak na njega nastaviti. Jedan od mogućih ,,loših scenarija“ bio je da će ga predati nekoj trećoj strania ili, jednostavno – ukloniti sa lica zemlje.

Sinđelić posebno napominje u izjavi da ne želi da mijenja iskaz pred Višim sudom u Podgorici jer je istinit, da ne želi da se sastaje sa službenicima BIA, niti da ga oni na bilo koji način obezbjeđuju. Da je bio zaista uplašen, pokazuje i njegova napomena ,,da će svaki njegov nestanak, hapšenje ili promjena izjave značiti da je bio prisiljen da to uradi“.

Podsjećamo, 17. juna Sinđelić je napustio Srbiju i ilegalno ušao u Crnu Goru jer, kako je tada rekao, morao je to da uradi zbog stalnih prijetnji. Njemu su lisice stavljene po međunarodnoj potjernici i izručen je Hrvatskoj koja ga je potraživala radi izdržavanja 21-godišnje zatvorske kazne zbog ubistva Mirka Fotisa po presudi koja je izrečena 28. aprila 2011. godine u Županijskom sudu u Vukovaru. Sinđelić je kao svjedok saradnik odgovorio na 2000 pitanja odbrane, tužilaštva i suda.

U više navrata i sa nekoliko adresa pokušavano je da se ospori kredibilitet svjedoka saradnika i dokaza koje je Specijalno državno tužilaštvo prikupilo u ovom slučaju, ali to im nije pošlo za rukom. Materijalni dokazi – uplatnice novca, priznanja optuženih – nih devet, evidencija o graničnim prelascima Crne Gore, tajno snimljeni razgovri i presretnute poruke, zaplijenjeni novac, razotkrili su namjere grupe koja je pripremala destabiliizaciju države i nasilnu promjenu vlasti.

DEPOZITI

U Crnoj Gori 254 pravna lica, odnosno firme, na računima u ovdašnjim bankama imaju depozit veći od million eura.

To je Pobjedi rečeno iz Centralne banke, uz objašnjenje da se radi o preliminarnim podacima.

Kako je Pobjeda pisala prije nekoliko dana u Crnoj Gori ima 66 milionera-građana, a najveći račun među njima ima jedan sa 17,9 miliona eura I nije u pitanju domaći građanin, nego stranac koji novac drži u ovdašnjim bankama.

Među pravnim licima, što je i logično, ima mnogo više milionera.

“Depozit veći od milion eura imaju 254 pravna lica, od čega od million do pet milliona imaju 197 pravnih lica. Depozit veći od pet miliona eura ima 57 pravnih lica”, kazali su iz Centralne banke

I najveći depozit pravnog lica znatno je veći od štednje milionera rekordera.

“Najveći depozit pravnog lica je 56,6 miliona eura iz oblasti trgovine naftom”, podaci su Centralne banke.

I u ovom slučaju, kao kada su u pitanju građani, banka ne saopštava imena firmi, jer je u tome sprečava zakon, pošto taj podatak spada u domen poslovne tajne.

Podsjetimo da u Crnoj Gori ima preko trideset hiljada poslovnih subjekata.

Za razliku od milionera u Crnoj Gori je mnogo veći broj onih koji na računu nemaju ništa odnosno koji su blokirani. Na najnovijem spisku koji je prije tri dana objavila Centralna banka u blokadi se nalazi 18,31 hiljada kompanija i preduzetnika.

Blokiranih je sada 50 više nego na spisku objavljenom mjesec ranije.

Podsjetimo da posljednji podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni depoziti u banmkama 3,49 milijardi eura, od čega su depoziti stanovništva 1,31 milijarde a ostalo pravnih lica.

Oročeni depoziti činili su 28,6 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,3 odsto. U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 47,3 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 37,1 odsto.

Istovremeno je u kreditima po posljednjim podacima bilo 2,99 milijardi eura kredita, što je 1,6 odsto manje na mjesečnom nivou.