EBRD

Ocekivano usporavanje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini najvise je posljedica zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, kao i potencijalno slabije spoljne traznje, ocijenjeno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Direktorica za Centralnu i Jugoistocnu Evropu u EBRD-u, Charlotte Ruhe, kazala je da EBRD u posljednjim prognozama predvida rast crnogorske ekonomije 2,8 odsto u ovoj godini, odnosno 2,6 odsto u narednoj, sto je znatno ispod proslogodisnje od 5,1 odsto.

“Ipak, to je u skladu s drugim prognozama, ukljucujuci one u Vladinom Programu ekonomskih reformi u periodu od ove do 2021. godine. Ocekivano usporavanje najvise je posljedica zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, i potencijalno slabije spoljne traznje, jer ekonomija Evropske unije (EU) usporava”, kazala je Ruhe agenciji Mina-business.

Ona je, odgovarajuci na pitanje koji su najvazniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazala da su energetika, saobracaj i infrastruktura, kao i privatni sektor glavna podrucja u koja je EBRD investirala.

“Potpisali smo vise od 60 projekata s kumulativnim obimom ulaganja od preko 600 miliona eura, a ukupna investicija je bila veca od milijardu eura”, precizirala je Ruhe.

U EBRD-u, kako je rekla, u narednom periodu vide dobar potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno u vjetro i solarnu energiju, kao i u energetsku efikasnost.

“Imovina i turizam takode nude odlicne izglede s obzirom na to da ovaj sektor ostvaruje oko 25 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP). Cilj nam je sektor sa nasim odrzivim turistickim okvirom”, ocijenila je Ruhe.

Ona je kazala da kroz razlicite projekte jacaju takozvane zaostale veze izmedu turizma i poljoprivrede kako bi osigurali da manje razvijena ruralna podrucja takode imaju koristi od turistickog procvata.

“I dalje cemo se fokusirati na infrastrukturu, bolje povezivanje zemlje i regiona, te na razvoj privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeca koja su okosnica ekonomije”, navela je Ruhe.

Ona je, odgovarajuci na pitanje da li smatra da je poslovno okruzenje u Crnoj Gori privlacno za strane investitore, kazala da Crna Gora ima relativno otvorenu ekonomiju, dobro obrazovanu radnu snagu, relativno nizak nivo troskova i nalazi se u neposrednoj blizini EU trzista.

“Dakle, da, poslovno okruzenje je atraktivno cak i ako postoji potreba za daljim promovisanjem vladavine zakona i nastavkom borbe protiv sive ekonomije i korupcije”, rekla je Ruhe.

Ona je objasnila da EBRD pomaze vlastima u ovim i drugim oblastima, na primjer, podrskom Savjetu za konkurentnost.

“Investitori su takode primijetili da je Crna Gora 2017. postala clanica NATO-a i da je zemlja regionalni lider u pregovorima o pristupanju EU s obzirom na broj poglavlja pravne tekovine koji je uspjela da otvori”, kazala je Ruhe.

Prema njenim rijecima, sektori poput turizma i obnovljivih izvora energije nude dobar potencijal investitorima, dok ce proces priblizavanja EU od Crne Gore zahtijevati velika ulaganja u infrastrukturu, koja ukljucuje ne samo puteve, aerodrome i zeljeznice, vec i komunalnu infrastrukturu kao sto je upravljanje otpadom, vodosnabdijevanje, zdravlje i obrazovanje.

“To nudi i zanimljive mogucnosti za investitore, posebno nakon sto crnogorski parlament usvoji novi zakon o privatno-javnom partnerstvu. Opet, ovo je podrucje u kojem EBRD pruza podrsku”, dodala je Ruhe.

EBRD je nedavno u Crnoj Gori pokrenuo program Zene u biznisu. Ruhe je navela da je taj program vodeca inicijativa EBRD-a koja je u proteklih pet godina omogucila da obezbijede preko 500 miliona EUR kredita za vise od 60 hiljada preduzeca kojima upravljaju zene u 18 zemalja.

“Pored finansijske, pruzamo i nefinansijsku podrsku u obliku savjetodavnih usluga, mentorstva i radionica kako bismo pomogli zenama da razviju biznise. Takode, pomazemo bankama da one mogu da targetiraju zene u poslovnom segmentu na najbolji moguci nacin”, navela je Ruhe.

Ona je zahvalila donatorima, posebno Luksemburgu i Svedskoj, koji su obezbijedili finansijsku pomoc za tehnicku pomoc i prvo pokrice rizika od gubitaka.

“Ovaj program smo zapoceli, jer u prakticno svim nasim zemljama, ukljucujuci Crnu Goru, vidimo da relativno malo zena posjeduje ili vodi posao.

Izgleda da postoji nesto sto zene udaljava od preduzetnistva, sto izaziva ne samo problem u pogledu rodne ravnopravnosti ili inkluzije, vec i ogranicava ekonomski potencijal zemlje”, kazala je Ruhe.

Ona je, odgovarajuci na pitanje koji su glavni problemi u ekonomskom okruzenju za regije EBRD-a, posebno za zemlje zapadnog Balkana, rekla da regija EBRD-a obuhvata 38 ekonomija koje imaju veoma razlicit nivo razvoja, u rasponu od zemalja u relativno ranoj fazi tranzicije do naprednijih i onih koje su bliske najrazvijenijim ekonomijama.

Zapadni Balkan, kako je ocijenila, zaostaje za prosjecnom zemljom EBRD-a u svih sest oblasti, od kojih su vjerovatno najvaznija zaostajanja u konkurentnim i dobro upravljanim kvalitetima.

Prema njenim rijecima, nedostatak kvalifikovane radne snage, takode zbog iseljavanja, i teski carinski i trgovinski postupci, takode se cesto spominju, posebno medu konkurentnijim izvoznim kompanijama.

U PLJEVLJIMA

U pozaru koji je jutros oko 4:30 h zahvatio objekte porodice Tomasevic u selu Kozica, koje je od Pljevalja udaljeno 25km, pricinjena je velika materijalna steta. Srecom nije bilo povrijedenih, a uzroke pozara utvrdice istraga.

U pozaru je izgorela stara kuca koju je vlasnik Golub Tomasevic koristio kao stolarsku radionicu, pomocni objekat i velika kolicina drva za ogrijev.

Pricinjena je velika materijalna steta jer su u pozaru pored objekata izgorjeli prirucna sredstva i alati, prenosi PV Informer.

Prisebnoscu mjestana a potom i efikasnom intervencijom vatrogasaca-spasilaca sprijeceno je da se pozar usled jakog vjetra prenese na objekat nove kuce, druge pomocne objekte i sijena u neposrednoj blizini.

Uzroke pozara utvrdice istraga.

U PLJEVLJIMA

U pozaru koji je jutros oko 4:30 h zahvatio objekte porodice Tomasevic u selu Kozica, koje je od Pljevalja udaljeno 25km, pricinjena je velika materijalna steta. Srecom nije bilo povrijedenih, a uzroke pozara utvrdice istraga.

U pozaru je izgorela stara kuca koju je vlasnik Golub Tomasevic koristio kao stolarsku radionicu, pomocni objekat i velika kolicina drva za ogrijev.

Pricinjena je velika materijalna steta jer su u pozaru pored objekata izgorjeli prirucna sredstva i alati, prenosi PV Informer.

Prisebnoscu mjestana a potom i efikasnom intervencijom vatrogasaca-spasilaca sprijeceno je da se pozar usled jakog vjetra prenese na objekat nove kuce, druge pomocne objekte i sijena u neposrednoj blizini.

Uzroke pozara utvrdice istraga.

GODINA ZATVORA

Podgoricanin A.M. osuden je na godinu zatvora zbog prebijanja sugradanina R.B., pise Dan.

On je sa Osnovnim drzavnim tuzilastvom u Podgorici sklopio sporazum o priznanju krivice, kojim je dogovorio navedenu kaznu. Ovaj sporazum usvojio je Osnovni sud u Podgorici.

Okrivljeni je priznao da je 9. maja, oko dva sata iza ponoci, u Podgorici, kada je R.B. nakon prepirke izasao iz stana u kojem zajedno zive, krenuo za njim i jednom ga udario sipkom u predjelu lijeve strane stomaka. R.B. je od udarca pao na asfalt. A.M. mu je nanio tesku tjelesnu povredu u vidu rascjepa jetre pracenog izlivanjem vece kolicine krvi u trbusnu duplju. Osim kazne zatvora, osudeni ce platiti i sudske troskove.

On je zbog tog krivicnog djela u pritvoru od 18. maja.

GODINA ZATVORA

Podgoricanin A.M. osuden je na godinu zatvora zbog prebijanja sugradanina R.B., pise Dan.

On je sa Osnovnim drzavnim tuzilastvom u Podgorici sklopio sporazum o priznanju krivice, kojim je dogovorio navedenu kaznu. Ovaj sporazum usvojio je Osnovni sud u Podgorici.

Okrivljeni je priznao da je 9. maja, oko dva sata iza ponoci, u Podgorici, kada je R.B. nakon prepirke izasao iz stana u kojem zajedno zive, krenuo za njim i jednom ga udario sipkom u predjelu lijeve strane stomaka. R.B. je od udarca pao na asfalt. A.M. mu je nanio tesku tjelesnu povredu u vidu rascjepa jetre pracenog izlivanjem vece kolicine krvi u trbusnu duplju. Osim kazne zatvora, osudeni ce platiti i sudske troskove.

On je zbog tog krivicnog djela u pritvoru od 18. maja.

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

PODACI LOKALNIH TO

U Herceg Novom trenutno boravi 38 odsto vise turista u odnosu na isti period prosle godine, dok je posjeta Tivtu bolja 31 odsto.

Prema podacima hercegnovske Turisticke organizacije (TO), u tom gradu odmara 2,74 hiljade turista, od cega je 2,43 hiljade stranaca.

U domacinstvima je smjesteno 1,79 hiljada gostiju, a u hotelima 958.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Prema podacima TO Tivat, u tom gradu u svim vidovima smjestaja odmara 1,19 hiljada turista, od cega je 1,18 hiljada stranaca.

U privatnom smjestaju boravi 913 turista, a u hotelima njih 272.

TRAZI GA CRNA GORA

Beranac Aleksandar Savovic, za kojim je raspisana nacionalna potjernica, prema prvim informacijama, uhapsen je u Spaniji.

“Prema operativnim podacima, koji su iz pouzdanog izvora dostupni Savjetu za gradansku kontrolu rada policije, gradanin A.S. je u Spaniji lisen slobode zbog odredenog prekrsajnog, odnosno krivicnog djela. Za sada Savjet nema detaljnijih i zvanicnih informacija”, saopsteno je Anteni M iz Savjeta.

Za Savovicem je raspisana potjernica po nalogu beranskog Osnovnog suda, nakon sto se nije javio na izdrzavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkic u beranskom naselju Dolac.

TRAZI GA CRNA GORA

Beranac Aleksandar Savovic, za kojim je raspisana nacionalna potjernica, prema prvim informacijama, uhapsen je u Spaniji.

“Prema operativnim podacima, koji su iz pouzdanog izvora dostupni Savjetu za gradansku kontrolu rada policije, gradanin A.S. je u Spaniji lisen slobode zbog odredenog prekrsajnog, odnosno krivicnog djela. Za sada Savjet nema detaljnijih i zvanicnih informacija”, saopsteno je Anteni M iz Savjeta.

Za Savovicem je raspisana potjernica po nalogu beranskog Osnovnog suda, nakon sto se nije javio na izdrzavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkic u beranskom naselju Dolac.