“DFC 365”
Crna Gora je, zahvaljuci uvezanosti sistema i kvalitetnoj koordinaciji u dijeljenju informacija, spremna da se odbrani od hibridnog rata, koji tezi narusavanju demokratskog sistema i zbunjivanju gradana.
To je saopsteno na konferenciji “DFC 365”, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore povodom predstavljanja publikacije o borbi protiv dezinformisanja i laznih vijesti.
Predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, naveo je da je Digitalni forenzicki centar (DFC) osnovan prije godinu kao odgovor na prijetnje narusavanja demokratskog sistema.
“Godina pred nama je izborna godina, ne samo u Crnoj Gori, vec i u citavom regionu. Svi koji pokusavaju da podriju demokratiju, ne samo u Crnoj Gori, vec i svim drzavama Zapadnog Balkana, koje teze da postanu dio Zapada, nece sjedjeti skrstenih ruku. Uradice sve sto je neophodno da naruse izborne procese i da se u njih umijesaju kako bi nametnuli svoju volju, svrgli sa vlasti demokratski izabrane vlade ili lidere i doveli na vlast one koji njima odgovaraju”, kazao je Kentera.
On je naveo da je Rusija prepoznata kao “neko ko zeli da nametne svoju volju i da uradi sve kako bi takve retrogradne snage dovela na vlast u Crnoj Gori, ali i u svim drzavama Zapadnog Balkana i sire”.
Kentera je ocijenio da se snaga jednog sistema mjeri snagom rezistentnosti na napad.
“Vjerujem da smo danas spremniji na ovakve napade nego sto smo bili 2016. godine i siguran sam da ce se neke stvari odvijati mnogo bolje zbog uvezanosti sistema. Danas postoji kvalitetna koordinacija u dijeljenju informacija unutar sistema”, istakao je Kentera.
On je pojasnio da je neophodno uvezati civilni sektor, privredna drustva, kao i sve aktere koji zele da Crna Gora bude stabilna, demokratska drzava i dio Evropske unije.
Ministar odbrane, Predrag Boskovic, naveo je da je prostor Crne Gore i Balkana podlozan uticaju dezinformisanja.
“Ovaj prostor je itekako podlozan uticaju netacnog i zlonamjernog izvjestavanja zbog toga sto se cetiri drzave u regionu sluze istim jezikom. Uopste ne morate doci u neku drzavu kako bi je zasuli sijasetom negativnih i netacnih informacija, vec to mozete da radite sa distance”, pojasnio je Boskovic.
On je porucio da je neophodno ukazati crnogorskoj javnosti na zloupotrebe koje se koriste u medijskom prostoru kada je u pitanju lazno informisanje od strane, kako je naveo, velikog broja automatizovanih medija i pojedinaca.
Predstavnik DFC-a, Milan Jovanovic, kazao je da cilj tog Centra nije identifikovanje laznih informacija, vec podizanje svijest medu gradanima o potencijalnim prijetnjama.
“U Crnoj Gori osnovali smo DFC zbog toga sto je Crna Gora bila meta aktivne ruske propagande i dezinformacija. To je bila kampanja zbog koje smo osjetili potrebu da podignemo stepen medijske i digitalne pismenosti, ne samo ovdje, vec i sire”, pojasnio je Jovanovic.
On je naveo da je “stub rada DFC-a bila saradnja sa crnogorskim ministartsvima i organima, SAD-om, Velikom Britanijom i Baltickim drzavama.
Govoreci o analiziranim informacijama, Jovanovic je kazao da su cilj dezinformacija bili NATO i crnogorska vojska.
“Postojale su kampanje protiv crnogorske vojske, u kojima se navodilo da ce Crna Gora, ulaskom u NATO, ostati bez suverenosti. Otvoreno kazem da sve to dolazi iz Rusije i da to ima veze sa njihovom politickom agendom”, rekao je Jovanovic.
On je saopstio da je DFC sproveo monitoring medija o sadrzaju “Sputnika Srbija” za tekucu godinu.
“Teme su bile sest drzava Zapadnog Balkana, EU i NATO. Cilj projekta monitoringa bio je da otkrijemo glavne narative ovog medija. Govorimo istim jezikom, samim tim je daleko veci uticaj tog medija i ovdje u Crnoj Gori. NATO-ov centar obavice cijelo istrazivanje do kraja godine”, pojasnio je Jovanovic.
Ambasadorka Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) u Crnoj Gori, Dzudi Rajzing Rajnke, ocijenila je da je u toku nova svjetska era u kojoj se, kako je navela, vode tajni ratovi.
“To su ratovi rijeci i mi smo u takvoj vrsti rata. Pitanje je ko je u svemu tome ukljucen, ko su zlonamjerni strani uticaji. Mislim da je DFC uradio jako bitnu stvar, istrazujuci informacije i dolazeci do saznanja na koji nacin se tajni sadrzaj plasira. SAD su posvecane naporima da zlonamjerne pokusaje sprijece”, istakla je Rajzing Rajnke.
Za razliku od SAD-a, Rusija ima, kako je ocijenila, drugaciji pristup regionu Zapadnog Balkana i Crnoj Gori.
“Procjenjujemo da Rusija pokusava da zbuni i javnost ucini nesigurnom u smislu toga sta se dogada. Time usporava napredak, narocito napredak koji vodi evropskim integracijama. To je bilo vrlo ocigledno prije pristupanja Crne Gore NATO savezu, kao i prije izbora 2016. godine”, rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da SAD pokusava da podrzi Crnu Goru i da joj, kako je rekla, na taj nacin bude prijatelj, kao i regionu, Zapadnoj Evropi i svijetu.
“Pokusavamo da podrzimo Crnu Goru u njenim naporima, da izgradi demokratske insistucije. Takode nastojimo da kazemo crnogorskim liderima istinu, iako su mozda nekad neprijatne istine o korupciji, vladavini prava, cak i medijima. Prijatelji vam uvijek saopstavaju istinu, cak i ukoliko je to teska istina”, porucila je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da SAD “gaji potrebu da pomogne Crnoj Gori u izgradnji profesionalnih medija i vecem stepenu medijske pismenosti.
Predsjednik udruzenja gradana “Zasto ne” iz Bosne i Hercegovone, Darko Brkan, pojasnio je da je tesko odvojiti rad na dezinformacijama i laznim vijestima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
“To je jedno govorno podrucje, jedno medijsko trziste koje zajedno funkcionise. Svaka tema i narativ koja je DFC obradivao, mi smo imali u svojim analizama”, naveo je Brkan.
On je ocijenio da je tesko proniknuti u sustinu problema tog fenomena bez regionalne saradnje i sagledavanja narativa cijelog jezickog podrucja.
“Problem izvora i nastanka laznih vijesti je vrlo kompleksan i slozen i treba ga posmatrati iz vise aspekata. Mi to uglavnom dijelimo na dva glavna motiva, odnosno na one koji proizvode dezinformacije zbog monetizacije same medijske objave. To su uglavnom anonimni portali, ciji je cilj da pojedinci ostvare profit, a sa druge strane su mediji koji imaju odredene interese”, pojasnio je Brkan.