PALMER PORUCIO

Zamjenik pomocnika americkog drzavnog sekretara i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Metju Palmer je danas u Pristini izjavio da normalizacija odnosa Kosova i Srbije ostaje prioritet SAD.

Govoreci predstavnicima studenata i civilnog drustva on je rekao da njegova nominacija za izaslanika za Zapadni Balkan naglasava da su SAD tu da pomognu, a Kosovo ne moze biti izostavljeno iz rjesenja.

“Kosovo ne moze ostati izolovano. Rjesenje jednom zauvijek odnosa Kosova i Srbije ostaje prioritet”, rekao je Palmer u Nacionalnoj biblioteci u Pristini.

Takode je rekao da su 6. oktobra gradani Kosova glasali za promjenu i da su SAD to podrzale.

“Oci svijeta vidjece sta ce raditi nova vlada. Ne vidimo nikakvu mogucnost za buducnost Kosova bez normalizacije odnosa sa Srbijom”, rekao je on.

Dodao je da SAD nece nametati nikakav sporazum bez pristanka obje strane i bez odobrenja u parlamentima i podvukao je da Srbija nece moci da se pridruzi EU bez normalizacije odnosa s Kosovom.

Rekao je i da ce, cim se postigne dogovor Kosova i Srbije, “stvari krenuti dalje”.

ZAEV

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev nagovijestio je da bi prijevremeni parlamentarni izbori mogli da budu odlozeni zbog formalnog ulaska njegove drzave u NATO.

“Treba da zadrzimo 12. april kao datum za odrzavanje prijevremenih izbora. Ipak ostavljamo mogucnost da se dese promjene zbog NATO”, rekao je Zaev novinarima.

Dodao je da drzava nece dozvoliti da ostane bez parlamenta u trenutku kad postoji potreba da ratifikuje dokument o clanstvu u zapadnoj vojnoj alijansi.

“To ne smijemo da dozvolimo. Svih 29 zemalja clanica da ratifikuju pristupni protokol i da kada to treba da uradi Sjeverna Makedonoja – mi nemamo parlament. Svi moramo da vodimo brigu da nam drazava bude funkcionalna kada se donose ovakve vazne odluke”, rekao je Zaev.

Posto EU po treci put nije odlucila da pocne pregovore o prijemu Sjeverne Makedonije u clanstvo, lideri parlamentarnih stranaka su se dogovorili da se vanredni izbori odrze aprila 2020, sto pretpostavlja da Sobranje bude raspusteno polovinom februara, prije nego sto se ocekuje da Spanija, kao posljednja, ratifikuje Protokol o clanstvu Makedonije u NATO.

PALMER U PRISTINI

Srbija nikada nece uci u Evropsku uniju bez priznavanja Kosova, porucio je specijalni izaslanik Stejt departmenta za zapadni Balkan Metju Palmer u Pristini.

Kako su prenijeli pristinski mediji, Ljajmi i Klan Kosova, Palmer je u obracanju studentima u Nacionalnoj biblioteci u Pristini rekao da predsjednik Srbije Aleksandar Vucic zna da Srbija nikada nece uci u EU bez rjesenja problema sa Kosovom.

On je rekao i da se Kosovo ne moze izostaviti iz trajnog rjesenja na Balkanu, i naglasio da rjesavanje “odnosa Kosova i Srbije” ostaje strateski prioritet SAD, prenose pristinski mediji.

Specijalni predstavnik je rekao i da njegova drzava podstice novu kosovsku vladu da ojaca plan dijaloga sa Srbijom.

“Bilo koji korak koji se preduzme nakon normalizacije bice laksi. Otvaraju se mogucnosti za radna mjesta. Kada bude formirana nova vlada, morace da ozivi pregovore.
Ne vidimo integraciju vase zemlje bez pomirenja sa Srbijom. Zasluzujete NATO, EU, UN, zasluzujete da ne budete iza SAD, nego rame uz rame sa nama. Takva je buducnost kroz dijalog, jer status kvo nije dovoljan”, istakao je Palmer.

On je rekao da bi Srbija trebalo da zaustavi kampanju za povlacenje priznanja Kosova.

“Trebalo bi zaustaviti kampanju povlacenja priznanja”
Vidim plodove vaseg napora. SAD su podrzale vase teznje kao prijatelja i kao partnera.

Rjesenje za stabilnost na Balkanu je integracija Kosova. Potpuna integracija Kosova ostaje nasa obaveza.

Grenelovo imenovanje naglasava da su SAD prisutne i spremne da pomognu, kazao je Palmer.

Govoreci o clanstvu Zapadnog Balkana u EU, on je rekao da Srbija to pravo nece steci bez priznanja nezavisnosti Kosova, pise Ljajmi.

“Vucic zna da Srbija nikada nece uci u Evropsku uniju bez rjesenja problema sa Kosovom. Pozivam vas da iskoristite ovu priliku. Buducnost Kosova oblikovace njegovo susjedstvo”, rekao je Palmer studentima.

Nove mogucnosti

On je porucio da se Kosovo ne moze izostaviti iz trajnog rjesenja na Balkanu, i naglasio da rjesavanje odnosa Kosova i Srbije ostaje strateski prioritet SAD. Palmer je rekao i da njegova drzava podstice novu kosovsku vladu da ojaca plan dijaloga sa Srbijom.

“Bilo koji korak koji se preduzme nakon normalizacije bice laksi. Otvaraju se mogucnosti za radna mjesta. Kada bude formirana nova vlada, morace da ozivi pregovore. Ne vidimo integraciju vase zemlje bez pomirenja sa Srbijom. Zasluzujete NATO, EU, UN, zasluzujete da ne budete iza SAD, nego rame uz rame sa nama. Takva je buducnost kroz dijalog jer status-kvo nije dovoljan”, istakao je Palmer.

SAD ne namecu sporazum

“Pregovori sa Srbijom su bili komplikovani. Ali kosovska istorija oduvjek se odnosila na prevazilazenje izazova i kompromisa. Vasa drzavotvornost je neopoziva i sada vam je potrebna normalizacija da bi iskoristili veliki potencijal koji posjedujete”, naveo je Palmer.

On je rekao da bi Srbija trebalo da zaustavi kampanju za povlacenje priznanja Kosova.

“Trebali bi da imaju prostor za pregovaranje bez straha. SAD ne namecu sporazum, Kosovo i Srbija ga moraju postici i odobriti. Pregovaraci moraju imati prostora za istrazivanje ideja”, dodao je Palmer.

PROJEKAT “MORSKOG DOBRA”

Javno preduzece za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je pocelo prosle sedmice radove na uredenju i poplocavanju postojece pjesacke staze u zaledu plaze Jaz u Budvi.

Staza ce biti duga 380 metara, a siroka pet do sest metara, od plaze hotela “Posejdon” do kuce porodice Kunjic.

“Planirano je da pjesacka staza bude poplocana prefabrikovanim betonskim plocama, u boji terakote, sa poduznim rigolama i ivicnim trakama. U okviru uredenja bice i rekonstruisan postojeci obalni zid prema plazi, postavljen urbani mobilijar (klupe za sjedenje i kante za otpatke), stubici za sprecavanja ulaska vozila, a planirano je i hortikulturno uredenje prostora uz stazu.
Na terenu se trenutno izvode zemljani radovi i uklanjanje viska izbetoniranih povrsina sa staze, dok se paralelno radi postavljanje vodovodne i telekomunikacione mreze u trupu staze. Te radove izvodi ‘Vodovod i kanalizacija’ Budva i M:tel”, kazali su u JP Morsko dobro.

Kako su dodali, pri kraju radova bice rekonstruisani stubovi javne rasvjete, ugradene dvostruke lire i postavljene svjetiljke u led tehnologiji.

Izvodac radova na ovom poslu je preduzece “Incom” iz Podgorice, a rok za zavrsetak svih radova je februar 2020.godine. Javno preduzece je za ovaj posao opredjelilo 150.000 eura.

Po okoncanju postupka javne nabavke, ovih dana treba da bude potpisan Ugovor za projektovanje nastavka staze do usca rijeke na zapadnom kraju plaze.

PRVI CRNOGORAC

Predstavnik crnogorske zajednice Lazar Radulovic izabran je za predsjedavajuceg Vijeca za zajednice pri kancelariji predsjednika Kosova.

Kako navodi RTK Live, to je prvi put od kada je Vijece osnovano 2008, da na njegovo celo dode Crnogorac.

Radulovic je u izjavi za RTK2 najavio da ce raditi vise za dobrobit svoje zajednice i zalagati se da Crnogorci na Kosovu budu ustavna kategorrija, ali i da ce, naravno, raditi u interesu svih nevecinskih zajednica.

“Kao clan crnogorske zajednice i na celu jedne institucije koja djeluje pod pokroviteljstvom predsjednika Kosova, imam obavezu da ucinim nesto vise za svoju zajednicu, ali je moj zadatak da se borim i pokusam da dovedem u bolji polozaj sve manjinske zajednice. Koristicu svaku priliku da na sastancima sa predsjedikom Kosova i predstavnicima stranih ambasada istaknem polozaj crnogorske zajednice danas i onaj kakav je bio nekada, prije ratnih desavanja”, rekao je Radulovic.

Radulovic je istakao da je ucinjen propust time sto Crnogorci danas nijesu u Ustavu Kosova i da ce se zalagati, koliko god je to u njegovoj moci, da i Crnogorci dobiju sva prava koja imaju druge nevecinske zajednice na Kosovu.

PENDAROVSKI

Za clanstvo u Evropskoj uniji nema bolje pripremljenih kandidata od Sjeverne Makedonije i Crne Gore, kazao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, navodeci da to ne bi promijenila ni nova metodologija pristupanja o kojoj se sve vise spekulise. Pendarovski je, gostujuci u emisiji “Ziva istina” kazao i da nema gradanina S. Makedonije koji nije bio ljut na Francusku zbog blokade otvaranja pregovora sa njegovom zemljom.

“Ne poznajem nijednog covjeka iz drzavnog rukovodstva… ko nije bio ljut na Francusku i francuskog predsjednika.”- otvoren je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, odgovarajuci u “Zivoj istini” na pitanje da li osjeca ljutnju prema Emanuelu Makronu, zbog blokade otvaranja pristupnih pregovora Skoplja sa EU.

Makedonski predsjednik, medutim, naglasava da odluku ne dozivljava kao stav jedne drzave, vec kao potez iza kojega stoji cijela Evropska unija. Bas kao sto dugogodisnju blokadu ulaska Makedonije u NATO nije smatrao stavom samo Grcke, nego kompletne Alijanse. “Izvini, ali vi ste se solidarisali sa tom odlukom” – objasnjava svoj rezon Pendarovski.

Nema razumijevanje ni za Makronovu strategiju: prvo reforma koja bi ucvrstila EU, pa tek onda nastavak prosirenja.

“Mi ne trazimo da sjutra ili u ponedjeljak postanemo punopravna clanica. Trazimo da pocnemo, da dobijemo sansu, i zatim, kroz tih 35 poglavlja, oni maju vremena do mile volje da se ucvrscuju koliko hoce”, kaze makedonski predsjednik.

Zatim podsjeca na ono sto je njegova drzava zrtvovala radi euroatlantskih integracija.

“Mi smo jedina drzava u istoriji svijeta koja je promijenila svoje ime, da bismo dobili datum za pregovore i sjutra postali clanica EU i NATO-a. Ja sam imao predsjednicke izbore prije pet, pet i po mjeseci. Moja glavna tacka, uporisna tacka citave moje propagande bila je da moramo promijeniti ime drzave, jer jedna zemlja clanica te dvije organizacije isto osporava, da bismo usli u Evropu. I sada, nemamo Evropu! Kako da ja objasnim tim ljudima zasto nemamo Evropu?” – pita (se) predsjednik Pendarovski.

Iskreno odgovara i na pitanje o sansama da se, na insistiranje Finske, do kraja predsjedavanja te drzave EU, do Nove godine, Francuska privoli na saglasnost za pocetak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije.

“Dacu vam najiskreniji moguci odgovor. Dakle, kao covjek ne vidim nikakvu nadu, kao gradanin ove zemlje. Kao predsjednik – da. Zasto? Zato sto sam placen, ne samo da budem optimista, vec i da budem realista.”

A, realizam pokazuje u odgovoru na pitanje: da li je politika prosirenja EU zamrznuta:

“Ona je suspendovana. Evo da ja upotrebim drugu rijec. Dakle suspendovana.”

Razocaranost odlukom Evropskog savjeta kompenzira ubrzana ratifikacija protokola o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO. Punopravno clanstvo u NATO, “najkasnije u prvom kvartalu sljedece godine” za Sjevernu Makedoniju vaznije je od pocetka pregovora sa EU- kaze Pendarovski.

AKCIJA MINISTARSTVA

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je danas akciju ciscenja vodotoka Lima na podrucju opstine Plav, u saradnji sa lokalnim samoupravama, sportsko – ribolovnim klubovima i civilnim sektorom.

U akciji su ucestvovali predstavnici Opstine Plav i lokalnog komunalnog preduzeca, zatim sportsko – ribolovnog kluba ,,Plavsko Jezero”, a poseban doprinos i poruku svojim ucescem poslali su mladi – clanovi Ekoloske sekcije Srednje mjesovite skole ,,Beco Basic” i omladinci kosarkaskog kluba ,,Balkanski ris”. Osim predstavnika Ministarstva (Direktorata za vodoprivredu) u akciji su ucestvovali i predstavnici Uprave za vode.

,,Rijeka Lim, zajedno sa Plavskim jezerom predstavlja znacajan resurs opstine Plav, posebno u funkciji razvoja i valorizacije turisticke ponude na podrucju ove opstine. Iako se dio vodotoka Lima koji se nalazi na podrucju ove opstine u znacajnoj mjeri odrzava, ipak se desavaju slucajevi nesavjesnog odlaganja otpada, zbog cega postoji potreba za kontinuiranim ciscenjem i podizanjem svijesti kod gradana”, saopsteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Danas je ociscen otpad koji je zatecen na lokaciji Brezojevica, na potezu od Limskog mosta nizvodno lijevom stranom obale u duzini od 600 metara.

“Akcije ciscenja vodotoka jedna je od aktivnosti podrzanih kroz drugi javni poziv Ministarstva poljoprivrede za Program malih grantova u okviru regionalnog projekta – Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu”, navodi se u saopstenju.

Potpredsjednik Opstine Plav Blazo Stijovic nada se da ce Opstina, kao jedan od dobitnika granta, u narednom periodu uspjesno realizovati projekat zastite od erozije i trajno urediti dio obale Lima na kome je danas organizovana akcija ciscenja.

“Podsjetio je da je na ovom reviru u junu odrzano medunarodno Fly fishing takmicenje sa ucesnicima iz 20 zemalja i tim povodom pohvalio napore plavskog ribolovnog koje je u susret organizaciji dogadaja detaljno ocistilo lokalitet. Posebno je pohvalio ucesce mladih ljudi u danasnjoj akciji sto je, kako je kazao, najbolja poruka svima da moramo cuvati zivotnu sredinu zarad buducih generacija”, navodi se u saopstenju

“Volimo nas Plav, rijeke i jezero…”

U akciji ciscenja ucestvovali su i clanovi sekcije biologa i ekologa srednje skole “Beco Basic” koji, prema rijecima profesorice Eldane Canovic, ucestvuju u svim ekoloskim aktivnostima na lokalnom i regionalnom nivou, kako bi podstakli unapredenje kapaciteta lokalne zajednice za ocuvanje zivotne sredine, nasljeda i turistickih potencijala.

,,Osim sto volimo da igramo kosarku, volimo i cuvamo nas Plav, rijeke, nase jezero, zelimo da promjenimo svijest ljudi koji koji zive na ovom podrucju da treba da brinu o svom okruzenju”, porucili su iz omladinskog kosarkaskog kluba ,,Balkanski ris”.

I generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede Momcilo Blagojevic ukazao je na znacaj ukljucivanja mladih ljudi u ovakve akcije, u cilju promocije odgovornog ponasanja gradana prema zivotnoj sredini. Blagojevic je zadovoljan uspjehom i ove akcije, kao i prethodnih odrdzanih na vodotocima u opstinama Mojkovac, Bijelo Polje, Kolasin i Niksic, najavljujuci nove aktivnosti na tom planu.

Direktor Uprave za vode Damir Gutic je kazao da je masovnost ovih akcija u svim opstinama ohrabrenje i potvrda da zajednicki pristup i na planu ekoloskog djelovanja daje najbolje rezultate.

,,Bez obzira na mjere koje se propisuju zakonima, treba da svako za sebe uradi onoliko koliko moze da vode i rijeke ocuvamo”, kazao je Gutic.

Predsjednik Sportsko ribolovnog kluba “Plavsko jezero” i Saveza sportsko – ribolovnih klubova Crne Gore Omar Basic podsjetio je da taj klub, uz podrsku Ministarstva, realizuje i projekat od znacaja za razvoj podrucja gornjeg sliva rijeke Lima, koji podrazumijeva primjenu mjera zastite vodnog ekosistema i razvoj sportsko – ribolovnog turizma.

MANS

Vrijeme je da se upali alarm i zaustavi devastacija Tare, jer jos nije kasno da se taj prostor revitalizuje – kljucna je poruka sa konferencije “da li ce prezivjeti Tara autoput” koju je organizovao Mans.

“Vrijeme je za uzbunu kada je rijec o zastiti zivotne sredine jer se ne krecete u pravom smjeru. Buduci da je otvoreno Poglavlje 27 o zivotnoj sredini kako Vlada planira da ga zatvori sa ovakvim projektom? Vjerujem da ima prostora da se razgovara sa kineskim kompanijama i da nije kasno da se greske isprave”, kazali su iz Fondacije Hajnrik Bel.

Osim ekonomskih podataka o auto-putu koji su proglaseni tajnom, drzavne istitucije, kazu iz Mans-a, imaju ignorantski odnos prema utvrdivanju odgovornosti za devastaciju Tare, ali i primjeni preporuka evropskih institucija.

“Ko je pojedinacno odgovoran za devstaciju Tare? Ko je u Ministartsvu odlucio da precuti devastaciju koja je cijena toga i korupcije vladinih cinovnika da ne vide devastaciju Tare”, pita Dejan Milovac iz Mansa.

U drzavama EU gradani imaju pravo na informacije, transparentnost procesa i ukljucivanje u donosenje odluka o velikim infrastrukturnim projektima. Na postovanje direktiva o zastiti zivotne sredine upucuju i preporuke EK, EP i UNESCO-a.

“Nepostovanje tih preporuka u mojoj drzavi rezultiralo bi sudenjem. Za autoput u CG prema propisima EU mora postojati studija procjene uticaja na zivotnu sredinu, ukljucenost javnosti. To je fundament demokratije, a definisano je i direktivama. Javnost ima pravo i da se obrati sudu. Ako se dokaze da su neki radovi bili neizbjezni, potrebno je stetu kompezovati,” kaze Roel Slootweg, strucnjak za zastitu zivotne redine.

“U Evropi je intencija nula gradevinskog otpada. Crnogorska Vlada treba na nametne potrebu zastitne zivotne sredine, buduci da kineske kompanije nijesu trazile neke posebne uslove,” kaze Maja Colovic, strucnjak za zastiti zivotne sredine.

Iz nevladinog sektora kazu da ce revitaizacija devstiranog prostora kostati 250 do 500 hiljada eura do 2027. i da ce pitanje Tare biti kamen spoticanja za zatvaranje poglavlja 27.

“Situacija u protekle tri godine je zanacajno promijenjena, nasipi su veci, deponije takode, pristupni putevi sve jasnije se raspoznaju, dok je rjijeka neprepoznatljiva”, kaze Natasa Konacevic iz NVO Green houme.

“Tara ce prezivjeti izgradnju auto-puta, ali ne onako kako bi trebalo”, kaze Aleksandar Perovic iz Ozona.

Iako su bili pozvani, predstavnici Vlade nijesu oprisustvovali konferenciji.

Kristina Pavicevic, TVCG

BOSKOVIC U ANDRIJEVICI I KOLASINU

Inzenjerijska ceta pripremila je sve za izgradnju buduce kasarne u Andrijevici. Stari objekti su uklonjeni, prostor je ociscen, kao i korito rijeke Kraljstice.

Ministar odbrane Predrag Boskovic sa predsjednikom opstine Andrijevice, Srdanom Masovicem obisao je mjesto buduce kasarne.

“Veliko je zadovoljstvo vidjeti da se radovi odvijaju ubrzanim tempom. Sad vec mozemo kazati da ce tokom iduce godine ovaj prostor biti potpuno drugaciji uspostavljanjem kasarne, koja ce moci da primi oko 200 vojnika”, kazao je Boskovic.

On istice da je rijec o jednom od infrastrukturnih prioriteta.

“Pozivam mlade iz ovog kraja i svih djelova koji gravitiraju ovom podrucju Berana, Bijelog Polja, Plava, Rozaja, Gusinja, da se prijave na sljedeci konkurs koji ce biti raspisan, a koji ce se jednim dijelom odnositi na ovu kasarnu”, kazao je Boskovic.

Ministar je tom prilikom posjetio i rukovodstvo opstine Kolasin. Prvi covjek grada, Milosav Bulatovic kaze da je saradnja sa Ministarstvom odbrane i sa Vojskom Crne Gore vazna i to najvise u oblasti infrastrukture, gdje je VCG glavni partner.

“Vojska je na jedan kvalitetan nacin izvrsila rekonstrukciju nasih puteva. To je vazno za nas, jer je nasa opstina jako razudena i mi imamo dosta lokalnih puteva. Na taj nacin ostvarujemo nesto jako vazno – potrebu da razvijamo poljoprivredu i da revitalizujemo ta podrucja”, kazao je Bulatovic i dodao da VCG daje podsticaj i turistickoj privredi, jer je izmedu ostalog, uredena stijena za penjanje, ferata u Bistrici.

Boskovic istice da je Kolasin, kao jedan od bisera crnogorske turistucke ponude, nesto sto se zajednicki moze podici na veci nivo. Dodaje da su se kao neopravdane pokazale brige pojedinaca za Sinjajevinom, jer tamo Vojska Crne Gore nije i nece nista da gradi.

“Sve ono sto je vojska u prethodnom periodu tamo uradila, bilo je u korist i gradana i same planine. Sa predsjednikom sam razgovarao o mogucnostima zajednickog posumljavanja dijela te planine, kako bi podigli nivo svijesti o zastiti zivotne sredine. Analize i iskustva razvijenih zemalja su pokazale da tamo gdje je vojska, zastita zivotne sredine apsolutno je na najvecem mogucem nivou”, navodi se u saopstenju.

REKORDNA POSJETA

Tivat je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 24 odsto vise turista nego protekle godine, a zabiljezen je porast nocenja od takode 24 procenta, te ostvareno preko milion nocenja, saopsteno je iz Turisticke organizacije Tivat.

Najvise dolazaka je zabiljezeno iz Rusije, Srbije, BiH, Njemacke, Velike Britanije, Kine, Francuske, SAD, Ukrajine, Hrvatske i Madarske.

To su top 10 zemlja za opstinu Tivat, saopstila je direktorica Turisticke organizacije Tivat (TOT) Gabrijela Glavocic na redovnoj konferenciji za novinare povodom zavrsetka ljetnje sezone.

U periodu od 1. maja do 1. septembra, po analizama prihoda naplate u turistickim biroima realizovana je naplata boravisne takse u ukupnom iznosu od 293.000 eura, sto je 21 odsto vise u odnosu na 2018. godinu.

“Tivat je posjetilo 67 hiljada gostiju sa vise od 780.000 nocenja registrovanih u biroima Turisticke organizacije Tivat. Sve zajedno to je porast od oko 27 procenata u odnosu na isti uporedni period u 2018. godini, kada su samo registracije u biroima u pitanju”, dodala je Glavocic.

Predsjednik Skupstine TO i Opstine Tivat Sinisa Kusovac, istakao je da su neometanom toku turisticke sezone doprinijele nadlezne opstinske sluzbe i preduzeca o cemu govori i visok rezultat ankete turista koja je tokom avgusta sprovedena u Tivtu.

“Ove godine Tivat je dobio ocjenu 4,29, najvecu do sada, tokom ankete koja obuhvata sirok spektar elemeneta i aspekata turisticke sezone. Interesantno je da je i dalje najcjenjeniji kao destinacija za odmor i opustanje, ali i zabavu, te da je cistoca destinacije treci faktor koji opredjeljuje turiste da dodu u Tivat. U toku cijele sezone kvalitet morske vode, prema rezultima aktivnosti JPMD, nije gubilo na nivou manjem od K1 na svim kupalistima. To je posebno pohvalno za nase komunalne sluzbe”, naveo je predsjednik.

U predsezoni i sezoni, TO Tivat je u svim aspektima poslovala u skladu sa postojecim strateskim ciljevima razvoja turizma u opstini Tivat, i znacajno doprinijela odrzavanju pozicije Tivta kao visoko-kvalitetne turisticke destinacije. Realizovano je ukupno vise od 300 programa u sezoni koja je po kalendaru desavanja trajala sest mjeseci.

“Promotivni materijal Tivta preveden je na njemacki, ruski, engleski i francuski. Kako se Tivat sve vise pozicionira i prepoznaje kao vrlo popularna destinacija, tako smo kreirali i kalendar desavanja ‘TIVTOVANJE 2019’ koji je podijeljen na vise od pet hiljada adresa u regionu. Po procjenama strucnjaka za tu oblast, cjelokupan program TOT-a pod tim nazivom pratilo je ove godine vise od 100.000 posjetilaca”, pojasnila je Glavocic.

Ona se zahvalila partnerima u koji su realizovali kalendar desavanja: Centru za kulturu Tivat sa najatraktivnijim dijelom programa – festivalom “Purgatorije”, Porto Montenegru i Lustici Bay, JU Muzej i galerija, Opstini Tivat i sekretarijatima, Sekretarijata za mlade i sport koji je priredio brojnia sportska takmicenja, hotelu Regent i mnogih NVO.

“Pocetak godine TO Tivat je iskoristila za osmisljavanju nove strategije nastupa na predstojecim turistickim sajmovima, sa ciljem promocije regiona tj. Boke, narocito kada su u pitanju daleka trzista. Ideja o prezentaciji Boke sa njena tri grada: Tivat, Kotor i Herceg Novi bila je veoma zapazena, jer su se njome predstavile sve autenticnosti jednog podneblja odnosno regije: kulturno nasljede, obicaji, folkor, gastro ponuda i ostale lokalne manifestacije i atrakcije, koje karakterisu Boku i njene ljude”, dodala je direktorka.

TO Tivat je ucestvovala na brojnim sajmovima odakle je statisticki i prisutno najvise posjetilaca: Srbija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Austrija, Njemacka, Rusija, Ceska, UAE.

Sve preduzete aktivnosti su, navela je Glavocic, doprinijele da Tivat ove godine dobije najvecu ocjenu do sada u redovnoj anketi koju tradicionalno u avgustu sprovodi medu turistima.

“Ponuda Tivta je ocijenjena najvecom ocjenom do sada, 4,29 u anketi sa 725 ispitanika. Na nivou cjelokupnog uzorka najveca ocjena je data ljepoti prirodnog okruzenja nase opstine, najvise od ruskih turista, a najmanja kao i prethodnih godina povezanoscu lokalnog saobracaja, dok su kvalitet i cistoca grada kao i kvalitet smjestajnim kapacitetima dobile jednu od vecih ocjena 4,35”, zakljucila je Glavocic.