VELJOVIC

Uprava policije razmjenjuje podatke na bilateralnoj osnovi sa svim drzavama u istragama o pranju novca, bez obzira sto je iskljucena iz Egmont grupe. To je za Pobjedu kazao direktor Uprave policije Veselin Veljovic, naglasivsi da se razmjena podataka sa svim zemljama odvija bez smetnji.

U radnom dokumentu Evropske komisije o stanju poglavlja 23 i 24 za Crnu Goru navodi se da je integrisanjem Uprave za sprecavanje pranja novca i finansiranje terorizma u policijskom odjeljenju u okviru Uprave policije automatski iskljucilo Crnu Goru iz Egmont grupe, platforme za pruzanje sigurne razmjene obavjestajnih podataka o pranju novca sirom svijeta.

U dokumentu je navedeno da Crna Gora zbog nove reorganizacije policije nema pristup kljucnim medunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama koje prolaze kroz njene finansijske i nefinansijske sektore.

Takode, navodi se i da bi Crna Gora morala da izmijeni svoje zakone o unutrasnjim poslovima i o sprecavanju pranja novca i finansiranju terorizma da bi podnijela zahtjev za clanstvo u Egmont. Za to vrijeme, tokom procesa prijave, koji moze trajati do dvije godine, Crna Gora nema pristup kljucnim medunarodnim podacima o sumnjivim transakcijama, pise Pobjeda

Prema Veljovicevim rijecima, Uprava policije ce, kako ocekuje na ljeto ponovo biti formalno primljena u Egmont grupu.

“Mi smo vec sve pripremili i na ljeto cemo biti ponovo primljeni. Svaka drzava kada mijenja status sluzbe, po principu izlazi iz tog clanstva dok ponove ne aplicira. To je proces koji vazi za svaku drzavu, ne samo za Crnu Goru”, pojasnio je Veljovic.

ELITNA JEDINICA

Dejvid Luber, izvrsni direktor americke Sajber komande, ciji clanovi borave u Crnoj Gori i istrazuju hibridne prijetnje, kazao je da, radeci sa partnerskim zemljama, Sajber komanda dobija vazne informacije, koje im pomazu da zastite njihov sajber prostor.

Na konferenciji “CyberCon 2019” Luber je objasnio i kako timovi koji su upuceni u Crnu Goru rade svoj posao.

“Kroz slucajeve kada su odbrambeni timovi Sajber komande pozvani da pomognu u odbrani mreza drugih nacija, poput Crne Gore, komanda je naucila puno o zlonamjernom softveru. Pozvali su nas da saradujemo sa njima u njihovim mrezama u odbrambenoj ulozi i tada smo stekli nevjerovatne uvide u napredne, uporne prijetnje i zlonamjerne softvere i bili smo u mogucnosti da to pokazemo ostatku svijeta” objasnio je Luber, za Pobjedu.

Americki drzavni sekretar Majk Pompeo kazao je nedavno, tokom posjete Crnoj Gori, da je zahvaljujuci direktnoj saradnji sa nasom zemljom u oblasti sajber bezbjednosti razvijena zastita od ruskog malvera koji, kako je naveo, ,,sada stiti milijarde uredaja sirom svijeta”.

Luber je pojasnio da timovi Sajber komande, kroz saradnju sa Crnom Gorom i drugim partnerskim zemljama, imaju prilike da dijagnostifikuju sto rade njihovi protivnici u sajber-prostoru.

“Prema Zakonu o nacionalnoj odbrani iz 2019. imamo ovlascenja da djelujemo izvan mreze Ministarstva odbrane (DoD – Department of Defence) kako bismo pomogli nasim saveznicima da se brane unaprijed. To je velika razlika, jer je u proslosti DoD mogao da djeluje samo u sopstvenim mrezama. Ali, kada nas pozovu nasi saveznici, sada mozemo raditi i pomoci u odbrani unutar njihovih mreza”. dodao je Luber.

Ova akcija je, dodaje, bas ono sto americko Ministarstvo odbrane naziva ,,odbranom unaprijed”.

“Ili priblizavanje protivniku sto je vise moguce, kako bismo vidjeli sto planiraju, kako bismo informisali druge da se sami pripreme ili preduzmu neku akciju. Primjecujemo neke veoma zanimljive zlonamjerne softvere i druge aktivnosti kada vrsimo neke od ovih odbrambenih misija – rekao je americki zvanicnik.

Elitni tim americkih sajber strucnjaka boravi u Crnoj Gori i sa crnogorskim kolegama radi na suprotstavljanju zlonamjernim sajber akterima na kljucnim mrezama i platformama. To je nedavno saopsteno iz americke ambasade u Crnoj Gori, bez navodenja vise informacija o kakvim timovima se radi.

Americki specijalizovani bezbjednosni portal ,,Sajberskop” je u svojoj analizi otkrio nove detalje, navodeci da se radi o misiji poznatoj pod nazivom “Hunt Forward”, te da su operacije relativno nove za americku Sajber komandu.

Ova misija, kako se navodi, obicno salje izmedu pet i 30 clanova americke sluzbe, koji love zlonamjerni softver.

FABRIS

Najbolji indikator ocuvanog povjerenja u bankarski sistem predstavlja rast ukupnih depozita, koji su tokom prvih devet mjeseci ostvarili rast od 9,23 odsto, kazao je viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris u intevjuu za Vikend novine.

“Ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura, sto nam govori da je sistem stabilan i vrlo otporan na sokove”, navodi Fabris.

Ukazuje da je od 13 banaka na kraju septembra 11 imalo profit.

“Uprkos uvodenju stecaja u dvije banke u 2019. godini, kljucne bankarske bilansne pozicije na kraju treceg kvartala tekuce godine biljeze istorijske maksimume i to: iznos novcanih sredstava kod banaka, aktiva banaka, ukupni krediti, ukupni depoziti i ukupan kapital. S druge strane, prosjecna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa, zatim ucesce nekvalitetnih kredita, te kredita koji kasne vise od 30 dana i vise od 90 dana u ukupnim kreditima, i ucesce nekvalitetne aktive u ukupnoj, sada su na istorijskom minimumu”, naveo je Fabris.

Kontinuirano se, kako kaze Fabris, nadzire bankarski sistem koji je likvidan, solventan i sa nekvalitetnim kreditima na rekordno niskom nivou od samo 4,67 odsto ukupnih pozamijca.

“Stabilnost bankarskog sektora podrzana je adekvatnom kapitalizacijom, pa agregatni koeficijent solventnosti od 17,71 odsto znacajno prevazilazi zakonski minimum od 10 odsto. Agregatni povracaj na prosjecnu aktivu (ROA) iznosi 1,49 odsto, dok povracaj na prosjecni kapital (ROE) banaka iznosi 11,83 odsto. Najbolji indikator ocuvanog povjerenja u bankarski sistem kao najznacajnijeg dijela crnogorskog finansijskog sistema, predstavlja rast ukupnih depozita. Oni su tokom prvih devet mjeseci ove godine ostvarili rast od skoro 300 miliona eura, odnosno 9,23 odsto. Istovremeno, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura. Dvije banke iskazuju negativan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura. Sve ovo nam govori da se bankarski sistem pokazao kao stabilan i vrlo otporan na sokove”, ocijenio je Fabris.

On u intevjuu za Vikend novine kaze da dvije decenije nakon zvanicnog uvodenja njemacke marke kao sredstva placanja, Crna Gora danas koristi euro, za koji smatra da je stvorio stabilan i predvidiv sistem.

“Brojni faktori su doprinijeli brzem ekonomskom razvoju i smatram da nijesmo imali euro, nas rast bio znatno sporiji”, istakao je Fabris.

MONSTAT

Ukupna kolicina otkupljenog kravljeg mlijeka u septembru iznosila je 2,46 miliona litara, sto je 2,4 odsto vise u odnosu na isti period prosle godine, pokazuju podaci Monstata.

Statisticari su kazali da je u septembru otkupljeno 6,2 odsto manje mlijeka nego u avgustu.

“Sadrzaj mlijecne masti u septembru je u odnosu na isti mjesec prosle godine manji 5,4 odsto, a proteina 5,7 odsto”, navodi se u saopstenju.

U poredenju sa avgustom sadrzaj mlijecne masti veci je 2,8 odsto, dok je proteina 1,4 odsto.

“U septembru je u odnosu na isti period prosle godine, zabiljezeno povecanje proizvodnje konzumnog mlijeka 5,3 odsto, pavlake 12,6 odsto, fermentisanih mlijecnih proizvoda dva odsto, kajmaka 68,2 odsto i sira 17,9 odsto”, dodali su iz Monstata.

U septembru je u odnosu na prethodni mjesec zabiljezeno povecanje kajmaka dva odsto, dok je doslo do smanjenja proizvodnje konzumnog mlijeka sest odsto, proizvodnje pavlake 23,7 odsto, fermentisanih mlijecnih proizvoda 18,8 odsto i sira 22,6 odsto.

U periodu od januara do septembra ukupno otkupljena kolicina kravljeg mlijeka iznosi 21,18 miliona litara i biljezi se pad od dva odsto u odnosu na isti proslogodisnji period.

Za utjehu Nadalu ostaje prvo mjesto na kraju godine

Rafael Nadal je uradio svoj dio posla, ali nije dobio poklon Danila Medvedeva – u polufinale ATP finala ide Aleksandar Zverev.

Njemac je u posljednjem kolu grupne faze pobijedio “nezainteresovanog” Rusa – 2:0 (6:4. 7:6), tako da je Nadal uzalud danas napravio maksimalan napor i pobijedio Stefanosa Cicipasa.

Za utjehu Nadalu ostaje prvo mjesto na kraju godine.

U polufinalu ATP finala, Zverev ce igrati sa Dominikom Timom, dok ce se Cicipas sastati sa Rodzerom Federerom.

SMANJUJU ZAVISNOST

Poljska drzavna gasna kompanija saopstila je da je obavijestila ruski Gasprom kako nece produziti dugorocni ugovor o uvozu gasa, nakon sto istekne, za tri godine.

Poljska radi na smanjenju svoje zavisnosti od ruskih energetskih izvora, koje je Moskva ponekad koristila kao sredstvo politickog pritiska na svoje partnera, navodi AP.

U okviru napora za smanjenje zavisnosti je i sklapanje dugorocnih ugovora za isporuku tecnog prirodnog gasa iz SAD-a, Katara i drugih zemalja, kao i razvoj novog gasovoda sa Norveskom za isporuke iz jSevernog mora.

Poljska kompanija PGNiG saopstila je da je, u saglasnosti sa odredbama sporazuma, poslala obavjestenje Gaspromu, koji kontrolise ruska drzava, da ce ugovor biti prekinut 31. decembra 2022. godine.

Naveli su i da ce Poljska imati dovoljno energije poslije tog datuma.

Vise puta je Poljska navodila da su finansijske odredbe ugovora sa Gaspromom nepovoljne, i da placa visu cijenu nego drugi u Evropi.

Poljaci koriste oko 14 milijardi kubnih metra gasa godisnje. Prema ugovoru sa Gaspromom, obavezni su da godisnje uvezu oko 10 milijardi kubnih metara gasa od Rusije.

Dzejms je sebe uporedio sa kvoterbekom Petriotsa, Tomom Brejdijem

Igracu dok ne budem vise u stanju da hodam – tim rijecima je Lebron Dzejms obradovao ljubitelje Los Andeles Lejkersa i NBA kosarke, na pitanje novinara da li je razmisljao kada i kako ce zavrsiti karijeru.

Dzejms je, kako prenosi Bleacher Report, sebe uporedio sa kvoterbekom Nju Ingland Petriotsa, Tomom Brejdijem, koji odavno govori kako bi volio da igra makar do 45. godine. Brejdi ima 42 godine i ove sezone sa Petriotsima brani titulu NFL prvaka, sestu koju je osvojio sa ekipom iz Masacusetsa.

“Tom Brejdi i ja smo isti. Igracemo dok ne budemo vise u stanju da hodamo”, rekao je Dzejms, koji ce uskoro proslaviti 35. rodendan i igra vec 17. sezonu u NBA ligi.

ASAD PORUCIO

Sirijske vlasti spremne su da ukljuce kurdske jedinice u vladine snage da bi potisnule Tursku na sjeveru, ali Kurdi jos nijesu za to spremni, kazao je predsjednik Sirije, Basar al-Asad.

Asad je napomenuo da je, posto su Rusija i Turska potpisale memorandum, sirijsko Ministarstvo odbrane zvanicno spremno da prihvati borce Narodne zastitne jedinice Kurda u redovnu vojsku kao dio programa koji “uzima u obzir posebnosti ovog regiona”, prenosi TAS.

“Medutim, zvanicni odgovor je, kako vidimo, bio – Kurdi sada nijesu spremni da se pridruzi sirijskoj vojsci i namjeravaju da zadrze oruzje u ovim regionima”, rekao je Asad.

Prema njegovim rijecima, Damask uz rusku pomoc pokusava da ubijedi kurdske jedinice da se pridruze sirijskoj vojsci i bore protiv turskog osvajacca za povratak teritorija na sjeveru Sirije.

Opstina Tivat pripremila nacrtu Odluke o budzetu za 2020. godinu

Nacrt Odluke juce stavljen na javnu raspravu

Budzet Opstine Tivat za 2020. godinu iznosice 23.556.400 eura, predlozeno je nacrtom Odluke o budzetu za narednu godinu, koju je pripremila administracija gradonacelnika Sinise Kusovca (DPS). Nacrt je juce stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu.

Tivatska vlast namjerava da dogodine potrosi 12,92 miliona eura na kapitalne izdatke, tekuci rashodi budzeta iznosice nesto preko sest miliona, dok ce na otpatu kredita biti potroseno 2,36 miliona eura. Transferi institucijama, pojednicima i NVO sektoru iznosice nesto vise od dva miliona eura.
Namjera je, prema nacrtu, da se od poreza dogodine naplati ukupno 8,5 miliona eura, sto je oko 600 hiljada vise od plana prihoda po tom osnovu za ovu godinu. Najveci dio tog uvecanja od oko 400 hiljada eura, ocekuje se od naplate poreza na nepokretnosti koji ce, prema novoj odluci koja bi trebalo da ide na usvajanje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, biti uvecan za vlasnike nekretnina na prvoj liniji uz obalu mora, odnosno trasu Jadranske magistrale kroz Tivat.

Lokalna DPS-SD-HGI vlast ocekuje pad prihoda Opstine od naplate lokalnih taksi za oko 50 hiljada eura, te naknada za cak blizu 800 hiljada eura u odnosu na plan prihoda po tim osnovama za ovu godinu. Posebno zabrinjava to sto ocekuju dodatni pad ionako niskih prihoda Opstine od komunalija koje treba da plate investitori svih novih objekata koji se grade u Tivtu.

Ove godine, plan prihoda od komunalija iznosi 2,5 miliona eura, a dogodine tek 1,8 miliona sto je stavka koju ce Kusovac i njegovi saradnici morati da objasnjavaju Tivcanima tokom aktuelne javne rasprave, jer se sve to desava u vrijeme kada je u Tivtu na sceni bukvalno eksplozija nove gradnje, prvenstveno stanova za prodaju na trzistu.

Iz nacrta budzeta se vidi i da Kusovceva administracija u godini lokalnih izbora, Tivcanima namjerava da pored poreza na nepokretnosti, za cak trecinu poveca naknadu koju ce oni placati za koriscenje opstinskih puteva. Tzv. ,,ostali prihodi” Opstine Tivat naredne godine ce biti manji za oko milion i po eura nego 2019. u kojoj je Vlada lokalnoj samoupravi vratila upravo toliki iznos novca za refundiranje nabavke novih vatrogasnih vozila preko MUP-a prije deset godina.

Kusovac je planirao da grad dogodine zaduzi za novih dva miliona eura, u budzet da prenese cetiri miliona eura neutrosenih sredstava iz ove godine, kao i da Tivat u izbornoj godini, dobije cak cetiri miliona eura kapitalnih donacija od Vlade.

Na rashodovnoj strani, plate i ostala primanja narasle lokalne administracije dogodine ce Tivcane kostati preko 3,5 miliona eura, sto je oko 70 hiljada eura vise nego 2019. Troskovi rada administracije dogodine ce u obliku rashoda za materijal i usluge, poreske obveznike kostati preko 1,8 miliona eura, sto je uvecanje od skoro 100 hiljada u odnosu na ovu godinu. Kapitalni izdaci planirani na 12,92 miliona, za oko 200 hiljada su veci od plana kapitalnih ulaganja za ovu godinu, pri cemu je doslo do preraspodjele iznosa na pojedinim stavkama, pa ce tako, na primjer, dogodine za ekspropijaciju biti utroseno cak tri miliona eura, sto je upola vise nego 2019.

Najveci dio tih troskova odnosi se na konalno placanje oko 12.000 kvadrata privatne zemlje na Klacini koje je Opstina u vrijeme dok je njome upravljao Ivan Novosel (DPS), 2014 i 2015. uzurpirala mjestanima Krtola, radi izgradnje postrojenja za preciscavanje otpadnih voda.

Kusovac ni u narednoj, izbornoj godini, ne odustaje od prakse davanja kredita pod povoljnim uslovima zaposlenima u lokalnoj uopravi za rjesavanje stambenih pitanja ili poboljsanje uslova stanovanja. Za te kredite planirano je 50 hiljada eura, sto je za 20 hiljada manje nego ove godine. Zanimljivo je da lokalna administracija racuna da ce njeni clanovi koji su dobili ove kredite, dogodine u gradsku kasu vratiti tek 9.000 eura, skoro upola manje nego sto iznosi plan prihoda od otplate ovih kredita za 2019. Iako je nedavno u lokalnom parlamentu izglasala odluku o produzenju zakupa opstinskih poslovnih prostora sa aktuelnim zakupcima pod istim uslovima, uz napomenu da sa skoro svima od njih ,,Opstina ima pozitivno iskustvo u smislu redovnog placanja zakupnina”, tivatska vlast dogodine u budzetu od rente ocekuje tek 150.000 eura, sto je za cak 60 hiljada eura manje nego sto iznosi plan prihoda od zakupa opstinskih poslovnih prostora u 2019.

Vlada je usvojila Projekcije makroekonomskih pokazatelja za period od ove do 2022. godine

Realna stopa rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu projektovana je na nivou od 3,1 odsto, dok se za narednu ocekuje jacanje od 3,4 odsto, saopsteno je iz Vlade.

,,Osim toga, procijenjeni rast zaposlenosti u ovoj godini je 2,8 odsto, nominalnih zarada jedan odsto, realnih zarada 0,5 odsto, dok procijenjena prosjecna inflacija iznosi 0,5 odsto”, navodi se u saopstenju Vlade.

Vlada je usvojila Projekcije makroekonomskih pokazatelja za period od ove do 2022. godine.

,,Projekcije su izradene po novom makroekonomskom modelu u skladu sa posljednjim raspolozovim podacima, a dokument sadrzi i pregled spoljnih faktora koji uticu na projekcije rasta i polaznih pretpostavki za njihovo ostvarenje”, dodaje se u saopstenju.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrdivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoci u poreskim pitanjima.

Zakonom se, kako su kazali, omogucava sprovodenje Konvencije u cilju pruzanja pomoci izmedu drzava potpisnica, u vidu razmjene informacija na zahtjev automatski i spontano, pomoc u naplati inostranih poreskih potrazivanja i dostavljanju dokumentacije, i obezbijeduje pravni osnov za medunarodnu saradnju i razmjenu informacija o poreskim obveznicima, radi efikasne borbe protiv poreske evazije.

Utvrden je Predlog zakona o izmjenama Zakona o medunarodnim restriktivnim mjerama.

Izmjene se, pojasnili su iz Vlade, odnose na usaglasavanje sa Uredbom o organizaciji i nacinu rada drzavne uprave na osnovu koje je Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za sprjecavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije.

Vlada je donijela Odluku o produzenju koncesije za priredivanje posebnih igara na srecu u kazinu ,,Casino Royal Splendid”, na lokaciji hotel ,,Splendid”, Becici bb i prihvatila Ugovor o koncesiji.

Tom odlukom se, kako su rekli, produzava koncesija za priredivanje posebnih igara na srecu u kazinu ,,Casino Royal Splendid” na period od pet godina, pocev od 15. februara naredne godine.

Vlada je dala saglasnost na Prijedlog o placanju naknade za komunalno opremanje gradevinskog zemljista izgradnjom komunalne infrastrukture, izgradnji komunalne infrastrukture u zahvatu DSL Sektor 38 – Bigova i LSL Traste i izmirivanju dodatnih troskova koje snosi ,,Bigova Bay”.

Kompanija ,,Bigova Bay” vecinski je vlasnik zemljista na poluostrvu Traste ukupne povrisne vise od 900 hiljada metara kavdartih.

,,Cilj kompanije je da na poluostrvu izgradi turisticki kompleks najvise kategorije, u vidu luksuznih hotela sa 4+ i 5 zvjezdica, ciji ce smjestajni kapaciteti shodno planskim dokumentima iznositi 1,186 lezajeva”, rekli su iz Vlade.

Visina investicije u ovaj turisticki rizort, prema procjenama investitora, iznosi preko 200 miliona eura.

  • Spajić: Sporazum sa UAE mali korak, pred nama veliki posao
    on 23/04/2025 at 07:35

    Potvrđivanjem sporazuma o ekonomskoj saradnji sa UAE, Crna Gora dobija samo šansu da razvija projekte u oblasti turizma, energetike, infrastrukture, IT i time obezbijedi velike investicije, poručio je premijer Milojko Spajić.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 23/04/2025 at 06:15

    Sve vrste goriva od ponoći su jeftinije osam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Globalna ekonomija usporava: MMF snizio prognozu rasta za 2025. godinu
    on 23/04/2025 at 05:58

    Međunarodni monetarni fond (MMF) je u danas objavljenoj globalnoj ekonomskoj prognozi snizio očekivanja svjetskog privrednog rasta u 2025. sa januarskih 3,3 odsto na 2,8 odsto, pošto očekuje da će američke carine i trgovinske tenzije negativno uticati na globalnu privredu.

  • Sporazumi sa UAE dobili podršku Skupštine
    on 23/04/2025 at 00:21

    Skupština Crne Gore usvojila je zakone o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji i potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Poslanici su raspravu i glasanje završili nešto iza jedan sat poslije ponoći. U pitanju u sporazumi koje je Vlada nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Za usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji glasalo je 50 poslanika, dok je deset bilo protiv. Za drugi sporazum, 46 poslanika je glasalo za, deset je bilo protiv a četiri uzdržana. Poslanici Demokratske partije socijalista napustili su plenarnu salu Skupštine prije glasanja.

  • Spajić, Vuković i Radović na sastancima MMF i Svjetske banke
    on 22/04/2025 at 15:05

    Delegacija Crne Gore, predvođena premijerom Milojkom Spajićem u čijem su sastavu timovi Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore na čelu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem i guvernerkom Irenom Radović, boraviće u Vašingtonu od 23. do 26. aprila, gdje će učestvovati na redovnim Proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Rasprava o sporazumu sa UAE kroz fotografije
    on 22/04/2025 at 14:57

    Danas je nastavljena Treća sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini.

  • "Snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma"
    on 22/04/2025 at 14:21

    Ministarka turizma Simonida Kordić sastala se sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Nebojšom Rodićem a ocijenjeno je da duboke istorijske i tradicionalne veze Crne Gore i Srbije predstavljaju snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma.

  • Pejak: Investicije u Veliku Plažu - slučaj Alabar
    on 22/04/2025 at 08:13

    Predstavnik organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak napisao je na svom Facebook nalogu stav o Velikoj plaži i Alabaru. Stav prenosimo integralno:

  • Razvoj da, rasprodaja ne: Postoji drugačiji put za Crnu Goru
    on 22/04/2025 at 07:58

    Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata znači da investitor može zakupiti zemlju, iseliti ljude i graditi zatvorene rizorte – sve pod izgovorom „javnog interesa“ i razvoja. Ako je vizija Vlade da profitira tako što će prodati ono najvrjednije što imamo, onda se ne radi o razvoju – već o rasprodaji države.

  • Skoro 240 miliona za zaobilaznicu oko Budve
    on 22/04/2025 at 05:47

    Prema idejnom rješenju koje je izradio Monteput u sklopu Prostornog plana Crne Gore, obilaznica Budva biće duga 9,3 kilometra i povezivaće magistralne puteve Podgorica – Budva i Budva – Tivat. Procijenjena vrijednost obilaznice je 237 miliona eura.