Predsjednik Sportskog ribolovnog kluba (SRK) “Lipljen” Vaso Knezevic tvrdi da je rijeka Cehotina jutros ponovo bila zagadena, a na fejsbuk grupi organizacije objavljene su i fotografije.

Knezevic tvrdi da je do zagadenja doslo u mjestu Tatarovine, na granici izmedu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dok je, kako je napisao, izvor zagadenja obliznji rudnik olova i cinka “Suplja stijena”.

On je “Vijestima” rekao da je o incidentu obavijestio “sve zive nadlezne organe” – ekolosku inspekciju, vodoprivrednu, inspektora za slatkovodno ribarstvo i policiju. Kazao je da ce vodoprivredni inspektor sjutra izaci na lice mjesta.

Knezevic tvrdi da su mu jutros javili da je skoro do granice sa Bosnom i Hercegovinom bijela Cehotina i da zagadenje dolazi od jednog potoka u koji se ulivaju otpadne vode olova i cinka.

“Taj dio rijeke nalazi se daleko, dva sata od Pljevalja, i tesko ga je kontrolisati, pa sporadicno vrsimo kontrole. Zato se takav incident dogada daleko od ociju javnosti”, kazao je Knezevic.

Tvrdi da je ekipa Prirodno-matematickog fakulteta (PMF) ranije utvrdila da iznad tog potoka obitavaju gotovo sve vrste ribe, dok ih nizvodno nema.

“To znaci da se zagadenje desava kontinuirano”, pojasnio je.

Rekao je da ce SRK “Lipljen” traziti da se formira komisija i da se procijeni u kojoj mjeri je steta nacinjena i u kojoj duzini toka rijeke, kao sto je to ranije ucinjeno nakon zagadenja Cehotine i Vezisnice.

Zagadenje ovih rijeka dogodilo se u junu kada su ribolovci iz njih izvadili oko tonu mrtve ribe. Policija je tada podnijela krivicne prijave protiv Termoelektrane (TE) Pljevlja i jos cetiri osobe. Komisija je tada procijenila da za nacinjenu stetu Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), u cijem je vlasnistvu termoeeltrana, treba da plati 354.650 eura.

Samo oko 15 hiljada od ukupno 330 hiljada domacinstava u Crnoj Gori je potpisalo nove ugovore o snabdijevanju elektricnom energijom sa Elektroprivredom (EPCG), a svega nesto vise od 2,5 hiljade domacinstva (ili 0,75 odsto) odlucilo se za neki od tri nova ponudena tarifna paketa.

Nije jasno da li se radi o nezainteresovanosti gradana da potpisu ugovore o snabdijevanju u novoj tarifi ili o nedovoljnoj informisanosti, ili o nepovjerenju vezano za modele koji im se nude vise od pet mjeseci.

Cijena kilovat-sata struje je oko deset centi sa porezom na dodatu vrijednost.

Iz EPCG “Vijestima” je potvrdeno da je od dana uvodenja tarifnih paketa 1. juna ove godine i zakljucno sa 31. oktobrom potpisano oko 15.000 ugovora o snabdijevanju.

Najvise domacinstava, njih oko 12.500, potpisalo je ugovor za osnovni model placanja koji je vazio do sada. Tu je vec oko 315 hiljada domacinstava. Za plavi paket odlucilo se 2.416, za crveni paket oko 100 domacinstava, dok se za potpisivanje ugovora za zeleni tarifni paket odlucilo svega par potrosaca.

Dosadasnji model potrosnje zadrzali su dominantno i novi kupci stanova u Crnoj Gori, o cemu svjedoci najveci broj novih potpisanih ugovora o snabdijevanu.

Primjer Zabljaka najbolje pokazuje da ima dosta neupucenih u ono sto EPCG zapravo nudi potrosacima.

Zabljacani imaju, na primjer, prosjecni mjesecni racun oko 27 eura i prihvatanjem novog plavog modela bi godisnje mogli da ustede jedan mjesecni racun.

“EPCG je uvela tarifne modele kako bi domacinstvima omogucila da shodno navikama u potrosnji odaberu model koji im najvise odgovara. Tako plavi paket nudi najbolje uslove za domacinstva koja trose do 300 Kwh (mjesecni racun do 30 eura), crveni paket nudi najbolje uslove ukoliko domacinstva trose elektricnu energiju dominantno u periodu skuplje tarife, zeleni paket namijenjen je domacinstvima koja zele da svu elektricnu energiju koju trose dobijaju iz zelenih izvora energije”, saopstili su iz EPCG.

Ukoliko se domacinstva ne odluce za neki od novih paketa, ostaju na osnovnom paketu. EPCG je tarifne modele ponudila trzistu, a na domacinstvima je da odluce da li ce ga aktivirati.

“Na web portalu www.epcg.com je postavljen informator i kalkulator na osnovu kojeg domacinstva mogu preracunati i izracunati koji model najvise odgovara njihovom nacinu potrosnje elektricne energije. Takode, domacinstva su uz racune dobila i informativni flajer o tarifnim modelima. Odabir i promjena paketa nisu obavezni, a ocigledno je da domacinstvima odgovara osnovni paket”, dodali su iz EPCG. Iz drzavne kompanije napominju da su tarifni modeli za potrosnju elektricne energije novina na crnogorskom trzistu, ali i vjeruju da ce se domacinstva ubuduce vise odlucivati za njihovu promjenu kada oni koji su to vec uradili osjete koristi od promjene.

Plavi model tarifiranja elektricne energije najpovoljniji za gradane koji se griju na drva i cija je mjesecna potrosnja oko 300 kWh (kilovata po casu). Kupcu koji odabere taj model snabdijevanja, prvih 150 kWh u visoj i 150 kWh u nizoj tarifi, racuna se cijena koja je dva odsto jeftinija od prethodne cijene.

Dosadasnji osnovni model potrosnje elektricne energije je za one koji potrose mjesecno oko 700 kWh.

Crveni model potrosnje preporucuje se, uglavnom, za samce ili manje porodice koje mnogo ne trose struje i koriste elektricne uredaje tokom dana. Ovaj model podrazumijeva istu tarifu tokom cijelog dana bez obzira na visinu potrosnje elektricne energije.

Zeleni model podrazumijeva cijenu iz osnovnog modela dodatno uvecanu za 0,2 centi po kWh uz garanciju isporuke cjelokupne struje iz obnovljivih izvora (zelene energije). U razvijenim zemljama taj paket koriste drustveno odgovorni pojedinci. U crnogorskim uslovima, on je na losem glasu zbog uskog kruga privilegovanih gazda bliskih rezimu, koji su dobili koncesije za izgradnju mHE, zelenu energiju gradani placaju preko racuna.
Zelenu energiju proizvodi i EPCG.

Vlada je na sjednici, koja je zavrsena oko 21 sat, utvrdila predlog budzeta za narednu godinu, u iznosu od 2,57 milijardi eura.

Detalji o najvaznijem ekonomskom aktu za narednu godinu bice predstavljeni na pres konferenciji sjutra, kada istice i zakonski rok da se predlog budzeta uputi parlamentu.

“Vijesti” su detaljno predstavile predlog budzeta za narednu godinu u danasnjem izdanju.

Mulj koji je prosle godine izbagerovan sa dna usca Port Milene vjerovatno je kontaminiran i nestrucno rukovanje i odlaganje moze imati dalekosezne posljedice po prirodu i dovesti do trovanja ljudi”, ocijenio je prof. dr Sava Petkovic iz Beograda.

Radovi na ciscenju i produbljivanju kanala radi izgradnje lucice za ribare izvedenu su krajem 2017. i pocetkom prosle godine. Novac za tu svrhu u iznosu od 15 hiljada eura, obezbijedilo je Ministastvo poljoprivrede, sektor ribarstvo, ali do danas nije postavljen nijedan vez. Novac je prvobitno bio planiran za nabavku ledomata za ribare, ali je kasnije preusmjeren na ciscenje usca Port Milene i mandraca u Valdanosu.

Velike kolicine fekalnih nanosa, prema saznanjima “Vijesti”, upotrijebljene su tada za pokrivanje rupa u zaledu Velike plaze, nastalih usljed visdecenijske divlje i nelegalne eksploatacije pijeska.

Petkovic, ekspert za regulacije rijeka i erozije morskih obala, je redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu i clan tima za izradu izmjena i dopuna Studije lokacije Port Milene, kazao je da je za saniranje nastale stete u zaledu plaze, trebalo koristiti pijesak koji se godinama bageruje iz korita Bojane.
,,Materijal izbagerovan sa dna kanala Port Milena nema nikakve veze sa prirodnim pijeskom, ni po mehanickom sastavu, ni po granulaciji, ali ni po boji. Ako je taj materijal kontaminiran, onda to moze imati veoma stetne posljedice na siru okolinu zaleda plaze, narocito ako se taj pojas koristi za poljoprivrednu proizvodnju”, kazao je Petkovic “Vijestima”.

Uzorci tog materijala, dodao je, mogu se uzeti i sada kako bi neka relevantna institucija utvrdila da li je materijal koji je deponovan u rupe na plazi kontaminiran.

,,Meni se cini da je cijeli taj poduhvat, od bagerovanja korita Port Milene do deponovanja izbagerovanog materijala u rupe u zaledu plaze, raden bez ikakve projektne dokumentacije i bez saglasnosti odgovarajucih institucija”, naveo je Petkovic.

On je kazao da je “to sto je radeno na kanalu Port Milena posljedica neznanja i neodgovornosti ljudi koji su donijeli odluku da se bageruju istalozene naslage sa dna kanala”.

“Svuda u svijetu se prvo uzimaju uzorci istalozenih naslaga da bi se utvrdilo da li su one kontaminirane i stetne po zdravlje ljudi. Ako je istalozen nanos kontaminiran, tada postoji veliki rizik da se ljudi otruju usljed udisanja isparenja iz izbagerovanog mulja”, kazao je Petkovic.

Ocijenio je da u slucaju istalozenog mulja sa dna kanala, vjerovatno dominiraju naslage fekalnog porijekla iz ogromnog broja ispusta otpadnih voda.

,,Vrhunac neupucenosti u problematiku bagerovanja predstavlja sam poduhvat bez ikakvih snimanja poprecnih profila kanala za stanje prije bagerovanja. Prvo se moralo izvrsiti snimanje korita kanala prije, a zatim i poslije bagerovanja. Na osnovu razlika se utvrduje zapremina izbagerovanog materijala i na osnovu te kolicine se placa izvodac radova. Ovako izgleda da su radovi obavljeni tek da bi se zadovoljili zahtjevi nekih mjestana da im se omoguci ulazak vecih plovila u kanal. Naravno, bez ikakvog projekta i cilja sta se bagerovanjem zeli postici”, kazao je Petkovic.

Petkovic je naglasio da nakon bagerovanja kontaminiranog nanosa treba rijesiti jedan izuzetno slozen problem – gdje deponovati izbagerovani materijal.

,,Postoji vise metoda za rjesavanje tog problema i sve su po pravilu skupe. Najcesce se kao za klasican otpad rade deponije u kojima se odlaze izbagerovani materijal. Dno deponije mora biti oblozeno vodonepropusnim folijama da ne bi doslo do zagadenja podzemnih voda. Nakon zavrsetka deponovanja se povrsina deponije pokriva debelim slojem zemlje da bi se sprijecilo spiranje kontaminiranog nanosa pod uticajem padavina. Sumnjam da se tim problemom neko ozbiljnije pozabavio”, pojasnio je Petkovic.