NOCAS ODLUKA

Vlada raspravlja o nacrtu budzeta za narednu godinu kojim je planirano da drzavna kasa bude teska nesto preko dvije i po milijarde eura, sto je 200 miliona vise nego tekuce godine. Ukida se takozvani krizni porez na zarade iznad drzavnog prosjeka, planiran je znacajan rast drzavnih prihoda, ali i rast zarada u prosvjeti i zdravstvu. Sjutra je krajnji rok da Vlada Prijedlog budzeta uputi Parlamentu na raspravu i usvajanje.

Veliki posao bio je danas pred Vladom, jer koliko je sjutra Parlamentu mora proslijediti Predlog budzeta za 2020-tu.

Nacrtom koji je pripremilo Ministarstvo finansija projektovana je drzavna kasu sa nesto preko dvije i po milijarde eura, dvijestotine miliona vise nego je tezak budzet za tekucu godinu.

Uvidom u dokument koji je komisija za ekonomsku politiku dostavila Vladi, a koji ce siroj javnosti biti prezentovan sjutra, dominiraju dvije krupne novine Ukida se krizni porez, a prosvjetni i zdravstveni radnici imace vece plate u narednom periodu.

Za to bi trebalo da bude opredijeljeno 20 miliona eura i dok se za sada zna da ce prosvjetarima novcanici biti deblji 9 odsto u narednoj plus jos tri odsto u 2021-oj, ne zna se na koliko povecanje zarada mogu racunati zaposleni u zdravstvu.

S ovim povecanjima stavka za plate zaposlenih u javnom sektoru popece se na pola milijarde eura.

Krizni porez, tako nazvan jer je uveden 2013-te kao mjera za uvecanje drzavnih prihoda kroz dodatno oporezivanje zarada iznad drzavnog prosjeka, ukida se u potpunosti, nakon sedam godina silazne putanje.

Plan je da izvorni prihodi budu oko milijardu i 900 miliona, sto je 160 miliona vise nego u tekucoj godini.

Racuna drzava da ce realizovati koncesioni ugovor za Aerodrome Crne Gore i po tom osnovu planira primitak od najmanje 100 miliona eura, planirana su i sredstva od drzavnog programa ekonomskog drzavljanstva.

Od realizacije ovih prihoda zavisice i eventualno smanjenje doprinosa na zarade, o cemu su nedavno razgovarali ministar Radunovic i poslodavci.

Doprinosi za zrdavstveno osiguranje, shodno dogovoru koji je postignut sa sindikatima i poslodavcima, kada je povecana minimalna zarada na 222 eura od prvog jula manji su za 2 procentna poena, pa ce zbog toga i prihod budzeta u narednoj godini biti manji skoro sedam i po miliona eura.

Jasno je da ne se ne planira dodatno smanjenje poreza i doprinosa u narednoj godini, ali je izjavom ministra finansija, od prije nekoliko dana, ostavljena mogucnost da se o tome razgovara sredinom naredne godine.

Primjetno je da je projektovani kapitalni budzet 67 miliona eura manji nego tekuce godine, to je zbog ocekivane finalizacije radova na projektu stoljeca-izgradnji prve dionice auto puta Bar Boljare, koja se ocekuje krajem septembra, a gro kapitalnog budzeta se upravo i odnosi na taj projekat.

Moracemo u narednoj godini vracati i ono sto smo vec potrosili. Za to ce drzavi biti potrebno 539 miliona eura, od cega je vec obezbijedjeno pola milijarde, kroz emitovanje drzavnih obveznica na medjunarodnom trzistu uz do sada najnizu kamatnu stopu od 2.55 odsto sa rocnoscu od 10 godina.

U skladu sa Vladinom strategijom, predvidena je silazna putanja javnog duga, koji bi vec 2021-trebalo da bude ispod 60 odsto BDP-a, dok ce deficit budzeta pasti iznad jednog procenta.

Sam bruto drustveni prozivod za narednu godinu bice nesto iznad 5 milijardi eura, preko 200 miliona vise u odnosu na 2019-tu.

Zoran Lekovic, TVCG

PRIHVACEN ZAHTJEV OPTUZENOG

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica nece odlucivati o zahtjevu za izuzece sudeceg vijeca Vrhovnog suda u slucaja ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Scekica. Opsta sjednica Vrhovnog suda prihvatila je zahtjev Sase Borete, kojim je trazio da Medenica, ne odlucuje o njegovom zahtjevu za izuzece Vijeca pred kojim mu se sudi.

“Opsta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore je dana 12.11.2019. godine, rjesavajuci o zahtjevu za izuzece predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, Vesne Medenice i sudeceg vijeca koje cine sudije: Stanka Vucinic, predsjednica vijeca, Svetlana Vujanovic, Branimir Femic, dr. Vesna Vuckovic i Petar Stojanovic, clanovi vijeca, od postupanja u predmetu ovog suda Uz.Kz-S I br. 1/2019, koji je na sjednici vijeca od 24. oktobra 2019. godine istakao optuzeni Sasa Boreta, donijela rjesenje kojim je usvojen zahtjev, pa je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, izuzeta od odlucivanja o zahtjevu za izuzece sudeceg vijeca Vrhovnog suda Crne Gore u predmetu ovog suda Uz.Kz-S I br.1/2019, a koje cine sudije: Stanka Vucinic, predsjednica vijeca i sudije Svetlana Vujanovic, Branimir Femic, dr Vesna Vuckovic i Petar Stojanovic, clanovi vijeca. Nakon razmatranja spisa predmeta, ocjene navoda zahtjeva za izuzece predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, te kod izjasnjenja predsjednice, u kojem je istakla da postoji razlog za njeno izuzece od odlucivanja o zahtjevu za izuzece postupajucih sudija u predmetu ovog suda, kako bi se otklonila svaka eventualna sumnja u njenu nepristrasnost u odlucivanju, Opsta sjednica je nasla da zahtjev za izuzece predsjednice Vrhovnog suda od odlucivanja o izuzecu sudeceg vijeca ovog suda u predmetnoj krivicnoj stvari treba usvojiti, a ovo s pozivom na clan 38 tacka (6) Zakonika o krivicnom postupku”, navodi se u saopstenju Vrhovnog suda..

“Naime, kod cinjenice da je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, u vrijeme obavljanja funkcije Vrhovnog drzavnog tuzioca – dana 13.03.2006. godine podnijela zahtjev za primjenu Programa zastite svjedoka Komisiji za primjenu tog programa, sto je u zahtjevu navedeno razlogom za izuzece sada predsjednice Vrhovnog suda, a sto je i predsjednica navela u svom izjasnjenju povodom zahtjeva, to objektivno postoje okolnosti, koje kod optuzenog mogu izazvati sumnju u njenu nepristrasnost prilikom odlucivanja o zahtjevu za izuzece sudija ovog suda koji su postupali na sjednici vijeca ovog suda 24.10.2019. godine, blize imenovanih u izreci rjesenja. Kako se podnijeti zahtjev Vrhovnog drzavnog tuzioca od 13.03.2006. godine odnosi na primjenu Programa zastite svjedoka izvan suda, to navedena ranija aktivnost predsjednice Vrhovnog suda, kao Vrhovnog drzavnog tuzioca Crne Gore ne moze biti znacaja radnje koja bi bila obavezni razlog za izuzece u smislu clana 38 tacka 4 Zakonika o krivicnom postupku, vec se moze podvesti iskljucivo pod ostale okolnosti, u smislu tacke (6) navedene zakonske odredbe”, dodaje se u saopstenju.

Istim rjesenjem odluceno je da se zahtjev za izuzece sudija Vrhovnog suda – Stanke Vucinic, predsjednice vijeca, Svetlane Vujanovic, Branimira Femica, dr Vesne Vuckovic i Petra Stojanovica, clanova vijeca, od postupanja u predmetu ovog suda Uz.Kz-S I br.1/2019 odbije kao neosnovan.

“Naime, ranije odlucivanje u predmetnoj krivicnoj stvari i izrazeni stav sudija Stanke Vucinic (predsjednice vijeca), Svetlane Vujanovic, Branimira Femica i Petra Stojanovica u ranije donijetoj odluci Vrhovnog suda Crne Gore, koja je ukinuta od strane Ustavnog suda Crne Gore ne predstavljaju okolnost koja bi izazivala sumnju u nepristrasnost i nezavisnost imenovanih sudija niti se mogu podvesti ni pod koji od utvrdjenih razloga za izuzece odredbom clana 38 Zakonika o krivicnom postupku. Takode, ni cinjenica da je po zahtjevu optuzenog za pustanje na slobodu nakon odluke Ustavnog suda Crne Gore, odlucivao predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vuckovic, koji je suprug sudije dr Vesne Vuckovic, a donio je rjesenje kojim je odbio zahtjev iz razloga sto je i dalje pravosnazna presuda po kojoj je optuzeni u zatvoru, ne predstavlja razlog za izuzece sudije dr Vesne Vuckovic od postupanja u predmetnoj krivicnoj stvari, kao sudije Vrhovnog suda Crne Gore, clana sudeceg vijeca u predmetu Uz.Kz-S I br.1/2019 niti sama po sebi moze dovesti u pitanje njenu sudijsku nepristrasnost i nezavisnost u postupanju”, zakljucuje se u saopstenju Vrhovnog suda.

PODODBOR

Crna Gora pozvana je da nasta-vi sa napornim radom i ispunjavanjem oba-veza iz Procesa stabilizacije i pridruzivanja, zakljucak je 12. sastan-ka Pododbora za ekonoms-ka i finansijska pit-anja i statistiku.

Predstavnici Minista-rstva finansija kao vodece institucije u ovoj oblasti, kao i ostale nadlezne institucije, predstavi-li su kolegama iz Ev-ropske komisije azur-irane i detaljne inf-ormacije o postignut-om napretku u oblast-ima pokrivenim pogla-vljima 17 – Ekonomska i mon-etarna unija, 18 – Statistika, 32 – Finansijski nad-zor i 33 – Finansijske i budzetske odredbe.

Glavni pregovarac Aleksandar Drljevic je istakao da je Cr-na Gora poziciju regionalnog lidera stekla napornim radom i zalaganjem.

“Ta nas pozicija istovrem-eno obavezuje u dalj-em procesu priblizav-anja EU, za koji smo svjesni da ce biti sve zahtjevniji. Sa zadovoljstvom dije-limo stecena znanja i iskustva sa susjed-nim zemljama, jer sa-mo stabilan Zapadni Balkan moze biti pos-matran kao respektab-ilan cinilac u konte-kstu evropske perspe-ktive i punopravnog clanstva u Uniji”, porucio je on.

Drljevic je ocijenio da su kroz sva pogl-avlja pokrivena ovim Pododborom postignu-ti znacajni rezultat-i, posebno se osvrnu-vsi na sprovedene ak-tivnosti Ministarstva finansija tokom protekle godine.

Sastankom je u ime Vlade Crne Gore ko-predsjedavala generalna direktorica u Ministarstvu finansija Bojana Boskovic, a u ime Evropske komisije sef Jedinice u Generalnom direktoratu Evropske komisije za ekonomska i finansijska pitanja Uve Stam.

Uve Stam je ohrabrio Crnu Goru da nastavi proces fiskalne konsolidacije, reformu poreskog sistema i strukturne reforme. Pozdravio je preduzete aktivnosti u pravcu uspostavljanja fiskalnog savjeta i izrazio ocekivanje da ce uskoro biti usvojen novi Zakon o radu, koji ce biti uskladen sa evropskim zakonodavstvom i da ce se implementirati dodatne mjere u pravcu reforme trzista rada. Takode, Stam je ohrabrio nastavak napora na fiskalnoj konsolidaciji u cilju jacanja javnih finansija.

Zamjenica sefa Jedi-nice za Crnu Goru u Generalnom direktora-tu za prosirenje Barbara Hesus-Zimeno je podvukla da u okviru EU postoji sn-azna politicka podrs-ka procesu prosirenj-a, podsjecajuci na nedavnu odluku zema-lja clanica da kroz programe nacionalne i visekorisnicke IPA 2019-2020 odobre ne-sto vise od milijardu eura zemljama Zapa-dnog Balkana.

NAREDNE GODINE

Centralna proslava povodom Dana drzavnosti i Dana ustanka crnogorskog naroda bice odrzana naredne godine u Bijelom Polju, dogovoreno je na sastanku delegacije SUBNOR-a i antifasista Crne Gore koju je predvodio predsjednik Zuvdija Hodzic, sa predsjednikom Opstine Bijelo Polje Petrom Smolovicem.

“U narednom periodu bice formiran Odbor koji ce pripremiti program posvecen ustanku koji je zadivio porobljenu Evropu, uz podsjecanje na dva velika jubileja 79 godina od podizanja najveceg ustanka u porobljenoj Evropi protiv fasizma i 142 godina od Berlinskog kongresa kada je Crna Gora priznata kao samostalna drzava”, rekao je Smolovic, saopsteno je iz Opstine Bijelo Polje.

On je podsjetio da je 2004. crnogorska drzavna himna prvi put intonirana u Bijelom Polju, dan nakon donosenja zakona o drzavnim simbolima i Danu drzavnosti.

Crna Gora obiljezava Dan drzavnosti u znak sjecanja na 13. jul 1878, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna drzava i isti datum 1941. kada je poceo narodni ustanak protiv fasizma.

“U ovom lijepom gradu, gradu bijelih rada bice obiljezen 13.jul Dan drzavnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda. Mi kao organizatori iz SUBNOR-a i antifasista Crne Gore se tome radujemo, posebno nakon razgovora sa predsjednikom Smolovicem i dogovorom da Centralna proslava bude u Bijelom Polju, rekao je generalni sekretar UBNOR-a i antifasista Crne Gore rekao je Dragan Mitrov Durovic.

VUJOVIC SAOPSTIO

Neformalni dokument EU o stanju u oblasti vladavine prava tzv. non paper, koji se ovih dana usvaja u Briselu pokazuje da je Crna Gora blokirana u procesu EU integracija iskljucivo zahvaljujuci nepostojanju unutrasnje politicke volje a ne iz bilo kojih drugih razloga, saopstio je generalni sekretar SDP-a Ivan Vujovic.

“Rezultata nema a ni nakon sest godina od pocetka pregovora u ovim oblastima Crna Gora nema jos uvijek zavrsna mjerila sto upucuje na to da nijesmo ni na polovini puta kada su u pitanju pregovori u 23. i 24. poglavlju. I zato djeluju vise nego blijedo vapaji iz vrha vlasti kojim se za soptveni deficit rezultata optuzuje neko drugi, odnosno Evropska unija. Ta alibi igra je vise nego prozirna a o tome upravo govori non paper Evropske unije kojim se targetiraju kljucne oblasti gdje Crna Gora jasno stagnira ili cak nazaduje”, kazao je Vujovic.

Kako je naglasio, od stanja u pravosudu, Sudskog savjeta, trecih mandata sto je u Crnoj Gori postala pravilo “jos od kandidature za predsjednika drzave, djelovanja Agencije za sprjecavnje korupcije, raznih vladinih politika kojima se utice na nezavisnost pravosudja, pa do nedjelotvornih finansijskih istraga i ukupnog izostanka rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

“I, naravno, opet posebno mjesto zauzima operacija partijskog preuzimanja Javnog servisa kako su uostalom u vise navrata ocijenili najvise adrese EU, SAD i brojne medunarodne organizacije. Sa takvim tzv. rezultatima i odsustvom politicke volje za reformama nije nikakvo cudo sto nas je ova vlast dovela u blokadu pregovora sa EU”, istakao Vujovic.

PAZIN U BERLINU

Njemacka veoma cijeni i podrzava istrajnost Crne Gore u vodenju proevropske politike na Zapadnom Balkanu, saopsteno je danas u Berlinu tokom susreta potpredsjednika Vlade Zorana Pazina sa visokim zvanicnicima izvrsne i zakonodavne vlasti Savezne Republike Njemacke.

Pazin je izrazio postovanje za strog, ali pravican pristup Njemacke politici prosirenja Evropske unije, dodajuci da ovakav principijelan stav Berlina predstavlja ohrabrenje Crnoj Gori da ce njen dalji napredak ka punopravnom clanstvu u EU biti zasnovan na realnom vrednovanju ostvarenih rezultata.

U razgovoru sa predsjednikom Odbora za EU poslove njemackog Bundestaga Ginterom Krihbaumom i clanovima Odbora, potpredsjednik Pazin je ukazao da Crna Gora moze Evropskoj uniji posluziti kao primjer uspjesnog usvajanja evropskih vrijednosti i pravila u regionu Zapadnog Balkana.

“U tom kontekstu, podsjetio je da je Crna Gora danas punopravna clanica NATO, lider u procesu evropskih integracija i jedna od najbrze rastucih evropskih ekonomija”, navodi se u saopstenju.

Krihbaum je saopstio da Njemacka ima veliki interes da Crna Gora nastavi put ka clanstvu u Evropskoj uniji.

,,SR Njemacka podrzava Crnu Goru na njenom putu ka EU. Mi zelimo da Crna Gora ude u EU i postignut je napredak u brojnim oblastima. Naravno jos nijesmo stigli do cilja i naravno ima mnogo toga da se uradi. Ali i nasa savezna kancelarka Angela Merkel je u protekloj godini imala veoma konstruktivan susret sa Vasim premijerom Markovicem kada se, naravno, radi o borbi protiv kriminala ili korupcije. Mi ovdje smo veoma odlucni, isto kao i Vlada Crne Gore. Mi imamo veoma partnerski, veoma prijateljski odnos i to ce se sigurno nastaviti i u buducnosti,” naglasio je Krihbaum.

Pazin je naglasio da ce Crna Gora odlucno nastaviti da vodi evropsku politiku, bez obzira na trenutnu fokusiranost Evropske unije na unutrasnja pitanja i bez obzira na aktuelne razlike unutar Unije u pogledu vizije buducnosti procesa prosirenja.

Pozdravio je veoma uravnotezen stav Njemacke kada je u pitanju tzv. ,,Mini Sengen”, za kojeg je jasno da to ne moze biti zamjena za punopravno clanstvo zemalja regiona u Evropskoj uniji.

“Sustina evropske politike Crne Gore je svakako da nasim gradanima obezbijedimo visi zivotni standard i da gradimo drustvo koje funkcionise po pravilima koja vaze u najrazvijenijim evropskim demokratijama. Mi nastavljamo evropske reforme i necemo svoju dugorocnu politiku bazirati na trenutnim odlukama pojedinih clanica EU. Imamo jasan evropski kurs i nastavicemo odlucno i istrajno sa promovisanjem vrijednosti i standarde na kojima pociva i sama Evropska unija,” zakljucio je Pazin.

Tokom susreta u njemackom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova, specijalna izaslanica i direktorka za Jugoistocnu Evropu, Tursku i EFTA Suzan Sic i direktor za politiku EU Tomas Osovski izrazili su punu spremnost Njemacke da podrzi Crnu Goru u daljem napretku ka punopravnom clanstvu u Evropskoj uniji, prije svega na bazi rezultata ostvarenih u oblasti vladavine prava.

Pazin i njemacka ministarka pravde Kristin Lambreht potpisali su danas u Berlinu Sporazum o saradnji izmedu Saveznog ministarstva pravde Njemacke i Ministarstva pravde Crne Gore.

“Potpisivanjem ovog Sporazuma stvoreni su uslovi za redovnu razmjenu informacija i iskustava izmedu dvije zemlje u najznacajnijim oblastima vladavine prava, ukljucujuci uskladivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije, borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i privrednog kriminala, finansijske istrage i oduzimanje imovine stecene kriminalnom djelatnoscu, pravosudnu saradnju u krivicnim, gradanskim i trgovinskim stvarima i druge oblasti”, saopsteno je iz Vlade.

PLENKOVIC SAOPSTIO

Gradani Hrvatske birace predsjednika drzave na izborima 22. decembra, objavio je premijer Andrej Plenkovic na sjednici vlade.

Ukoliko novi predsjednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020.

Izborni rokovi pocinju da teku 22. novembra, a zvanicna izborna kampanja trajace oko dvije sedmice.

Svi koji zele da se kandiduju morace u roku od 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Kandidaturu za predsjednika Hrvatske, ciji mandat traje pet godina, najavilo je 15-tak potencijalnih kandidata, medu kojima i aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic, koja u trku krece kao kandidatkinja vladajuce Hrvatske demokratske zajednice.

Najveci konkurenti aktuelnoj predsjednici su bivsi premijer Zoran Milanovic, kandidat najvece opozicione Socijaldemokratske partije i nezavisni kandidat, pjevac Miroslav Skoro, kojeg podrzavaju brojne desne stranke i ciju podrsku je Grabar-Kitarovic imala na proslim izborima.

Prema predizbornim anketama, raste popularnost bivseg sudije Trgovackog suda u Zagrebu Miroslava Kolakusica, koji je na evropskim izborima osvojio mandat hrvatskog evroposlanika.

Izbore raspisuje vlada Hrvatske u roku koji omogucava da se oni odrze najmanje 30, a najvise 60 dana pre isteka mandata predsednika.

Posljednji predsjednicki izbori odrzani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015. godine.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic zvanicno je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada na izborima pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadasnjeg predsjednika Ivu Josipovica.

SITUACIJA STABILNA

Situacija izazvana poplavama u ugrozenim podrucjima je stabilna, ali nivo vodostaja rijeka je uglavnom u blagom porastu, sa izuzetkom Zete i Morace, ciji je rast nesto izrazeniji nego juce, saopsteno je iz MUP-a.

“Ovo se posebno odnosi na dio toka Zete kod mosta u Danilovgradu, koji je pod posebnom paznjom Sluzbe zastite i spasavanja iz Danilovgrada i Direktorata za vanredne situacije MUP-a.Podrucja oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane za sada su bez opasnosti od plavljenja”, saopstili su iz Ministarstva.

Kako su kazali, sve nadlezne sluzbe su i dalje u stanju pripravnosti i spremne su da reaguju u slucaju potrebe.

PROJEKAT SA KC HOMER

Kroz projekat “Medijska struka-pravi okvir za dobar posao”, koji je realizovao javni servis sa Kulturnim centrom Homer, 6 osoba sa invaliditetom proslo je obuku za novinare, organizatore i tonskog realizatora. RTCG je ne samo partner vec i zastitnik osoba sa invaliditetom pod cijim krovom ima mjesta za sve, porucio je generalni direktor Bozidar Sundic.

Na Radiju Crne Gore Tijana Janjevic zavrsila je obuku za novinarku. Za osam mjeseci shvatila je da je to poziv kojim zeli da se bavi .

“Mnogo sam naucila i ovo je bilo dragocjeno iskustvo u pogledu novinarskog posla i nadam se da cu moci to znanje negdje i da primijenim,” kazala je ona.

Tijana i jos pet osoba sa invaliditetom prosli su obuku za novinare, organizatore i tonskog realizatora kao dio projekta “Medijska struka-pravi okvir za dobar posao” koji je realizovao Javni servis sa kulturnim centrom Homer.

“Javni servis je dao novi kvalitet i jos veci zamajac nasim projektnim aktivnostima i ukupnim naporima u pravcu profesionalne rehabilitacije i ukupne socijlane integracije nasih clanova”, kaze Bozidar Denda iz Kulturnog centra Homer.

Radio televizija Crne Gore nije samo partner vec i zastitnik osoba sa invaliditetom, porucio je generalni direktor Javnog servisa.

“Projekat se pokazao uspjesnim i treba ga nastaviti pogotovo sada kada mozemo razmotriti nove mogucnosti za osposobljavanje mladih da se kao punopravni clanovi ukljuce i budu dio jedinstvene porodice zaposlenih u RTCG. RTCG je krov pod kojim ima mjesta i posla za svakog od nas,” rekao je Bozidar Sundic, generalni direktor RTCG

Sve je vise poslodavaca koji zaposljavaju osobe sa invaliditom i na taj nacin ostvaruju prava na brojne benefite.

“Kada pravimo paralelu 2017. i danas, mozemo se pohvaliti da na danasnji dan imamo 1300 lica zaposleno i to kod 702 poslodavca,” navela Gracijela Rakonjac iz ZZZCG.

Do sada je Zavod za zaposljavanje kroz slicne projekte ukljucio 1000 osoba sa invaliditetom od kojih je polovina uspjela i da dobije posao.

Marija Radulovic, TVCG

SAVREMENI BIZNIS

Arbitraza ili vansudsko rjesavanje sporova, jedan je od bitnih zahtjeva savremenog biznisa, i tom pitanju u Crnoj Gori trebalo bi posvetiti vise paznje, poruceno je sa sa konferencije Privredne komore posvecene arbitrazi kao ekonomicnijem rjesavanju sporova. Porucili su da je arbitrazni sud, Crnu Goru poziconirao kao zemlju sa sigurnom pravnom zastitom.

Za renomirane domace i strane investitore, na prvom mjestu je predvidivo poslovno okuzenje, koje podrazumijeva vladavinu prava i efikasan pravosudni sistem. Zato, kako porucuju iz Privredne komore, u rjesavanju eventualnih sporova, prioritet bi trebalo da ima arbitraza.

“Privredna komora je ustanovila Arbitrazni sud, kao nezavisnu i samostalnu instituciju, na osnovu Zakona o arbitrazi. Ovaj propis, uskladen sa komedolom Komisije Ujedinjenih nacija za medunarodno pravo, Crnu Goru dodatno legitimise u medunarodnim okvirima kao zemlju sa sigurnom i efikasnom pravnom zastitom poslovanja i podstice privrednu saradnju sa inostranim partnerima”, kaze Vlastimir Golubovic, predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Vansudsko rjesavanje sporova u svijetu zauzima centralno mjesto, jer se cak 80 odsto sporova rjesava arbitrazom, narocito u privredi. Koristi imaju i privrednici i drzava.

“Privrednici ovakvim nacinom dolaze brzo i povoljno do odluke koju mogu da izvrse u zemlji i inostranstvu, dok drzava rasterecuje sudstvo i povecava njegovu efikasnost jaca kredibilitete i prestiz nacionalne ekonomije s aspekta privlacenja investicija”, kaze Golubovic.

To potvrduje i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Iako ocekuje da ce biti skracen postupak koji se vode pred Privrednim sudom, pogotovo kada su u pitanju strani investitori , Sudstvo , kaze, snazno podrzava arbitrazu. Istog misljenja su i u ministravu pravde.

“Jer samo tim putem se postize mirenja stanaka , ekonomicnost pred sudovima i brzi put do pravosnazne sudske odluke”, kaze Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.

“Arbitraza sa savim karakteristikama, kao sto su efikasnost, jednostepenost, i tajnost postupka, te izvrsnost arbitrazne odluke zasigurno predstavlja pozeljan nacin za rjesavanje spornih odnosa, garantujuci brzo i strucno rjesavanje tih odnosa”, kaze Ibrahim Smailovic, iz Ministarva pravde.

Zakon o arbitrazi usvojen je jos 2015. godine, a predlagac je bilo Ministarstvo pravde. Tako, arbitrazni spor mora biti rijesen najkasnije sest mjeseci od njegovog pokretanja.

Dijana Draskovic, TVCG

  • UŽIVO Skupština o sporazumu sa UAE u oblasti turizma i razvoja nekretnina
    on 22/04/2025 at 23:16

    Skupština je usvojila zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji. Poslanici su podržali Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji sa 50 glasova za i deset protiv. Nije prihvaćen amandman poslanice Jevrosime Pejović. Poslanici DPS-a nisu bili u sali kad se glasalo. Poslanici će se izjasniti o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.

  • Spajić, Vuković i Radović na sastancima MMF i Svjetske banke
    on 22/04/2025 at 15:05

    Delegacija Crne Gore, predvođena premijerom Milojkom Spajićem u čijem su sastavu timovi Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore na čelu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem i guvernerkom Irenom Radović, boraviće u Vašingtonu od 23. do 26. aprila, gdje će učestvovati na redovnim Proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Rasprava o sporazumu sa UAE kroz fotografije
    on 22/04/2025 at 14:57

    Danas je nastavljena Treća sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini.

  • "Snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma"
    on 22/04/2025 at 14:21

    Ministarka turizma Simonida Kordić sastala se sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Nebojšom Rodićem a ocijenjeno je da duboke istorijske i tradicionalne veze Crne Gore i Srbije predstavljaju snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 22/04/2025 at 10:53

    Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti osam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Pejak: Investicije u Veliku Plažu - slučaj Alabar
    on 22/04/2025 at 08:13

    Predstavnik organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak napisao je na svom Facebook nalogu stav o Velikoj plaži i Alabaru. Stav prenosimo integralno:

  • Razvoj da, rasprodaja ne: Postoji drugačiji put za Crnu Goru
    on 22/04/2025 at 07:58

    Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata znači da investitor može zakupiti zemlju, iseliti ljude i graditi zatvorene rizorte – sve pod izgovorom „javnog interesa“ i razvoja. Ako je vizija Vlade da profitira tako što će prodati ono najvrjednije što imamo, onda se ne radi o razvoju – već o rasprodaji države.

  • Skoro 240 miliona za zaobilaznicu oko Budve
    on 22/04/2025 at 05:47

    Prema idejnom rješenju koje je izradio Monteput u sklopu Prostornog plana Crne Gore, obilaznica Budva biće duga 9,3 kilometra i povezivaće magistralne puteve Podgorica – Budva i Budva – Tivat. Procijenjena vrijednost obilaznice je 237 miliona eura.

  • Manji preduzetnici, žene i početnici u biznisu uskoro lakše do kredita
    on 21/04/2025 at 19:06

    Mikro, mala i srednja preduzeća, žene i početnici u biznisu koji do sada nijesu bili u mogućnosti da obezbijede adekvatni kolateral za dobijanje kredita kod banaka u narednom periodu dolaziće brže do novca uz pomoć garancije države. To predviđa osnivanje Kreditno garantnog fonda koji će garantovati do 50 odsto iznosa kredita privrednika.

  • Ugostitelji zadovoljni predsezonom, ovog ljeta očekuju veći broj turista
    on 21/04/2025 at 18:47

    Ljeto je na pragu, a ugostiteljima lijepo aprilsko vrijeme ide na ruku. Vjeruju da će ruke trljati i u maju. Zadovoljni su predsezonom, a vjeruju i u dobru sezonu. Ipak i ovu dočekujemo sa starim problemima. U Budvi je danas bio Krsto Gazivoda.