Sindikalne organizacije Grijanja i Komunalnih usluga zatrazile su od svih odbornickih klubova u Skupstini opstine Pljevlja sazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o problemima u kojima se nalaze ta dva opstinska preduzeca.

Zaposlenima u Komunalnim uslugama i Grijanju zarade kasne 10 mjeseci.

“Obracamo vam se povodom alarmantne situacije u kojoj su se zatekli zaposleni usljed destomjesecnog kasnjenja u isplati zarada, ali i velike neizvjesnosti kada je u pitanju funkcionisanje i opstanak ovih drustava. Usljed neprimanja zarada zaposleni i njihove porodice su dovedene na sami rub egzistencije, sto sve nas u nasoj drustvenoj zajednici obavezuje da ucinimo maksimalne napore kako bismo sto hitnije nasli odrzivi model za poslovanje ovih drustava i redovnost u isplati zarada zaposlenima. Prethodno, tim prije sto su u pitanju drustva koje je osnovala Opstina Pljevlja radi obavljanja djelatnosti koje su od posebnog znacaja i interesa za sve nase gradane/ke, ali i zbog cinjenice da su zaposleni u ovim drustvima, bez obzira na enormnom kasnjenu zarada, redovno i bespogovorno izvrsavali svoje radne obaveze kako gradani ne bi trpjeli bilo kakve posljedice”, navodi se u zahtjevu za sazivanje vanredne sjednice.

Radnici ocekuju da Skupstina usvoji zakljucke koji bi bili u “interesu zaposlenih, i sire drustvene zajednice”.

Prema rijecima sindikalnog povjerenika Unije slobodnih sindikata Crne Gore pokrenuta je i peticija podrske zaposlenima u Komunalnim uslugama i Grijanju.

,,Imajuci u vidu znacaj poslova koje za nasu zajednicu obavljaju zaposleni u D.O.O. Komunalne usluge Pljevlja i D.O.O. Grijanje Pljevlja, kao i izuzetno tezak ekonomsko-socijalni polozaj u kojem se nalaze oni i njihove porodice zbog neprimanja zarada, ovim apelujem na predsjednika Opstine, predsjednika Skupstine opstine i odbornike u Skupstini opstine Pljevlja da u hitnom postupku nadu odrzivi model za poslovanje navedenih drustava i redovnost u isplati zarada zaposlenima”, navodi se u peticiji.

U Tivtu je juce zavrsena javna rasprava o nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila lokalna administracija gradonacelnika Sinise Kusovca (DPS), kojom su korigovane zone po kojima se obracunavaju koeficijenti za naplatu te vrste dazbina.

,,U nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti sustinski se za najveci broj gradana nista nece promijeniti jer ostaju iste stope i koeficijenti, samo se mijenjaju neke lokacije zona za odredivanje poreza. Namjera nam je bila da ispravimo dosadasnju praksu da su isti porez placali i vlasnici nekretnina na samoj obali mora, odnosno uz Jadransku magistralu, u istom iznosu kao i njihove komsije u drugom ili trecem redu iza njih. Trzisna vrijednost nekretnina u prvom redu uz obalu mora, odnosno uz magistralu ipak je veca nego sto je to slucaj sa nekretninama iza njih, pa je stoga i logicno da se na takve nepokretnosti obracunava i nesto veci porez”, objasnila je Jasmina Pejovic iz Sekretarijata za finansije.

Kako objasnjavaju iz Sekretarijata, lokalna uprava bila je u obavezi da nakon donosenja novog Zakona o porezu na nepokretnosti, donese sa njime uskladenu novu opstinsku odluku, pa je to iskorisceno i za blage korekcije zona.

Tivat ove godine od poreza na nepokretnosti u gradskoj kasi ocekuje 5,1 milion eura. Do kraja septembra ukupno je po tom osnovu naplaceno 3,4 miliona eura.

Tivat je po ovoj odluci podijeljen na ukupno deset zona u kojima koeficijent za obracun poreza na napokretnosti, zavisno od atraktivnosti pojedine lokacije i njene blizine moru, odnosno centru grada, te stepena komunalne opremljenosti, iznosi od minimalnih 0,25 u zoni VI do maksimalnih dva u ekskluzivnoj zoni. U najskuplju, ekskluzivnu zonu, pored nekretnina na ostrvu Sveti Marko i Ostrvu cvijeca, spadaju u nekretnine u zahvatu velikih investicionih projekata Porto Montenegro, Lustica Bay i Qatari Diar. Nesto manje skupa je zona u kojoj koeficijent za obracun poreza na nepokretnosti iznosi 1,6, a ona obuhvata gotovo sve priobalne djelove opstine Tivat na podrucju od Lepetana do Krasica. Sama stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrdenu njenu trzisnu vrijednost, i iznosi od 0,25 do 0,30 odsto i za zemljista i za gradevinske objekte.

Pejovic je kazala da je motiv bio da se u nacrtu nove odluke, pojedine nekretnine, ,,unaprijede” u jednu poresku zonu vise nego sto je to do sada bio slucaj.

,,To ipak nece dovesti do znacajnijeg povecanja poreskih obaveza, jer smo prema nekim projekcijama koje smo radili izracunali da bi vlasnik nekretnine u jednoj od zona koja se sada mijenja na vecu, a koji je do sada godisnje za svoju kucu i dvoriste placao 150 eura poreza, ubuduce trebalo da plati oko 180 eura”, kazala je Pejovic.

Ona medutim, nije mogla da kaze koliko ce primjena nove odluke kumulativno dovesti do povecanja prihoda Opstine, istakavsi da opcija linerarnog smanjenja dosadasnjeg poreza za vlasnike nekretnina koje nisu u prvom redu uz more ili magistralu, a zadrzavanje aktuelnog poreza za vlasnike nekretnina koje jesu u tim pojasevima, nije dolazilo u obzir kao opcija za ,,pravednije oporezivanje” jer bi time doveo do drasticnog smanjenja te vrste prihoda za Opstinu

Ovakva namjera opstinara naisla je na kritike gradana koji smatraju da lokalna uprava u protekle cetiri godine nije uradila nista na konkretnom poboljsanju uslova zivota gradana u vecem dijelu zona gdje sada namjerava povecati porez na imovinu fizickih i pravnih lica, a da bi to opravdalo povecanje ove dazbine.

Tako Donja Lastva gdje ce vlasnici nekretnina uz magistralu placati veci porez i dalje nema kanalizacionu mrezu, Jadranska magistrala je ljeti najzakrcenija saobracajnica u drzavi, a uslovi za zivot u kucama na Obali Durasevica su sada losiji negi prije pet godina, jer je zbog lose gradnje postrojenja za preciscavanje otpadnih voda na Klacini cesto sirenje vrlo neprijatnih mirisa i povremeno izlivanje kanalizacije u more.

,,Porez na nepokretnosti je tzv. nedestinirani porez i za njega ne postoje cvrsti kriterijumi da se novac ubran od tog poreza mora potrositi u poboljsanje komunalne opremljenosti ili podizanje standarda zivota gradana u pojedinim djelovima grada. Taj novac dakle ide u opstu javnu potrosnju lokalne administracije koja te pare trosi za sve i svasta, a to gradani koji porez placaju najcesce ne osjecaju kao konkretni napredak za sebe i svoje komsije”, zapitao je mjestanin Krtola Sasa Klakor.

Predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) Donald Tramp negirao je da je americkog ambasadora u Evropskoj uniji (EU) Gordona Sondlenda pitao o istragama u Ukrajini, dan posto je 25. jula razgovorao telefonom s ukrajinskim predsjednikom.

O razgovoru Trampa sa Sondlendom 26. jula, javnost je juce upoznao najvisi diplomatski predstavnik SAD u Ukrajini Vilijam Tejlor, tokom prvog dana javnih saslusanja svjedoka u procesu opoziva Trampa u Predstavnickom domu Kongresa SAD.

Tejlor je svjedocio da je jedan od njegovih podredenih cuo Sondlenda kako telefonom prica s Trampom 26. jula.

Sondlend je pozvao Trampa sa svog mobilnog telefona, a diplomata je cuo da je predsjednik SAD pitao o “istragama”.

DRAMA NA SASLUSANJU U OBAVJESTAJNOM ODBORU PREDSTAVNICKOG DOMA
14. novembar 2019

Tramp je negirao da zna za taj razgovor, rekavsi da je “prvi put cuo za to”.

Zvanicnik upoznat sa desavanjima rekao je da je sluzbenik o kojem Tejlor govori politicki savjetnik u Ambasadi SAD u Kijevu Dejvid Holms.

Holms je pozvan da svjedoci pred Kongresom u petak.

Proces opoziva Trampa pokrenule su demokrate u Predstavnickom domu kada se saznalo da je predsjednik SAD u telefonskom razgovoru 25. jula vrsio pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da istrazi Trampovog rivala Dzozefa Bajdena, moguceg kandidata demokrata na predsjednickim izborima 2020. godine.

Tramp je od Zelenskog trazio da istrazi da li je Bajden kao potpredsjednik SAD prekinuo istragu ukrajinskog tuzioca o gasnoj kompaniji “Burisma” u cijem je Upravnom odboru bio njegov sin Hanter, kao i istragu o poslovanju Hantera Bajdena u toj firmi i o ukrajinskom mijesanju u americke izbore 2016. godine.

Smjene samo dvojice bivsih celnika Javnog servisa kostace gradane vise od cetvrt miliona eura, ali ce ta suma, sasvim sigurno, biti mnogo veca kada na “naplatu” dospiju jos tri.

Prema odlukama crnogorskih sudova, za posljednjih osam godina nezakonito je smijenjeno troje generalnih direktora RTCG – Branko Vojicic, Rade Vojvodic i Andrijana Kadija, kao i direktor TVCG Vladimir Micunovic i urednik Prvog programa TVCG Aleksandar Mirkovic.

O imenovanju, odnosno smjenjivanju generalnih direktora odlucuju clanovi Savjeta RTCG.

Na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG bilo je rijeci o jednom od njih – Radu Vojvodicu. Prema onome sto je receno na sjednici, njemu ce biti isplaceno malo vise od 180.000 eura, ali ova suma ne ukljucuje i otpremninu.

Prema nezvanicnim informacijama “Vijesti”, Vojvodic, koji je smijenjen krajem 2016. godine, na ime otpremnine trazi oko 50.000 eura.

Kako su ranije pisali mediji, 80.000 eura dobio je njegov prethodnik Branko Vojicic.

Njega je sredinom 2011, takode nezakonito, smijenio Savjet.

Vrhovni sud potvrdio je krajem proslog mjeseca presudu da je Vladan Micunovic nezakonito razrijesen sa mjesta direktora TVCG, a nekoliko mjeseci ranije Visi da je i Andrijana Kadija sa mjesta generalne direktorice RTCG.

Visi sud potvrdio je ljetos presudu da je Aleksandar Mirkovic nezakonito smijenjen sa mjesta urednika Prvog programa TVCG.

Advokat Centra za gradanske slobode Sergej Sekulovic smatra da se radi o zaista o ozbiljnim novcanim sredstvima, koja moraju da zabrinu, pogotovo zbog cinjenice da se radi o kontinuitetu.

“Imamo svako malo, bukvalno svake druge ili trece godine, jednu vrstu ovakve nezakonite smjene. Dakle, odgovornost u pojedinacnim slucajevima, treba da se konkretizuje, ka nekome ko je prouzrokovao citavu ovu situaciju. Jer ovo vec dobija elemente kontinuiteta, da bi se moglo tretirati strucnom greskom, omaskom ili tako dalje, u procjeni da bi mogla da istrpi neku dozu zdrave kritike”, kazao je Sekulovic za “Vijesti”.

Prema njegovim rijecima, nadlezni treba da utvrde da li primarna odgovornost lezi na nekoj strucnoj sluzbi unutar RTCG, da li je na Savjetu, ili je ta odgovornost negdje podijeljena.

“Ova situacija ne smije vise da se ponavlja, jer bi iz nekog nivoa, koji moze da vuce ka ozbiljnosti i zabrinutosti, presla na nivo komedije. Ispada da je odlicno biti direktor RTCG, odradicete par mjeseci, smijenice vas i dobicete stotinu hiljada”, kazao je Sekulovic.

Slucajevi o kojima je rijec pokazuju neredovnost u vaznoj javnoj medijskoj organizaciji, neredovnost koju gradani placaju, bilo da novcano ili dobijanjem nekvalitetnih medijskih sadrzaja, ocijenio je predsjednik Skupstine Media centra Dusko Vukovic.

“Svaki od navedenih slucajeva je specifican i tako ih treba posmatrati i ocjenjivati. Ja sam dobro upucen u slucaj kolege Micunovica i tu je sasvim jasno ko je i s kakvim ciljem ucinio stetu, a ta steta je ucinjena svjesno i to protiv javnog interesa a ne samo interesa pojedinca. Nisam siguran da je u slucaju smjena Vojvodica i Vojicica trpio javni interes”, kazao je za “Vijesti” Vukovic.

RTCG se finansira iz drzavnog budzeta, sa nesto preko 13 miliona eura godisnje.

Vrsilac duznosti ministra inostranih poslova Kosova Bedzet Pacoli ocijenio je da bi imenovanje ruskog drzavljanina Alekseja Kondratijeva za izvjestioca Savjeta Evrope za Kosovo moglo biti opasno za zemlju, prenijeli su pristinski mediji.

,,Iznio sam svoju zabrinutost predstavnicima Savjeta Evrope i Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope o kandidaturi Kondratijeva. On je prijetnja za nacionalnu bezbjednost Kosova i necemo prihvatiti njegovo moguce postavljenje, niti saradnju sa njim, napisao je Pacoli na Tviteru. Savjet Evrope bi trebalo dva puta da razmisli prije nego preduzme taj korak”, dodao je.

Kondratijev (48) je clan je Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope (PSSE) od juna 2019. godine i clan Odbora za spoljne poslove Savjeta Federacije Rusije.

Njemacki dnevnik ,,Bild” je objavio da je Kondratijev do 2010. bio pripadnik ruske vojne obavjestajne sluzbe GRU, a od 1999. do 2001. dio ruskih trupa u Kforu.

Ovaj list pise da Rus nikad nije krio antikosovske i prosrpske stavove te da bi njegovo imenovanje dovelo Savjet Evrope u nezgodnu situaciju jer bi on bio ,,ocigledno pristrasan izvjestilac”.

Prema pisanju medija, Kondratijev je 2001. godine ucestvovao u incidentu u kojem je ranjen kada je navodno pokusao da otme zaposlenog u jednom nocnom klubu.

BIRN pise da je Kondratijev clan stranke Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Ocekuje se da Parlamentarna skupstina Savjeta Evrope, u kojoj Kosovo ima status posmatraca, danas izabere novog izvjestioca, navodi BIRN.

Kandidat za ovo mjesto je i Njemac Peter Bejer, clan Bundestaga iz redova vladajuce Hriscansko-demokratske unije (CDU).

Sefica kosovske misije pri Savjetu Evrope, Mimoza Ahmetaj, takode je izrazila zabrinutost povodom moguceg imenovanja Kondratijeva, prenio je BIRN.

,,Istinski vjerujem da to nije ono sto drzave clanice i poslanici SE vjeruje da je najbolje sto je Kosovu potrebno da unaprijedi ljudska prava i demokratske vrijednosti”, napisala je Ahmetaj na Tviteru

,,Covjek koji je primoran da napusti Kosovo zbog umijesanosti u krivicno djelo, namjerava da se vrati”, napisala je, aludirajuci na nepotvrdene izvjestaje medija o incidentu 2001.

,,Bild” je objavio da je Kondratijev u januaru 2017. bio clan ruske delegacije koja je pregovarala sa sirijskim liderom Basarom al Asadom. Kondratijev je nakon sastanka rekao da izvjestaji o bombardovanju civila i stotinama hiljada zrtava Asadovog rata u Siriji predstavljaju ,,antirusku i antisirijsku ofanzivu”, prenio je ,,Bild”.