SUKCESIJA

U trenutku raspada SFRJ na deviznim racunima u mjesovitim bankama bivse drzave u inostranstvu nalazilo se 645,55 mliona americkih dolara, koje su prema sporazumu o sukcesiji trebalo da podjele drzave nasljednice, ali je Srbija potrosila veci dio novca, pa Hrvatska od nje potrazuje 148,5 miliona dolara, pise Vecernji list.

Hrvatska ima dokaze da se zajednicki novac tokom 1990-ih koristio za placanje inostranih dugova firmi iz Srbije i da je ta drzava posebno instruisala banke da se ne koristi za druge republike.

List navodi da se u trenutku raspada bivse drzave na deviznim racunima u mjesovitim bankama SFRJ nalazilo 645,55 miliona americkih dolara.

Prema pisanju zagrebackog dnevnika, uoci razgovora o podjeli, Srbija je ostale drzave nasljednice obavijestila da je na racunima 56 mliona, ali je odbila da im objasni gdje je novac.

Posto je novac po Sporazumu o sukcesiji trebalo da podijele drzave nasljedice, tako da Hrvatskoj pripadne 23 odsto, odnosno 148,5 miliona dolara, ta drzava, kako navodi list, sada u postupku sukcesije novac potrazuje od Srbije.

Vecernji list navodi da ce temu nestalih, odnosno protivpravno potrosenih sredstava, Hrvatska, kao domacin danasnjeg sastanka Stalnog zajednickog odbora, tijela zaduzenog za kontrolu sprovodenja sukcesije, staviti kao posebnu tacku dnevnog reda.

U Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova rekli su za list da ce Hrvatska instistirati na sprovodenju Sporazuma o sukcesiji, kao i na pronalazenju rjesenja za kompenzaciju ukoliko se pokaze da je taj novac stvarno protivpravno potrosen.

List ocjenjuje da je otezavajuca okolnost sto se sve odluke na odboru donose jednoglasno.

Sjednicom Stalnog zajednickog odbora predsjedava drzavna sekretarka Andreja Metelko-Zgombic, a poslije sastanka ce biti objavljeno saopstenje, najavili su iz ministarstva uoci susreta.

Stalni zajednicki odbor osnovan je na osnovu Ugovora o pitanjima sukcesije, potpisanog u Becu 29. juna 2001, izmedju drzava nasljednica SFRJ, a stupio je na snagu tri godine kasnije.

Posljednji sastanak odrzan je prije cetiri godine u Sarajevu.

PRIPREMAJU SE ZA NOVE SUKOBE

Hongkong se danas priprema za nove sukobe jer antivladini demonstranti vec treci dan za redom planiraju da paralizuju djelove azijskog finansijskog cvora.

Zbog toga ce djelovi javnog prevoza, skole i mnoga preduzeca biti zatvoreni nakon eskalacije nasilja koje se ocekuje.

Policija je ispalila suzavac dok su aktivisti palili vozila, bacali benzinske bombe u policijsku stanicu i voz u podzemnoj zeljeznici i provalili u trzni centar, prenosi Rojters.

Novi sukobi izbili su dan nakon sto je policija pucala na jednog ucesnika protesta, dok je jedan covjek posut benzinom i zapaljen, sto je medu najgorim nasilnim incidentima u Hongkongu u posljednjih vise decenija, prenosi Glas Amerike.

Vise od hiljadu demonstranata, mnogi sa maskama, protestovalo je drugi dan zaredom u finansijskoj cetvrti, a blokirani su i putevi oko nekih od najvisih solitera u gradu i najskupljih nekretnina.

Nakon sto su protesti zavrseni, policija je ispalila suzavac na demonstrante koji su odbili da se razidu, a uhapseno je i vise od deset osoba, prenosi AP.

Mnoge podzemne i zeljeznicke stanice zatvorene su nakon sto su demonstranti blokirali putnicke brodove i napali vozove.

Nastava je obustavljena na univerzitetima, a roditeljima je savjetovano da ne pustaju djecu napolje.

Policija je saopstila da su maskirani “buntonici” pocinili “ludacka” djela, da su bacali dubre i bicikle na prugu podzemne zeljeznice i na vozove i da su paralisali saobracaj u bivsoj britanskoj koloniji.

Na jednom video snimku, aktivisti sa nadvoznjaka bacaju teske objekte na automobile.

“Nase drustvo je gurnuto na ivicu potpunog kolapsa”, saopstio je na konferenciji za novinare visoki policijski zvanicnik Kong Ving-cung, aludirajuci na dvodnevno nasilje.

Sukobi su izbili i na nekoliko drugih mjesta, kod Gradskog i Kineskog univerziteta, gdje su ucesnici protesta bacali Molotovljeve koktele i cigle na policiju.

Policajci su ispalili suzavac i gumene metke na demonstrante.

Studenti u slemovima i gas maskama podigli su i barikade oko Gradskog univerziteta, dok su aktivisti postavili cigle i Molotovljeve koktele na mostove i druge prilaze.

Demonstranti protestuju od juna zbog, kako vjeruju, mijesanja Pekinga u slobode koje su gradanima Hong Konga garantovane u okviru pravila “jedna zemlja, dva sistema”, uspostavljenog poslije povratka kineske uprave 1997. godine.

Nezadovoljstvo demonstranata podstakle su i ostre policijske mjere, usmjerene protiv ucesnika protesta.

Kina demantuje optuzbe i tvrdi da zapadne zemlje, medu kojima i Britanija i Sjedinjene Drzave, podsticu nemire.

Vasington je u ponedjeljak osudio “neopravdanu upotrebu smrtonosne sile” u Hong Kongu i pozvao policiju i civile da rade na smirivanju situacije.

UPRAVA POLICIJE

Angazovanje timova FRONTEX-a i sprovodenje zajednickih kontrola na granicnim prelazima, razni vidovi podrske u nadzoru granice, podrska u osposobljavanju sluzbenika crnogorske policije za intervjuisanje i utvrdivanje drzavljanstva migranata, samo su dio aktivnosti koje su definisane Sporazumom izmedu Crne Gore i Evropske agencije za granicnu i obalsku strazu (FRONTEX), istaknuto je na prvom sastanak predstavnika Uprave policije sa delegacijom Fronteksa koji je odrzan u Podgorici.

Sastanku su prisustvovali pomocnik direktora Uprave policije za Sektor granicne policije Vesko Damjanovic i zamjenik izvrsnog direktora FRONTEX-a Berndt Korner, sa saradnicima.

Sastanak je, kako su naglasili iz Uprave policije, organizovan u cilju sagledavanja i unapredenja modaliteta buduce saradnje, shodno mogucnostima koje FRONTEX shodno Sporazumu moze pruziti, kao i planiranje operativnih aktivnosti ukljucujuci ucesce crnogorske granicne policije u zajednickim operacijama na regionalnom i medunarodnom nivou, treninzima i drugim vidovima edukacije, te koriscenju operativnih kapaciteta sa kojima raspolaze FRONTEX.

“Primjenom Sporazuma bice omoguceno angazovanje timova FRONTEX-a u nasoj zemlji, odnosno sprovodenje zajednickih granicnih kontrola na granicnim prelazima, razni vidovi podrske u nadzoru granice, podrska u osposobljavanju sluzbenika crnogororske policije za intervjuisanje i utvrdivanje drzavljanstva migranata, a sve u cilju zajednickog ucesca u rjesavanju izazova i prijetnji po granicnu bezbjednost nase zemlje, regiona i cijele Evrope”, istice se u saopstenju Uprave policije.

Policijski sluzbenici ce dobiti priliku da rade rame uz rame sa kolegama iz citave Evropske unije, koriste savremenu opremu i usvajuju profesionalne prakse i standarde.

Potpuna primjena sporazuma predstavljaja korak za sveukupnu bezbjednost granica, od cega ce nesumljivo koristi imati cijeli region, ali i zemlje Evropske unije, posebno na planu sprecavanja nezakonith migracija i svih oblika prekogranicnog kriminala.

TRAMP S ERDOGANOM

Turska i SAD ce nastaviti trgovinsku saradnju, kazao je predsjednik SAD Donald Tramp na sastanku s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom u Vasingtonu, u trenutku kada su odnosi te dvije saveznice iz NATO na najnizem nivou posljednih decenija.

Tramp i Erdogan su razgovarali o teskim temama – o odluci Ankare da kupi ruski odbrambeni sistem S-400 uprkos clanstvu u NATO i turskom napadu na kurdske borce na sjeveru Sirije, americke saveznike u borbi protiv Islamske drzave.

Uprkos tim sporenjima, Tramp je rekao da su dvije zemlje spremne da povecaju trgovinsku razmjenu koja je u 2017. godini iznosila 24 milijarde dolara.

“Nastavicemo da sirimo (saradnju). Mislimo da veoma brzo mozemo da dovedemo trgovinsku razmjenu do oko 100 milijardi dolara”, kazao je Tramp.

On je branio odluku da pozove Erdogana u posjetu, uprkos siroko kritikovanoj turskoj ofanzivi u Siriji.

Tramp je rekao da su on i Erdogan dugo vremena “veoma dobri prijatelji” i da obojica razumiju probleme s kojima se druga zemlja suocava.

“Razumijem probleme koje su imali, ukljucujuci ubijanje velikog broja ljudi iz Turske u oblasti o kojoj govorimo i on mora nesto da ucini povodom toga”, naveo je americki predsjednik.

Predstavnicki dom Kongresa SAD u oktobru je ubjedljivom vecinom usvojio zakon o uvodenju sankcija visokim turskim zvanicnicima i njenoj vojsci zbog invazije na Siriju.

Ankara je 9. oktobra zapocela ofanzivu prodiv sirijskih Kurda u Siriji koje smatra teroristima zbog njihove povezanosti s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Vise desetina Kurda i njihovih pristalica protestovale su danas ispred Bijele kuce zbog Trampovog sastanka s Erdoganom, masuci kurdskim i americkim zastavama.

Demonstranti su uzvikivali slogane zahtijevajuci povlacenje snaga koje imaju podrsku Turske iz sjeverne Sirije.

U DABLINU

Delegacija Vlade ucestvovala je na Globalnoj konferenciji za razvoj aerodroma u Dablinu, cime je potvrdila da vodi javnu i konkurentnu politiku kada je u pitanju valorizacija crnogorskih vazdusnih luka i omogucava svim zainteresovanima ravnopravan pristup podacima.

Teme ovogodisnje konferencije, koja je pocela u ponedjeljak, su trziste avio kompanija, trendovi u industriji, finansije, investicije, upravljanje i strategija aerodroma, privatizacija i privatno javno partnerstvo.

Ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic je drugog dana konferencije vodio panel na temu koncesije crnogorskih vazdusnih luka, Podgorice i Tivta.

On je, kako je saopsteno iz Ministarstva, posebno istakao potencijale koje nudi drzava Crna Gora s aspekta unapredenja turizma i privrede, kao i poboljsanja transportne infrastrukture. Takode, on je prisutne upoznao i s planovima koji se odnose na razvoj aerodroma, kao i trenutnim stanjem projekta.

Iz Ministarstva saobracaja i pomorstva kazali su da su zainteresovani potencijalni ponudaci imali priliku da u direktnoj komunikaciji s ministrom razmijene misljenja i blize se upoznaju s uslovima pretkvalifikacione prijave.

U toku je pretkvalifikaciona faza koja traje 45 dana s krajnjim rokom za dostavljanje ponuda 25. novembra.

Iz Ministarstva su kazali da je ucesce delegacije Crne Gore na tom dogadaju jos jednom potvrduje da Vlada, kada je valorizacija crnogorskih vazdusnih luka u pitanju, vodi javnu, transparentnu, nediskriminatornu i konkurentnu politiku i omogucava svim zainteresovanim stranama ravnopravan pristup relevantnim podacima.

Sve neophodne informacije u vezi sa tim projektom se mogu pronaci na zvanicnoj internet stranici Ministarstva saobracaja i pomorstva.

Pored Nurkovica, u delegaciji su i samostalne savjetnice Milica Micunovic i Bilsana Bibic.

Konferenciji, koja traje do sjutra, prisustvuje vise od 500 medunarodnih aerodromskih operatera, investitora, bankara, predstavnika vlada i vazduholovnih konsultanata.

Medu renomiranim ucesnicima su i predstavnici velikih avio kompanija, kao sto su Lufthansa Consulting i Skylark Consulting Group, predstavnici operatera aerodroma kao sto su Cirih aerodrom, Malezija aerodromi, Holdings Berhad, Ferrovial Airports, Egis, Vinci, Oman, Indija, Minhen aerodrom, CAAP Business Development Manager, daa International i Kopenhagen aerodrom, predstavnici Medunarodne finansije korporacije (IFC), Medunarodne asocijacije za vazdusni prevoz (IATA), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i regulatornih tijela.

DRI OCIJENILA

Drzavna revizorska institucija je dala pozitivno misljenje na Izvjestaj o reviziji Godisnjeg konsolidovanog finansijskog izvjestaja Prave Crne Gore za 2018. godinu i negativno na reviziju pravilnosti.

Ovakvo misljenje nadlezni kolegijum u sastavu senator DRI Nikola N. Kovacevic, rukovodilac i senator DRI dr Branislav Radulovic, clan Kolegijuma, kako se istice u saopstenju DRI, donio je na bazi sprovedene revizije, utvrdenog cinjenicnog stanja i Izjasnjenja subjekta revizije na Preliminarni izvjestaj DRI.

“Finansijskom revizijom je utvrdeno da je Godisnji konsolidovani finansijski izvjestaj Prave Crne Gore za 2018. godinu u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan nacin u skladu sa vazecim okvirom finansijskog izvjestavanja. Pored iskazanog pozitivnog misljenja, nadlezni Kolegijum skrece paznju na da subjekt revizije treba da vrsi usaglasavanje obaveza sa svim dobavljacima na kraju finansijske godine u cilju preciznog iskazivanja tih obaveza. Subjekt revizije treba da u poslovnim knjigama obezbijedi evidenciju potrazivanja od lokalnih samouprava koja mora biti zasnovana na usaglasenoj i ovjerenoj dokumentaciji”, navodi se u saopstenju DRI.

Kako se dodaje, revizijom pravilnosti utvrdeno je da subjekt revizije finansijske i druge radnje nije u svim materijalno znacajnim aspektima uskladio sa relevantnim zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi revizije.

Neuskladenost se odnosi na nedosljednu primjenu Zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja (clan 13 i 18), Zakona o radu i Pravilnika o obliku, sadrzini, nacinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca Izvjestaja o obracunatom i placenom porezu na dohodak fizickih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

SNP

Ministart pravde Zoran Pazin ne treba da pokusava da prebaci na opoziciju odgovornost za haos u pravosudu, pozivajuci je pomogne u izboru vrhovnog drzavnog tuzioca, porucili su iz Socijalisticke narodna partija Crne Gore (SNP).

“Da nije tuzan, bio bi smijesan poziv ministra pravde Zorana Pazina upucen opoziciji da mu pomogne u izboru vrhovnog drzavnog tuzioca. Ministar i potpredsjednik Vlade, koji je preko svojih izaslanika iz Vlade, porucio Ivici Stankovicu da bi bilo dobro da odstupi sa mjesta vrhovnog drzavnog tuzioca, povukao se istog momenta kada mu je v.d. VDT-a porucio da kritike te vrste nijesu dobrodosle, te da je Vrhovno drzavno tuzilastvo nezavisno u svom radu”, saopstio je SNP.

Porucili su da se Pazin cudi sto u Crnoj Gori nema pojedinca koji zeli savjesno da obavlja funkciju VDT-a, “ali ne nalazi za shodno da kaze da kadrovi DPS-a mjesecima kroz besprizorne afere kaljaju ime crnogorskog pravosuda”.

“Takode, nista sporno ministar ne vidi u umijesanosti savjetnika predsjednika drzave Slavoljuba Stijepovica u aferi ,,Koverta”. Socijalisticka narodna partija poziva ministra Pazina da ne pokusava da prebaci na opoziciju odgovornost za haos u pravosudu, vec da sa mjesta koje pokriva ucini sve da se trenutno stanje prevazide radi dobrobiti gradana Crne Gore”; porucuje se u saopstenju.

KATALONSKI SEPARATISTI

Katalonski separatisti nastavili su blokadu auto-puta kod grada Dirone i ostavili zaglavljene hiljade automobila i kamiona.

Demonstracije su pocele u utorak kada su demonstranti sjeli na auto-put i blokirali ga, a zatim su u srijedu ujutru postavili barikade.

Nakon nekoliko sati stigla je policija koja je rastjerala demonstrante, koji su u meduvremenu zapalili neke barikade.

Lokalne civilne sluzbe su u toku noci brinule o ljudima koji su ostali zaglavljeni u svojim automobilima. Oko 80 ljudi odvedeno je u obliznji sportski centar kako bi se odmorili nekoliko sati.

Protest je prouzrokovan bijesom separatista zbog presuda katalonskim politicarima koji su osudeni zbog pokusaja proglasavanja nezavisnosti Katalonije 2017.

Nezadovoljstvo je podstaknuto i nacionalnim izborima koji su u nedjelju odrzani u Spaniji.

POLICIJA SAOPSTILA

Upotreba zimske opreme za vozila koja ucestvuju u saobracaju za vrijeme zimskih uslova na putu, snijega, leda ili poledice, od prekosjutra je obavezna, saopsteno je iz Uprave policije.

Iz policije su kazali da ce, imajuci u vidu trenutne meteo uslove, relativno visoke temperature za ovo doba godine, kao i to da na putevima jos nijesu zimski uslovi, sluzbenici saobracajne policije, dok se meteo uslovi ne promijene, upozoravati vozace na obaveznost posjedovanja i koriscenja zimske opreme.

Oni su naveli da je Pravilnikom o blizim uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila u saobracaju na putevima propisano sta obuhvata zimska oprema za putnicka i teretna vozila najvece dozvoljene mase do 3,5 hiljada kilograma.

,,Ona obuhvata pneumatike za zimsku upotrebu na svim tockovima, ili pneumatike za zimsku upotrebu na pogonskim tockovima i lance za snijeg, odnosno druge uredaje za povecanje trakcije pripravne za postavljanje, na najmanje dva pogonska tocka, ili pneumatike za ljetnju upotrebu na svim tockovima i lance za snijeg, odnosno druge uredaje za povecanje trakcije pripravne za postavljanje, na najmanje dva pogonska tocka”, kaze se u saopstenju.

Pored zimske opreme koja je navedena, za lake autobuse, teske autobuse, srednje teretno vozilo i tesko teretno vozilo obavezni dio zimske opreme je i lopata, osim za vozila koja ucestvuju u javnom gradskom prevozu.

Iz policije su kazali da dubina sare na gazecoj povrsini pneumatika ne smije biti manja od cetiri milimetra.

Iz policije su rekli da se za pojedine vrste i kategorije vozila na odredenom putu ili dijelu puta, u odredeno vrijeme, obaveza upotrebe zimske opreme moze utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

,,Vremenski period i put, odnosno djelove puta na kojima je obavezna upotreba zimske opreme i kategorije vozila za koja je obavezna upotreba zimske opreme, naredbom propisuje Ministarstvo unutrasnjih poslova (MUP) po prethodno pribavljenom misljenju organa drzavne uprave nadleznog za poslove saobracaja”, objasnili su iz policije.

Oni su istakli da nije tacno da se na vozilima koja ucestvuju u saobrcaju na putevima u Crnoj Gori moraju posjedovati sva cetiri pneumatika za zimsku upotrebu.

Iz policije su kazali da su naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna zimska oprema, koja ce vaziti od 15. novembra ove do 31. marta sljedece godine, precizno navedeni putevi, odnosno djelovi puta na kojima je obavezna upotreba zimske opreme za motorna vozila koja ucestvuju u saobracaju na putu, bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

To, kako su objasnili, znaci da na gradskim saobracajnicama i pojedinim putevima, nije obavezno koriscenje zimske opreme, ukoliko nijesu zimski uslovi na putu, odnosno, nema snijega, leda i poledice.

U RADU JAVNE UPRAVE

Crna Gora napravila je iskorak u redefinisanju pravne regulative kojom je digitalizacija stavljena u fokus svih znacajnih procesa u radu javne uprave, rekla je ministarka javne uprave Suzana Pribilovic.

Ona je, na ministarskoj konferenciji “Digitalna transformacija: Obnoviti javnu upravu za digitalno doba”, kazala da je Vlada posvecena digitalnom razvoju i modernizaciji javne uprave.

,,Crna Gora je u posljednjih godinu napravila iskorak u redefinisanju pravne regulative kojom je digitalizacija stavljena u fokus svih znacajnih procesa u radu javne uprave”, navela je Pribilovic na ministarskom panelu Razmisljanja, komentari i obaveze o digitalnoj transformaciji u zemljama Zapadnog Balkana.

Kako je dodala, primjena informacionih tehnologija, interoperabilnost, elektronska uprava i otvoreni podaci, osnova su za unapredenje rada javne uprave.

Pribilovic je kazala da modernizacija javne uprave ide uporedo sa digitalizacijom i da gradani sa pravom ocekuju od javne uprave da bude otvorena, transparentna i dostupna.

,,U tom smislu Crne Gore radi na dostizanju ciljeva Digitalne agende za Zapadni Balkan i primjeni standarda Evropske unije (EU)”, rekla je Pribilovic

Trenutno se, kako je navela, odvija vise aktivnosti sa ciljem da se svi sistemi konsoliduju i omoguci gradanima i privredi da dobiju kvalitetnu i brzu uslugu od strane javne administracije, i na taj nacin smanje biznis barijere.

,,Digitalna transformacija je tema o kojoj se u Crnoj Gori sve vise razgovara na nivou ICT sektora, institucija i medunarodnih organizacija i znacajan pomak postoji u razvoju interoperabilnosti, e-demokratije i na polju otvorenih podataka”, istakla je Pribilovic.

One je kazala da digitalno doba zahtijeva transformaciju sadasnjeg poslovanja, ne samo poslovnih procesa u kojima se ostvaruje interakcija sa gradanima i privrednim subjektima, vec i transformaciju procesa unutar javne uprave.

,,U tom smislu, Vlada, a prije svega Ministarstvo javne uprave (MJU), kontinuirano radi na jacanju meduresorne saradnje koriscenjem razlicitih mehanizama na projektnom i strateskom nivou”, rekla je Pribilovic.

Kako je navela, rezultat takvog pristupa je povecanje broja institucija koje ucestvuju u procesu razvoja elektronskih usluga, prihvatanje koriscenja dijeljenih infrastrukturnih i aplikativnih rjesenja kojima upravlja MJU, a koje koriste mnogobrojni organi drzavne uprave.

,,Ministri iz regiona su na panelu diskutovali o digitalnoj transformaciji u zemljama Zapadnog Balkana, sta je vec postignuto u procesu digitalizacije i stanju fizicke infrastrukture- preduslovu za digitalnu transformaciju i o aktivnostima u narednoj godini”, dodaje se u saopstenju.

  • Čarapić: Ne prodajemo državnu imovinu niti ugrožavamo životnu sredinu
    on 22/04/2025 at 19:36

    Poslanici raspravljaju o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Sjednica je počela u 12 sati.

  • Spajić, Vuković i Radović na sastancima MMF i Svjetske banke
    on 22/04/2025 at 15:05

    Delegacija Crne Gore, predvođena premijerom Milojkom Spajićem u čijem su sastavu timovi Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore na čelu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem i guvernerkom Irenom Radović, boraviće u Vašingtonu od 23. do 26. aprila, gdje će učestvovati na redovnim Proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Rasprava o sporazumu sa UAE kroz fotografije
    on 22/04/2025 at 14:57

    Danas je nastavljena Treća sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini.

  • "Snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma"
    on 22/04/2025 at 14:21

    Ministarka turizma Simonida Kordić sastala se sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Nebojšom Rodićem a ocijenjeno je da duboke istorijske i tradicionalne veze Crne Gore i Srbije predstavljaju snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 22/04/2025 at 10:53

    Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti osam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Pejak: Investicije u Veliku Plažu - slučaj Alabar
    on 22/04/2025 at 08:13

    Predstavnik organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak napisao je na svom Facebook nalogu stav o Velikoj plaži i Alabaru. Stav prenosimo integralno:

  • Razvoj da, rasprodaja ne: Postoji drugačiji put za Crnu Goru
    on 22/04/2025 at 07:58

    Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata znači da investitor može zakupiti zemlju, iseliti ljude i graditi zatvorene rizorte – sve pod izgovorom „javnog interesa“ i razvoja. Ako je vizija Vlade da profitira tako što će prodati ono najvrjednije što imamo, onda se ne radi o razvoju – već o rasprodaji države.

  • Skoro 240 miliona za zaobilaznicu oko Budve
    on 22/04/2025 at 05:47

    Prema idejnom rješenju koje je izradio Monteput u sklopu Prostornog plana Crne Gore, obilaznica Budva biće duga 9,3 kilometra i povezivaće magistralne puteve Podgorica – Budva i Budva – Tivat. Procijenjena vrijednost obilaznice je 237 miliona eura.

  • Manji preduzetnici, žene i početnici u biznisu uskoro lakše do kredita
    on 21/04/2025 at 19:06

    Mikro, mala i srednja preduzeća, žene i početnici u biznisu koji do sada nijesu bili u mogućnosti da obezbijede adekvatni kolateral za dobijanje kredita kod banaka u narednom periodu dolaziće brže do novca uz pomoć garancije države. To predviđa osnivanje Kreditno garantnog fonda koji će garantovati do 50 odsto iznosa kredita privrednika.

  • Ugostitelji zadovoljni predsezonom, ovog ljeta očekuju veći broj turista
    on 21/04/2025 at 18:47

    Ljeto je na pragu, a ugostiteljima lijepo aprilsko vrijeme ide na ruku. Vjeruju da će ruke trljati i u maju. Zadovoljni su predsezonom, a vjeruju i u dobru sezonu. Ipak i ovu dočekujemo sa starim problemima. U Budvi je danas bio Krsto Gazivoda.