CESTITKA JOKOVICA

Cetinje je uvijek bilo ponos Crne Gore i njenih gradana. Nadamo se da ce lokalna i drzavna vlast sve uciniti da vrati znacaj Prijestonici i povrati njen stari sjaj u svakom pogledu jer to Cetinje zasluzuje, a njegovi gradani ocekuju, kazao je predsjednik Socijalisticke narodne partije Crne Gore Vladimir Jokovic.

Jokovic je povodom 13. novembra, Dana Prijestonice Cetinje u ime SNP-a i u svoje licno ime, uputio srdacne cestitke gradanima Cetinja.

On je porucio da bi bogato istorijskim i kulturnim spomenicima, Cetinje trebalo da bude izvanredna turisticka destinacija.

“Kao i u cijeloj Crnoj Gori, potrebno je pokrenuti ekonomiju u ovom gradu kako bi se sprijecilo da gradani Cetinja, posebno mladi, odlaze u druge gradove i drzave da rade ili se trajno iseljavaju. Samo na taj nacin moze se osigurati opstanak i boljitak Crne Gore i Cetinja i njegovih zitelja”, kazao je Jokovic.

On u cestitki porucuje da je znacaj Prijestonice za cijelu drzavu toliki da zasluzuje apsolutnu posvecenost svih relevantnih cinilaca, a sto, kako je kazao, Cetinjani s pravom decenijama unazad iscekuju.

ILDEM SAOPSTIO

NATO nikad nece vrsiti pritisak na Srbiju da mu se pridruzi, porucio je pomocnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Tacam Ildem.

On je ujedno istakao i da Alijansa podrzava pregovore izmedu Beograda i Pristine i predstavlja regionalno prisustvo u obliku Kfora na Kosovu.

“Zelimo stabilan, bezbjedan i napredan Zapadni Balkan”, rekao je Ildem na konferenciji “Prolazimo kroz zidove”, koju organizuje Centar za evroatlantske studije, u okviru Sedme Beogradske NATO nedjelje.

Dva su, kako kaze, kljucna razloga za to.

“Prvo, dijelimo sa vama vase vidanje demokratije i dobrosusjedskih odnosa sa drugom zemljama i medunarodnim organizacijama. Drugo, kad su susjedi NATO bezbjedni i stabilni i mi smo stabilni i bezbjedni”, naglasio je on.

Ildem je naglasio da NATO shvata teret koji Srbija nosi u ocuvanju regionalne stabilnosti i podrzava njene ambicije za blizu integraciju sa EU.

“Shvatamo odluku da postanete partner NATO, ali da ne trazite clanstvo”, rekao je Ildem.

Ildem je istakao da NATO ne govori svojim partnerima sta da rade, vec samo omogucava dijalog po pitanjima sigurnosnih izazova. On je dodao da NATO i njegove clanice u potpunosti razumiju pravo svih zemalja da vode sopstvenu bezbjednosnu politiku i da donose odluke o tome kako ce je primijeniti.

To, kako kaze, ukljucuje i pravo da zemlja da donese odluku do koje mjere ce biti angazovana u saradnji sa NATO.

On je rekao da NATO shvata da je kontroverzan u Srbiji jer su sjecanja na vazdusnu kampanju 1999. godine i dalje bolna za mnoge, pogotovo za one koji izgubili voljene.

“NATO kampanja nikad nije bila protiv srpskog naroda, vec u cilju zastite civila”, tvrdi on i dodaje da je svaki nevini zivot koji je izgubljen tragedija zbog koje zale.

ELON MASK POTVRDIO

Sef americkog proizvodaca elektricnih automobila Tesla Elon Mask potvrdio je da ce ta kompanija svoju drugu fabriku izvan Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD), i prvu u Evropi, otvoriti u glavnom gradu Njemacke Berlinu.

Mask je gostovao u Berlinu na dodjeli 43. dodjeli nagrada “Zlatni volan”, a tom prilikom je otkrio da ce kompanija Tesla nadomak Berlina graditi svoju prvu fabriku u Evropi.

“U fabrici koju cemo nazvati ‘Giga Berlin’ proizvodicemo baterije, elementi za prijenos snage i same automobile. Prvi automobil koji cemo ovdje proizvesti ce biti Model Y”, rekao je Mask.

Kompanija Tesla posjeduje dvije fabrike “Gigafactory” na podrucju Sjedjenih Americkih Drzava (SAD). Prosle godine je odluceno da se prva fabrika izvan SAD-a otvori u Kini. Ocekuje se da ce Tesla proizvodnju u fabrici u Berlinu poceti 2021. godine, te da ce zaposliti oko 10.000 ljudi.

Teslin “Model 3” je na takmicenju u Berlinu dobio nagradu “Zlatni volan” za najbolji elektricni automobil srednje velicine. Cijene ovog automobila u Njemackoj pocinju od 44.000 eura.

JEDNA OD NAJJACIH IKAD

Hrvatski dio Jadrana pogodila je juce jedna od najjacih oluja ove godine, a jugo koji je duvao u Splitu najjaci je u ovom vijeku.

Od jutros je vjetar u slabljenju, ali se ocekuju obilne padavine, prenijeli su hrvatski mediji.

Portal Index pise da je posebno u Dalmaciji jak jugo nosio sve pred sobom, cupao stabla i bacao ih po automobilima i putevima. Mnogi putevi su blokirani, a materijalna steta je velika.

Predio Istre jugo sa veoma jakim, orkanskim udarima pogodio je sinoc.

Od jutros jugo je u slabljenju i mijenja pravac u jugozapadni i zapadni vjetar.

Prema pisanju Indexa, udari vjetra koji su juce na dubrovackom podrucju prelazili 140 km/h, a u Splitu je na zvanicnoj DHMZ stanici na Marjanu zabiljezen orkanski udar od 134,28 km/h.

Treca je to, kazu, najveca brzina juga u Splitu zvanicno zabiljezena u posljednjih 60 godina. Jaci udar juga zabiljezen je 24. novembra 1987. godine, kada je duvao 138,60 km/h i 1. februara 1986., kada je izmjereno 149,04 km/h.

More je poplavilo kompletne nize djelove obale, a u nekim djelovima Kastela more je dopiralo do kucnih pragova. Koliko je situacija bila alarmantna, pokazuje i to sto su iz Grada Kastela dijelili gradanima dzakove s pijeskom.

Poplavljeni su bili i obalni djelovi brojnih gradova na obali i ostrvima, od Dubrovnika, preko Omisa, Splita, Trogira i Sibenika, pa sve do Istre i ostrva.

Poplavljene su plaze, rive, kuce i poslovni prostori, talasi su razbijali brodove o obalu, a neke su i potopljeni.

Prava steta bice poznata tek nakon sto nevrijeme prode.

Danas se nastavlja umjereno do pretezno oblacno vrijeme uz povremenu kisu, a ujutro u unutrasnjosti i mjestimicnu maglu.

POCINJU SASLUSANJA

Americki predsjednik Donald Tramp najavio je da ce ove nedjelje objaviti drugi transkript razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Istovremeno, demokrate u Predstavnickom domu Kongresa spremaju se da danas pocnu javna saslusanja svjedoka u istrazi o njegovom opozivu.

Tramp je na Tviteru najavio da ce “tokom nedjelje” vjerovatno objaviti “veoma vazan” transkript razgovora koji je voden 12. aprila. On je ponovo kritikovao istragu o opozivu i demokrate koje je sprovode i nazvao je “lovom na vjestice” i “farsom”.

Na pocetku javnih saslusanja u Kongresu danas ce svjedociti najvisi diplomatski predstavnik SAD-a u Ukrajini Vilijam Tejlor, koji je iza zatvorenih vrata vec rekao da je imao saznanja o tome da je Tramp od Zelenskog trazio “uslugu za uslugu”.

Kako prenosi Glas Amerike, danas ce svjedociti i zvanicnik Stejt departmenta Dzordz Kent.

U petak ce se pred kongresnim odborima ponovo pojaviti bivsa ambasadorka SAD-a u Ukrajini Mari Jovanovic, koju je Tramp smijenio sa te funkcije. Ona je ranije posvjedocila da se predsjednikov licni advokat Rudi Dulijani sastajao sa ukrajinskim zvanicnicima mimo zvanicnog protokola, te da joj je ambasador SAD u EU Gordon Sondlend savjetovao da “ude u igru ili da ode kuci”.

Sondlend je u prvom iskazu u Kongresu iza zatvorenih vrata rekao da nije bilo nikakvog trazenja “usluge za uslugu”, ali je kasnije promijenio iskaz koji su njegovi advokati dostavili Kongresu. On je u novom iskazu naveo da Tramp jeste trazio istragu o Bajdenu kako bi isplatio vojnu pomoc.

Neobavezujuci poziv za svjedocenje dobio je i Trampov bivsi savjetnik za nacionalnu bezbjednost Dzon Bolton, za koga je njegova bivsa koleginica Fiona Hil rekla da je bio zabrinut da Trampova administracija pokusava da vrsi prisak na ukrajinske vlasti.

Boltonovi advokati su ranije saopstili da se on nece odazvati neobavezujucem pozivu da svjedoci u Kongresu.

Istraga demokrata u Predstavnickom domu o opozivu Donalda Trampa pocela je 24. septembra. Demokrate smatraju da je Tramp zloupotrijebio polozaj jer je zaustavio isplatu vojne pomoci Ukrajini sve dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne otpocne istragu o Trampovom demokratskom rivalu Dzou Bajdenu.

Donald Tramp i republikanci konstantno kritikuju istragu o opozivu, dok demokrate smatraju da ce javna svjedocenja, koja su korak dalje u istrazi, ubijediti javnost da stane na njihovu stranu i podrzi opoziv.

Demokrate kazu da transkript razgovora Trampa i Zelenskog potvrduje da je americki predsjednik trazio “uslugu za uslugu”, a da o tome svjedoci i prijava anonimnog uzbunjivaca.

Tramp je od pocetka insistirao na tome da se objavi identitet uzbunjivaca i naziva ga “spijunom”, a cak i najavljivao da ce objaviti njegovo ime. O opozivu Donalda Trampa glasace Predstavnicki dom Kongresa.

Medutim, i ako bude opozvan, ne mora da znaci i da ce biti razrijesen duznosti jer o tome odlucuje Senat u kojem republikanci imaju vecinu.

UPRAVA CARINA

Sluzbenici Uprave carina otkrili su u jednom maloprodajnom objektu u Budvi falsifikovane akcizne markice za alkoholna pica, nakon cega je slucaj prijavljen policiji i tuziocu.

Iz Uprave carina Pobjedi su potvrdili da su otkrivrene falsifikovane markice, ali zbog postupka, koji je u toku, nijesu mogli da saopste o kojoj kolicii i kom objektu se radi.

,,Nasi sluzbenici su prilikom redovnih aktivnosti, u okviru svojih ovlascenja, u jednom slucaju otkrili obiljezavajuce markice za alkohol. Slucaj je u radu kod nadleznog tuzioca i u ovoj fazi postupka ne mozemo saopstavati dodatne podatke”, rekli su iz Uprave carina.

Prema nezvanicnim saznanjima, markice su pronadene u jednom maloprodajnom objektu u Budvi, a provjerom je potvrdena sumnja da su falsifikovane.

Uprava policije i nadlezno tuzilastvo odmah su obavijesteni zbog preduzimanja istraznih radnji u cilju otkrivanja obima zloupotrebe i eventualnog pronalazenja stamparije koja je izradila akcizne markice.

DOBITNIK JOVICA ACIN

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic urucice veceras Njegosevu nagradu, najznacajniju drzavnu nagradu medunarodnog karaktera.

Nagrada se dodjeljuje za stvaralastvo autora knjizevnog djela koje je prvi put objavljeno u prethodne dvije godine na nekom od juznoslovenskih jezika.

Nagrada se urucuje na dan Njegosevog rodenja, a ovogodisnji laureat je knjizevnik Jovica Acin za roman “Srodnici”, objavljen 2017. godine u izdanju Lagune.

KILIBARDA SAOPSTILA

Evropska unija (EU) je opredijeljena da Crna Gora po ulasku u evropsku zajednicu zadrzi euro kao zakonsko sredstvo placanja i u narednom periodu trebalo bi da predlozi rjesenje za to pitanje, saopstila je Vijestima sefica radne grupe za Poglavlje 17, Milica Kilibarda.

Crna Gora je u junu prosle godine otvorila pregovaracko poglavlje 17 – ekonomska i monetarna unija, nakon cega je dobila pet mjerila koja mora da ispuni.

Posljednja obaveza u dijelu glasi da se Crna Gora saglasila sa rjesenjem koje je izradila EU u pogledu nacina primjene okvira EU za usvajanje eura.

Kilibarda je kazala da su u novembru prosle godine predstavnici EK naveli da je posljednje mjerilo “neuobicajeno zbog specificne situacije sa Crnom Gorom koja je prva zemlja koja je usvojila euro prije pristupanja EU i ispunjenja kriterijuma konvergencije”.

Evropska komisija u svojim izvjestajima navodi da je Crna Gora jednostrano uvela euro 2002. godine. To je uradeno uz precutnu saglasnost evropskih zvanicnika.

Prema evropskim pravilima, da bi jedna zemlja mogla da koristi euro kao svoju valutu, mora da bude clanica EU i da postuje kljucne kriterijume iz Mstrihtskog ugovora koji podrazumijevaju budzetski deficit od tri odsto i javni dug do 60 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP).

Deficit i javni dug Crne Gore nijesu u zakonskim okvirima. Prema podacima Drzavne revizorske institucije (DRI), gotovinski deficit na kraju prosle godine iznosio je 3,78 odsto, a javni dug 70,09 odsto BDP-a.

“To mjerilo predstavlja izazov EU u iznalazenju rjesenja i ono je ostavljeno za naredni period. Ono sto smatramo bitnim je da je jasna opredijeljenost EU i Crne Gore po pitanju koriscenja eura kao zakonskog sredstva placanja u Crnoj Gori. U svim dokumentima Evrospke komisije koji se odnose na Poglavlje 17 istice se specificnost Crne Gore po pitanju koriscenja eura i naglasava da se ono u potpunosti razlikuje od clanstva u eurozoni”, rekla je Kilibarda.

Ona je dodala da se u svim dokumentima navodi i da Crna Gora zeli da zadrzi euro kao zakonsko sredstvo placanja, ali i da razumije da pristupanje EU ne podrazumijeva i pristupanje eurozoni i eurosistemu.

CESTITKA DUKANOVICA

Prijestono Cetinje je bilo i ostalo simbol naseg drzavotvornog bica kroz istoriju, centar tradicionalne i savremene Crne Gore, sto je osnazeno velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifasisticke borbe, ocijenio je predsjednik Milo Dukanovic u cestitki povodom Dana Prijestonice.

“Prijestono Cetinje je bilo i ostalo simbol naseg drzavotvornog bica kroz istoriju, centar tradicionalne i savremene Crne Gore, sto je osnazeno velikom pobjedom prije 75 godina na kraju slavne antifasisticke borbe u kojoj je obnovljeno ime crnogorsko i obezbijedena ravnopravna pozicija u zajednici jugoslovenskih naroda. Cetinje, grad heroj, sa svojim ljudima, ima u tome svoje posebno mjesto i ulogu”, saopstio je Dukanovic.

Danasnje generacije u Crnoj Gori, ponosne na svoje slavne pretke, i na to sto su u vrijeme krvave jugoslovenske drame sacuvali mir u svojoj kuci, imaju privilegiju da, kako je rekao, uzivaju plodove mirne obnove crnogorske nezavisnosti, svestranog progresa zemlje, njenog clanstva u NATO-u i procesa priblizavanja EU.

“To nam omogucava da se predanije posvetimo i daljem razvoju Prijestonice, boljoj valorizaciji istorijskog i kulturnog nasljeda, osavremenjavanju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta, kako bi Cetinje brze poprimalo obrise modernog evropskog grada. Uvjeren sam da ce se takav trend, uz saradnju lokalne uprave i Vlade, nastaviti u godinama pred nama, zasta je pretpostavka realizacija dosadasnjih kapitalnih projekata, kao i kvalitetni planovi i raspoloziva sredstva za njihovu realizaciju”, istice Dukanovic.

UPRKOS NEDOSTATKU KVORUMA

Bolivijska senatorka Zanin Anjez juce se proglasila privremenom predsjednicom Bolivije, uprkos nedostatku kvoruma u Senatu tokom glasanja za njeno imenovanje, koje su bojkotovali zastupnici ljevicarske stranke bivseg predsjednika Eva Moralesa.

Morales je prethodno napustio zemlju i juce doputovao u Meksiko, koji mu je dodijelio politicki azil.

Morales, kao i potpredsjednik Bolivije, podnijeli su ostavke prije tri dana suoceni s pritiscima i protestima zbog optuzbi za prevaru na izborima 20. oktobra, na kojima je Morales uvjerljivo pobijedio.

Nakon dolaska u Meksiko, Morales je porucio da nece odustati od politicke borbe.

Privremena predsjednica treba da raspise predsjednicke izbore u roku od 90 dana nakon ostavke predsjednika drzave, u skladu s ustavom.

  • Adžović: Većina opština podržava investicije, odbijanje sporazuma bio bi diplomatski šamar
    on 22/04/2025 at 15:59

    Poslanici su danas nastavili zasijedanje i raspravljaju o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Sjednica je počela u 12 sati.

  • Spajić, Vuković i Radović na sastancima MMF i Svjetske banke
    on 22/04/2025 at 15:05

    Delegacija Crne Gore, predvođena premijerom Milojkom Spajićem u čijem su sastavu timovi Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore na čelu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem i guvernerkom Irenom Radović, boraviće u Vašingtonu od 23. do 26. aprila, gdje će učestvovati na redovnim Proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Rasprava o sporazumu sa UAE kroz fotografije
    on 22/04/2025 at 14:57

    Danas je nastavljena Treća sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini.

  • "Snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma"
    on 22/04/2025 at 14:21

    Ministarka turizma Simonida Kordić sastala se sa ambasadorom Srbije u Crnoj Gori Nebojšom Rodićem a ocijenjeno je da duboke istorijske i tradicionalne veze Crne Gore i Srbije predstavljaju snažan temelj za još intenzivniju saradnju u oblasti turizma.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 22/04/2025 at 10:53

    Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti osam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Pejak: Investicije u Veliku Plažu - slučaj Alabar
    on 22/04/2025 at 08:13

    Predstavnik organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak napisao je na svom Facebook nalogu stav o Velikoj plaži i Alabaru. Stav prenosimo integralno:

  • Razvoj da, rasprodaja ne: Postoji drugačiji put za Crnu Goru
    on 22/04/2025 at 07:58

    Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata znači da investitor može zakupiti zemlju, iseliti ljude i graditi zatvorene rizorte – sve pod izgovorom „javnog interesa“ i razvoja. Ako je vizija Vlade da profitira tako što će prodati ono najvrjednije što imamo, onda se ne radi o razvoju – već o rasprodaji države.

  • Skoro 240 miliona za zaobilaznicu oko Budve
    on 22/04/2025 at 05:47

    Prema idejnom rješenju koje je izradio Monteput u sklopu Prostornog plana Crne Gore, obilaznica Budva biće duga 9,3 kilometra i povezivaće magistralne puteve Podgorica – Budva i Budva – Tivat. Procijenjena vrijednost obilaznice je 237 miliona eura.

  • Manji preduzetnici, žene i početnici u biznisu uskoro lakše do kredita
    on 21/04/2025 at 19:06

    Mikro, mala i srednja preduzeća, žene i početnici u biznisu koji do sada nijesu bili u mogućnosti da obezbijede adekvatni kolateral za dobijanje kredita kod banaka u narednom periodu dolaziće brže do novca uz pomoć garancije države. To predviđa osnivanje Kreditno garantnog fonda koji će garantovati do 50 odsto iznosa kredita privrednika.

  • Ugostitelji zadovoljni predsezonom, ovog ljeta očekuju veći broj turista
    on 21/04/2025 at 18:47

    Ljeto je na pragu, a ugostiteljima lijepo aprilsko vrijeme ide na ruku. Vjeruju da će ruke trljati i u maju. Zadovoljni su predsezonom, a vjeruju i u dobru sezonu. Ipak i ovu dočekujemo sa starim problemima. U Budvi je danas bio Krsto Gazivoda.