SARADNJA EPCG I ETF-A

Izvrsni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Igor Noveljic dodijelio je, povodom 58 godina od osnivanja Elektrotehnickog fakulteta, stipendije studentima, koji su nakon zavrsenih osnovnih studija tog fakulteta, imali najvisi prosjek.

Noveljic je, na svecanosti povodom Dana Elektrotehnickog fakulteta, dodijelio stipendije u vrijednosti 500 eura studentima Tijani Radojicic sa smjera Eletktronika, telekomunikacije i racunarstvo, Lazaru Scekicu sa smjera Energetika i automatika i Ahmedu Hasanagicu sa smjera Primjenjeno racunarstvo.

Dekan Elektrotehnickog fakulteta, Sasa Mujovic, podsjetio je da je taj obrazovna institucija jedna od najstarijih sa Univerziteta Crne Gore, i da je upravo EPCG bila jedan od njegovih osnivaca.

“Od 1961. godine do danas mnogo toga se promijenilo. Mijenjali su se drzavni, drustveni i prostorni ambijenti u kojima je egzistirao Elektrotehnicki fakultet. Ali sve to vrijeme ostala je jedna tvrdokorna konstanta koja se nije dala promijeniti, a to je da je Elektrotehnicki fakultet mjesto koje okuplja one natprosjecne i da je to mjesto za one koji su spremni na veliki rad i odricanje”, istakao je Mujovic.

On je rekao da je ETF obrazovno-naucna institucija, ciji je, kako je naveo, glavni zadatak kreiranje visokokvalitetnog inzenjerskog kadra po mjeri savremenog trzista rada.

“Dok su, sa jedne strane, ekspanzija elektrotehnike i snazni razvoj energije i informaciono-komunikacionih tehnologija, veliki vjetar u leda i zamajac razvoju, ti isti faktori ‘otezavaju’ nasu situaciju i cine da stalno moramo ici naprijed i da stalno moramo osavremenjavati i osvjezavati nastavni proces”, rekao je Mujovic.

On je kazao da su u periodu izmedu dva posljednja dana fakulteta, profesori Elektrotehnickog fakulteta objavili 37 radova u najprestiznijim svjetskim casopisima, sto je 20 odsto vise od evropske norme uspjesnosti.

On je ocijenio da Elektrotehnicki fakultet mora imati jos tjesniju saradnju sa privrednim sektorom.

Govoreci o saradnji sa privredom, Mujovic je kazao da je veoma radostan sto moze konstatovati povaratak EPCG na Elektrotehnicki fakultet, “sto je veoma vazno”.

“EPCG se, kroz Memorandum o saradnji koji smo nedavno potpisali, obavezala se da ce stipendirati nase najbolje studente, da ce stipendirati nase saradnike u nastavi i da ce nam pomogati u rjesavanju nasih infstraktukturnih problema”, naveo je Mujovic.

On je porucio da ce sav naucni kapacitet i potencijal Elektrotehnickog fakulteta biti u sluzbi EPCG.

Na svecanosti je predstavljena i Startup akademija Elektrotehnickog fakulteta ciji je cilj, kako je saopsteno, da studentima tog fakulteta daju dodatnu vrijednost – umijece kreiranja sopstvenog biznisa i kreiranja novih pravaca u ekonomiji Crne Gore.

Profesor emeritus Elektrotehnickog fakulteta Ilija Vujosevic dodijelio je zlatne diplome bivsim studentima tog fakulteta koji su doplomirali prije 50 i vise godina.

Pokretac Elektrotehnickog fakulteta je EPCG, a 12. novembar se obiljezava kao Dan te visokoobrazovne ustanove.

BRAJOVIC-MALIS

Izmedu Crne Gore i Republike Ceske vladaju tradicionalno dobri odnosi i otvorena saradnja i vazno je dalje snazenje parlamentarne saradnje, istakao je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic na sastanku sa delegacijom Odbora za evropske poslove Poslanickog doma Parlamenta Republike Ceske.

Tokom razgovora, Brajovic je istakao da Crna Gora izuzetno cijeni podrsku drzava Visegradske grupe, sa kojima nasa drzava dijeli dobre politicke i ekonomske odnose, kao i saradnju u okviru NATO.

Predsjednik Brajovic je kazao da Crna Gora svojim postignucima nastoji da pruzi snazne argumente za podrsku tih zemalja nasem evropskom putu.

Potpredsjednik Odbora za evropske poslove Premisl Malis, naglasio je da ce Republika Ceska, kao i Visegradska grupa nastaviti snazno da podrzavaju proces prosirenja i prikljucenje Crne Gore Evropskoj uniji, imajuci u vidu znacajan doprinos koji Crna Gora daje stabilnosti regiona.

Uz zahvalnost na kontinuiranoj podrsci Ceske u dostizanju strateskih ciljeva Crne Gore, predsjednik Skupstine je istakao da politika prosirenja, postujuci princip regate, treba da ostane visoko na listi prioriteta Evropske unije i u novom sastavu njenih institucija. Sagovornici su razmijenili misljenja i o aktuelnim politickim pitanjima na medunarodnom planu.

U sastavu delegacije Poslanickog doma Parlamenta Republike Ceske bili su i potpredsjednik Odbora za evropske poslove Frantisek Kopriva i potpredsjednik Odbora za evropske poslove Jirzi Valenta.

Sastanku je prisustvovao predsjednik Odbora za evropske integracije Skupstine Crne Gore Slaven Radunovic.

RADUNOVIC SMATRA

Pristupanje Crne Gore inicijativi Mali Sengen ne bi ugrozilo njen put ka Evropskoj uniji (EU), ocijenio je predsjednik skupstinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunovic, i dodao da je svaka inicijativa, koja olaksava zivot gradanima i privrednicima, dobrodosla.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama su 10. oktobra u Novom Sadu potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju Malog Sengena izmedu te tri drzave.

Radunovic je rekao agenciji MINA da pozdravlja svaku inicijativu, koja olaksava zivot gradanima i privrednicima.

“Naravno, podrazumijeva se da se to ne odnosi na inicijative koje prouzrokuju neku drugu vrstu stete, koja je mozda veca od te dobijene koristi”, naveo je Radunovic.

U inicijativi Mali Sengen, kako je naveo, ne prepoznaje slucaj da bi mogla da steti vise nego sto bi mogla da koristi.

“Priblizavanje izmedu drzava regiona i otvaranje granica definitivno ne moze da bude razlog da se proces integracija uspori”, smatra Radunovic.

On bi, dodao je, volio da se Crna Gora prodruzi tom sporazumu.

“Jer granice, posebno prema Srbiji su zagusene, postoji ogroman problem sa protokom roba a povremeno i sa protokom ljudi”, dodao je Radunovic.

On je rekao da nema bojazni da bi pristupanje Crne Gore tom savezu moglo da je uspori na putu ka EU.

“Ta bojazan je bez osnova jer Crna Gora je clanica i potpisnica jos nekih sporazuma, kojih ce morati da se odrekne onog dana kada bude u prilici da postane punopravni clan Evropske unije”, pojasnio je Radunovic.

On je upitao zasto se ne bi uzivalo u plodovima zajednickog trzista do momenta do kad Crna Gora ne dobije sansu da postane clanica EU, “a sto svakako nece biti u neko doglednoj buducnosti”.

To, rekao je on, sve treba da prouzrokuje jeftinije cijene roba, sto je potrebno gradanima Zapadnog Balkana, pa i gradanima Crne Gore.

Pitanje Malog Sengena, rekao je, moze biti usko povezano sa odsustvom odluke o otpocinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kako je kazao, ta odluka ni na jedan nacin ne ugrozava sve ono sto su pojedine drzave do sada postigle za implementaciju pravne tekovine EU.

Upitan da li postojanje takve i slicnih inicijativa moze da ukaze na pad entuzijazma kod zemalja na Zapadnom Balkanu, odgovorio je da je ustvari doslo do osvjescivanja.

“I da ono sto je EU cesto slala kao signale zemljama evropskog regiona samo da bi ih ,,nagradila” za pojedine poteze koji su, kada je Crna Gora u pitanju, bili nepopularni u njihovim drzavama, poput priznanja Kosova ili ulazak u NATO”, naveo je Radunovic.

Kako je naveo, sada gradani tih drzava imaju jasnu perspektivu i receno im je da ne mogu da se jedan izvjesni broj godina nadaju clanstvu.

“Tako da ovaj potez Vucica, Rame i Zaeva mozemo da dozivimo kao vid otrjeznjenja i poruke gradanima da ne vjeruju bas svemu sto cuju”, zakljucio je Radunovic.

PREPORUKA SZO

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterecena, uticu na zdravlje gradana i hronicnih bolesnika, a da bi se to sprijecilo potrebno je ojacati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, porucila je sefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajovic.

Brajovic je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazalada je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jaca kapacitete zdravstvenog sistema.

Fokus rada bi bio, kako je objasnila Brajovic, na rano upozorenje, nadzor i podizanje nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otezanim klimatskim uslovima.

,,Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruzi podrsku i zbrine povecan obim zdravstvenih potreba, posebno hronicnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena”, rekla je Brajovic.

Kako je navela, antropogene klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov sa kojim je suoceno covjecanstvo.

Ona je upozorila da podaci ukazuju na to da je zdravlje miliona stanovnika na Zemlji ugrozeno, jer je kompletno stanovnistvo izlozeno visestrukim efektima klimatskih promjena.

Podaci, kako je istakla, pokazuju da su stanovnici Zemlje izlozeni cescim i intenzivnijim toplotnim udarima, kao i da se procjenjuje da je u periodu od 2000. do 2016. godine, 125 miliona vulnerabilnih odraslih osoba bilo izlozeno tim udarima.

Tehnicki sluzbenik u SZO Vladimir Kendrovski kazao je da su klimatske promjene najveci rizik sa kojim se covjecanstvo suocava, jer direktno i indirektno uticu na zdravlje.

,,Za sadasnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se nista po tom pitanju ne preduzme, onda za buduce generacije ce prestati da postoji klima koju sada imamo”, rekao je Kendrovski.

Klima se, kako je pojasnio, promijenila i u buducnosti ce biti jos frekventnijih ekstremnih uslova koji ce duze trajati.

,,Zbog svega toga kapaciteti se moraju podici na veci nivo i covjek treba vise da se prilogodava godinama koje dolaze”, istakao je Kendrovski.

Prema njegovim rijecima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene.

,,Jun i jul su ove godine bili su najtopliji mjeseci u zadnja dva vijeka, i bilo je puno smrtnih slucajeva u Zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za buducnost, jer ono sto se sad desava bice jos intenzivnije u godinama koje dolaze”, istakao je Kenderovski.

Direktor Direktorata za javno zdravlje, Miro Knezevic, kazao je da Ministarstvo ulaze velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.

IZBOR VDT-A

Danijela Markovic, Lidija Vukcevic i Blagota Mitric prijavili su se na Javni poziv za izbor Vrhovnog drzavnog tuzioca, ali je Mitric povukao svoju kandidaturu, saopsteno je danas iz Tuzilackog savjeta.

“Na sjednici Tuzilackog savjeta ce se utvrditi da li su prijave blagovremene i potpune, u smislu Zakona o Drzavnom tuzilastvu”, kaze se u saopstenju.

Precizira se da je Mitric svoju prijavu povukao 11. novembra.

Markovic je sekretarka Sekretarijata za opstu upravu i drustvenu djelatnost opstine Budva, a Vukcevic specijalna tuziteljka u Specijalnom drzavnom tuzilastvu.

SJUTRA MEDUNARODNA KONFERENCIJA

Predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic boravice u srijedu u Londonu gdje ce ucestvovati u radu XIII globalne konferencije o drzavljanstvu, najveceg medunarodnog skupa na temu migracije ulaganja.

“Premijer ce na konferenciji, na kojoj ce biti jedan od govornika, predstaviti politicka i ekonomska dostignuca Vlade, nase strateske razvojne prioritete kao i Projekat sticanja crnogorskog drzavljanstva prijemom radi realizacije programa ulaganja od posebnog znacaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, saopsteno je iz Vlade.

Boravak u Londonu, kako se navodi, bice prilika za sastanke predsjednika Markovica sa potencijalnim investitorima u Crnu Goru.

ISPRED SKUPSTINE

Bivse korisnice naknada za majke sa troje i vise djece odrzale su danas novi protest isrped Skupstine Crne Gore.

One su, kako je ranije najavila Zeljka Savkovic ispred Koordinacionog odbora majki korisnica naknada, prosetale porucujuci da majke ne cute i da nece cutati.

Podsjetimo, majke sa troje i vise djece traze, kako kazu, steceno pravo koje imaju i poslanici i sportisti i kulturni radnici, i vlasnici kockarskih aparata.

RAONIC PREPORUCUJE

Rok za zavrsetak rada Odbora za izborne reforme realan je, ali su potrebni ozbiljnost i posvecenost kvalitetnom radu, ocijenio je predsjednik Gradanske alijanse Boris Raonic i dodao da treba ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija.

Skupstina Crne Gore podrzala je sinoc, vecinom glasova, predlog da rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva bude produzen do 18. decembra.

Raonic je agenciji Mina kazao da je treci rok koji je u ponedeljak postavljen realan, kao i prethodna dva.

“Jedino sto treba da uradimo je da se uozbiljimo i posvetimo kvalitetnom radu. U suprotnom i sva nova pomjeranja nemaju smisla”, istakao je Raonic.

On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno ukljuciti konsultante iz medunarodnih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih par mjeseci sljedece godine posvetili implementiranju tih rjesenja i kako bi izborna kampanja bila posvecena sustina politike i politicke borbe.

“Iako pomjeranje tog roka i ulazak u Novu godinu, ako bi bio predmet konsenzua, ne bi bilo nista strasno, smatram da ne treba pomjerati rokove, jer ocigledno bi to znacilo da nema politicke zrelosti za taj iskorak”, naveo je Raonic.

Zbog toga, kako je istakao, Evropska unija (EU) ovih dana treba maksimalno da ulozi napore i dodatno pogura proces, kako bi se doslo do odrzivih rjesenja.

“Neprihvatljivo je da ta tema dominira javnim diskusrom u posljednjoj godini mandata Vlade i da pojedine partije smatraju da je to tema na kojoj mogu da politicki profitiraju”, naveo je Raonic.

SVE SLUZBE PRIPRAVNE

Za dobar dio Hrvatske danas je proglasen crveni meteoalarm. U Dubrovniku izdato posebno uzporenje: Udari na pojedinim mestima dostigli cak 143 kilometara na sat.

U upozorenju se gradanima skrece paznja na mogucnost ostecenja konstrukcija, rizik od povreda zbog iscupanih stabala, polomljenih grana i letecih krhotina. Ne iskljucuje se ni mogucost poplava usled velikih kolicina padavina koje se predvidaju.

Zato su, navodi se, sve sluzbe Grada Dubrovnika vec stavljene u stanje pripravnosti.

Gradani su pozvani da budu svjesni opasnosti i da prate najnovije vremenske izvjestaje, saopsteno je na internet stranici Grada Dubrovnika.

Prema informacijama, koje je jutros objavio Istramet, na podrucju Istre izrazena plima, a na pulskom podrucju palo je 46 mm kise. Sudeci prema fotografijama, more se vec izlilo u Vrsaru, dok u Rovinju fali tek koji milimetar.

Upozorenje je izdala i policija s obzirom na to da je ovo vrijeme vrlo opasno i podrazumijeva visoki nivo opasnosti po zdravlje pa i za zivot, kao i opasne situacije, posebno za pomorce.

Takode, navodi se, prisutan je i znacajan rizik od stete za obalnu infrastrukturu.

KONCERTI I BAZARI

U Podgorici, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom bice organizovani doceci Nove godine na otvorenom, kao i visednevni zabavni program i koncerti poznatih izvodaca iz regiona.

Kako je saopsteno iz NTO organizacija doceka Nove godine je nesto po cemu je Crna Gora vec prepoznata kao lider u regionu i samim tim vazan segment nase zimske turisticke ponude.

“Iz godine u godinu imamo sve bogatiji program, u okviru kojeg na gradskim trgovima duz primorja i u glavnom gradu, kao i u hotelima sirom zemlje, nastupaju vodece zvijezde domace i regionalne muzicke scene. Tu su i dodatni sadrzaji kao sto su bozicni bazari, klizalista, animacija i predstave za najmlade, koji upotpunjuju praznicnu ponudu”, porucuju iz NTO.

Pored primorja i glavnog grada, crnogoski planinski centri su posebno atraktivna destinacija za novogodisnje praznike, kojima se ujedno i obiljezava pocetak zimske turisticke sezone.

Hotelijeri u Kolasinu i na Zabljaku pripremili su novogodisnje paket aranzmane uz muzicko zabavni program, a otvaranje skijalista ocekuje nas sredinom decembra.

Direktor Skijalista Crne Gore Milos Popovic istakao je da ce tokom ove sezone biti aktuelno sedam skijalista: Kolasin 1450, Kolasin 1600, Savin kuk, Javorovaca, Vucje, Lokve i Turjak. Najavio je otvaranje Ski centra Kolasin 1600 14. decembra, zabavni program koji ocekuje posjetioce tokom ove zimske sezone, kao i planove za naredni period.

Ocekuje da cemo zadrzati imidz destinacije najboljeg praznicnog provoda u regionu i rekordnom posjetom domacih, gostiju iz regiona, ali i iz ostalih zemalja Evrope, zaokruziti ovu uspjesnu turisticku godinu i zapoceti novu.

Docek Nove godine u Glavnom gradu:

  • 6. decembar 2019. Podgoricki praznicni Pazar
  • 13. decembar 2019. Podgoricka noc (po prvi put ce se obiljeziti na otvorenom, na Trgu nezavisnosti)
  • 20. decembar 2019. koncert Gibonnija u Bemax ARENI.
  • 31. decembar 2019. koncert bendova Letu stuke i Nicim izazvan
  • 1. januar 2020. koncert Darka Rundeka i Marka Louisa

Docek u Baru

  • 30.decembar 2019.
    12.00h Braco Gajic
    22.00h Padrino bend
    23.00h Tropico band
  • 31.decembar 2019. 12.00h djecija predstava ,,Novogodisnja carolija”
    22.00h AkademiA bend
    23.00h Haris Dzinovic
  • 01. januar 2020.
    13.00h Etno grupa ,,Zora”
    22.00h Katapult

23.00h Amadeus band

Docek Nove 2020. godine u Budvi

  • 28. decembar 2019.
    21.00h Krugovi u zitu, Akademia & Gula, Psihomodo pop
  • 29. decembar 2019.
    Podnevni koncert: Lena Kovacevic
    21.00h Gradska muzika Budve / Refugie Jesus & Apostols /Neno Belan
  • 30. decembar 2019.
    Podnevni koncert: Gudacki kvartet “Lords of the Strings”
    21.00h DJ party (Stevan Mandic & Jonh K) /Mahmut Orhan
  • 31. decembar 2019.
    Podnevni program za djecu
    21.00h The Grupa / Nevena Bozovic / Zdravko Colic /vatromet
  • 01. januar 2020.
    13.00h Koncert klasicne muzike – Mediteranski revijski orkestar
    21.00h Assa Voce / Hari Mata Hari / Ceca

Docek Nove 2020. godine u Tivtu

  • 28. decembar 2019. Van Gogh
  • 29.decembar 2019. Vlatko Stefanovski i Bitoljski kamerni orkestar – NY Rock Symphony
  • 30.decembar 2019. Zeljko Bebek
  • 31. decembar 2019. Lexington Band i Miligram
  • 01. januar 2020. Marija Serifovic i Sasa Kovacevic
  • 02. januar 2020. Ana Stanic & Pop simfonija

Docek u Kotoru

  • 31. decembar 2019.
    Partibrejkers
    Lacni Franz
    VIS Tetra
  • 01. januar 2020.
    Bajaga
    Hladno pivo
    Light Under the Black Mountain

Docek Nove 2020. godine u Herceg Novom

  • 30. decembar 2019. Aleksandra Prijovic
  • 31. decembar 2019. Neverne bebe
  • 01. januar 2020. Haris Dzinovic

Skijaliste Kolasin 1600

  • 14. decembar 2019. Winter Opening – Koncert Indira Forza (ex Colonia)
  • 15 decembar 2019. Winter opening – DJ Proximus
  • 19. januar 2020. Internacionalni dan snijega
  • 1. februar 2020. koncert Jelene Rozge
  • 15. februar 2020. koncert Dzenana Loncarevica
  • 29. februar 2020. DJ X-Ox
  • 1. mart 2020. koncert Zeljka Samardzica
  • 29. mart 2020. koncert Lexington benda
  • Adžović: Ako Opština to ne želi investicija na Velikoj plaži i u Ulcinju neće biti
    on 22/04/2025 at 12:08

    Poslanici će danas nastaviti zasijedanje i raspravljaće Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o ekonomskoj saradnji i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Sjednica počinje u 12 sati.

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 22/04/2025 at 10:53

    Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti osam centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • Pejak: Investicije u Veliku Plažu - slučaj Alabar
    on 22/04/2025 at 08:13

    Predstavnik organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak napisao je na svom Facebook nalogu stav o Velikoj plaži i Alabaru. Stav prenosimo integralno:

  • Razvoj da, rasprodaja ne: Postoji drugačiji put za Crnu Goru
    on 22/04/2025 at 07:58

    Sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata znači da investitor može zakupiti zemlju, iseliti ljude i graditi zatvorene rizorte – sve pod izgovorom „javnog interesa“ i razvoja. Ako je vizija Vlade da profitira tako što će prodati ono najvrjednije što imamo, onda se ne radi o razvoju – već o rasprodaji države.

  • Skoro 240 miliona za zaobilaznicu oko Budve
    on 22/04/2025 at 05:47

    Prema idejnom rješenju koje je izradio Monteput u sklopu Prostornog plana Crne Gore, obilaznica Budva biće duga 9,3 kilometra i povezivaće magistralne puteve Podgorica – Budva i Budva – Tivat. Procijenjena vrijednost obilaznice je 237 miliona eura.

  • Manji preduzetnici, žene i početnici u biznisu uskoro lakše do kredita
    on 21/04/2025 at 19:06

    Mikro, mala i srednja preduzeća, žene i početnici u biznisu koji do sada nijesu bili u mogućnosti da obezbijede adekvatni kolateral za dobijanje kredita kod banaka u narednom periodu dolaziće brže do novca uz pomoć garancije države. To predviđa osnivanje Kreditno garantnog fonda koji će garantovati do 50 odsto iznosa kredita privrednika.

  • Ugostitelji zadovoljni predsezonom, ovog ljeta očekuju veći broj turista
    on 21/04/2025 at 18:47

    Ljeto je na pragu, a ugostiteljima lijepo aprilsko vrijeme ide na ruku. Vjeruju da će ruke trljati i u maju. Zadovoljni su predsezonom, a vjeruju i u dobru sezonu. Ipak i ovu dočekujemo sa starim problemima. U Budvi je danas bio Krsto Gazivoda.

  • Kuda plove crnogorski brodovi
    on 21/04/2025 at 12:53

    Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove.

  • Zenović: U Sporazumu s UAE nema ničeg suprotnog SSP
    on 21/04/2025 at 09:25

    Sporazum koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ukazuje da u njemu nema ničeg što bi bilo suprotno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje države kandidati potpisuju sa Evropskom unijom (EU). To je za Newsmax Balkans televiziju kazao glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.