NAKON POZIVA NA SASLUSANJE

Albanski premijer Edi Rama reagovao je nakon vijesti da je Specijalni sud u Hagu pozvao predsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija.

Podsjecamo, Veselji je rekao da ce 4. decembra biti saslusan pred Specijalnim sudom za zlocine OVK u Hagu.

Rama je u postu na Tviteru rekao da ma koliko nepravedan bude poziv Specijalnog suda za pripadnike OVK, ne preostaje nista drugo osim da se govori istina koja je stecena ratom jednog naroda.

Rama tvrdi da bi bez Oslobodilacke vojske Kosova, narodu Kosova i dalje bilo uskraceno pravo.

“Bez obzira na to koliko su nepravedni pozivi upuceni borcima OVK od strane Specijalnog suda, ne preostaje drugo osim da se kaze istina o pravima jednog naroda stecenim ratom, koji bez Oslobodilacke vojske i dalje bi bio uskracen za njegova prava! Solidaran sa Kadrijem Veselijem”, porucio je Rama, prenio je sinoc portal Kosovo online.

UHAPSEN U SPANIJI

Beranac Aleksandar Savovic, koji je uhapsen u Menasalbasu u Spaniji, nije bio bezbjednosno interesantna osoba, tako da crnogorska policija nije pratila njegovo kretanje, niti prikupljala operativna saznanja o njemu, pise Pobjeda.

Savovic je osuden zbog ugrozavanja sigurnosti porodice hrvatskog drzavljanina u Beranama Igora Tomkica, ali nije bilo poznato da je clan kriminalne grupe koja se bavila svercom droge na medunarodnom nivou.

Spanska Civilna garda uhapsila je u Menasalbasu 17. oktobra Savovica i jos dvojicu drzavljana Crne Gore, kao i jednog Sjeverne Makedonije zbog uzgoja opojnih supstanci i pripadnosti kriminalnoj grupi.

Crnogorska policija jos nema saznanja o identitetu ostale dvojice nasih uhapsenih drzavljana, pa ni detalje o dospjecu Savovica u redove te kriminalne grupe.

Marihuana je pronadena na dva broda koji su bili usidreni u Menasalbasu, gradu u spanskoj pokrajini Toledo. Iz spanske policije su Pobjedi kazali da je u ovoj operaciji, koju je sprovela civilna straza grada Menasalbas u saradnji sa istraznim timom Mora i Teritorijalnim timom sudske policije Mora, otkriven i demontiran zasad marihuane sa savrseno dizajniranom infrastrukturom, gdje je zasadeno 2.685 stabljika marihuane i pronadeno 12.300 eura u gotovini i vozilo koje je korisceno za izvrsenje ovih krivicnih djela. Istrazni timovi pronasli su i razlicite specificne materijale potrebne za uzgoj marihuane.

Savovic je uhapsen u Spaniji 17. oktobra, a Crnu Goru je napustio 28. septembra preko granicnog prelaza Debeli brijeg. Za Savovicem je raspisana nacionalna potjernica po naloguberanskog suda nakon sto se nije javio 4. oktobra na izdrzavanje zatvorske kazne po presudi za paljenje radnje porodice Tomkic u beranskom naselju Dolac.

DR LAZOVIC

U Crnoj Gori se svaki peti ili sesti par bori protiv sterilitita, kazao je nacelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju dr Zeljko Lazovic.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se toj zdravstvenoj ustanovi javi vise od 200 parova sto je, kako kaze, pozamasna.

“Od tih nekih iznad 200 parova, do procesa vantjelesne parova dode nekih 150 parova. To je otprilike i taj procenat da se oko 70 posto parova na kraju lijece VTO”, rekao je Lazovic.

Kaze i da je nakon postupka VTO u cetinjskoj bolnici do sada rodeno izmedu 550 i 600 beba: “Sto je impozantan podatak, bukvalno smo jednu crnogorsku skolu napunili djece za ovih deset godina”.

U toj oblasti, kaze on, unapreduje se rad stalno, a nema grane medicine u kojoj se tako brzo ne napreduje s ciljem da se ljekarima olaksa posao, i poveca stopa uspjesnosti.

Komentarisuci podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju placeno 700.000 eura, Lazovic je da je u posljednje tri godine broj pacijenata koji preko FZO obavljaju VTO bio godisnje 500 do 550.

“U ovom prethodnom periodu neki od ljekova koji nijesu bili na pozitivnoj listi sada jesu, i zato je ta cijena vjerovatno uzrokovana tim da ljekovi koji su ranije placali pacijenti, sada se refundiraju”, prica Lazovic.

Na pitanje sta utice na sterilitet, Lazovic kaze da primjecuju da zene odgadaju radanje djeteta za pozne godine.

U odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, ta granica se, kaze Lazovic, pomjerila za pet do sest godina.

“Generalni savjet svim parovima je da se trudnoca, odnosno radanje zavrsi sa 35 godina zivota, jer je to prekretnica kad trudnoce nakon tih godina imaju odredene rizike. To pomjeranje granice je jedan od razloga. Drugi razlog je da primjecujemo da se pojavljuju poremecaji i kod muskaraca i zena. Slabiji je spermogram muskarca danas, u odnosu na period prije 40-50 godina”, kaze Lazovic.

Raste broj zena, kako je rekao, koje pocinju ranije da gube funkciju jajnika.

Ukoliko do trudnoce kod zena ispod 35 godina zivota ne dode za godinu dana, trebalo bi se obratiti ljekari. Za zene starije od 35 godina, Lazovic, ta granica je sest mjeseci.

NJEMACKI MINISTAR

D?, mor?mo reformis?ti Evropsku uniju! Ali t?j proces reformisanja EU, koji ocigledno kasni, nije nespojiv s? njenim prosirenjem. Vec? EU istovremeno ima vise i sposobnosti, i vise s?mopouzd?nja i vise demokr?tije, i kao takva moze stvoriti vise sigurnosti z? svoj n?rod. Zbog tog? je odl?zeci predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u pr?vu kada je nazvao ,,istorijskom greskom” cinjenicu da su sefovi drz?v? i vl?d? EU odbili d? pokrenu pregovore o pristup?nju s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom, pise u autorskom tekstu za Pobjedu njemacki ministar za Evropu Mihael Rot.

Ta odluka je morala biti donesena jednoglasno. Ljudi su bili sokir?ni ovim ponovljenim odl?g?njem – i n? B?lk?nu i u EU. Uost?lom, EU je d?l? svoju rijec. Obje drz?ve su ispunile uslove koje je post?vil? Unija, ? to je od?vno i potvrdeno u izvjest?ju Evropske komisije.

N?s prim?rni cilj mor? biti d? ucinimo sve sto mozemo n? Z?p?dnom B?lk?nu d? promovisemo mir, pomirenje i demokr?tiju. N? kr?ju kr?jev?, region nije dvoriste Evrope, to je njeno srce. St?biliz?cij? i pribliz?v?nje regiona je primaran interes i Njem?cke i EU. Ako Unija okrene led? Z?p?dnom B?lk?nu, to ce otvoriti vrata drugim ?kterim? k?o sto su Rusij?, Kin? ili Tursk? ciji prim?rni interes sigurno nije j?c?nje demokr?tije i vl?d?vine z?kon?.

Pozitivn? odluk? posl?l? bi pr?vu poruku: EU je ozbiljn? u vezi s? ujedinjenjem cijele Evrope i perspektive Z?p?dnog B?lk?n? z? pridruziv?nje. Ujedno bi se i odala pocast cinjenici d? su Alb?nij? i Sjevern? M?kedonij? “pomjerile planine” kako bi dosljedno isle n?prijed s? reform?m?. U obje zemlje, gradani i vlade su neprest?no dok?zivali d? su spremni n?pr?viti bolne kompromise z? pribliz?v?nje EU.

Ponovljeno odl?g?nje n?nosi ozbiljnu stetu kredibilitetu Unije. U regionu je prisutno j?c?nje sn?g? koje nem?ju interes z? reformu i n?pred?k. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Z?ev je n?j?vio ost?vku s? z?k?z?nim izborim? za april. Postoji op?snost d? ce doci do ponovnog por?st? n?cion?lizm?, ponovnog otv?r?nj? zalijecenih rana i etnickih sukoba. Gork? je nesreca to sto vidimo da je pokret?nje pregovor? o pristup?nju EU s? Alb?nijom i Sjevernom M?kedonijom sprijeceno zbog protivljenj? pojedinih zem?lj? cl?nic?.

“Guranje gl?ve u pijesak” je u ovom trenutku pogresno ponasanje. N? proljece 2020. godine ovo pit?nje ce se vr?titi n? dnevni red sefov? drz?v? i vl?d? EU. T?d? mor?mo biti nedvosmisleni i moramo jasno podrzati perspektivu pridruziv?nj?. Bilo bi neodgovorno dopustiti d?lje k?snjenje.

U meduvremenu, Sjevern? M?kedonij? i Alb?nij? mor?ju d? z?drze svoju posvecenost reform?m?. To je n?jbolji n?cin d? se sprijeci skepticizam. U isto vrijeme mor?mo d? r?dimo dom?ci z?d?t?k u EU i r?zr?dimo k?ko da se nosimo s? rezerv?m? pojedinih drz?v? cl?nic? prema prosirenju. EU je od?vno n?ucil? svoju lekciju n?kon sto se precesto i prebrzo prosirivala. Preradili smo metodologiju n? kojoj se temelji prosirenje i s?d? se st?vlj? veliki n?gl?s?k n? demokr?tiji i vl?d?vini prava.

U n?rednim mjesecim? mor?mo d? poj?c?mo s?r?dnju s? obje zemlje. EU mora d? bude vidljivija n? Z?p?dnom B?lk?nu. Nov? Evropsk? komisij? mor? kon?cno post?viti region za prioritet! Mi im mozemo pomoci objezbjedivanjem strucnj?k? koji mogu d? idu n?prijed s? potrebnim reform?m?.

Vracanjem Berlinskom procesu treb?lo bi d? se vise ?ng?zujemo i vise ul?zemo u region?lnu s?r?dnju. Stovise, mor?mo oj?c?ti K?ncel?riju z? ml?de Zapadnog Balkana kako bi ubijedili ml?du gener?ciju da budu ?mb?s?dori mir? i pomirenja. Z?p?dni B?lk?n ost?je l?kmus test z? tr?jni uspjeh evropskog modela. Necemo uciniti Evropu boljom gazeci zadatu rijec.

(Mihael Rot je cl?n njem?ckog Bundest?g? (SPD) od 1998. godine i minist?r z? Evropu u Feder?lnom uredu z? v?njske poslove od 2013. godine)

KOPRIVICA PORUCIO

Pridruzeni clan iz nevladinog sektora u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Dragan Koprivica kazao je da je prethodno utvrdeni rok, 15. novembar, nerealno postavljen i da nije moguce da se u okviru njega zavrsi kompletan posao.

On je predlozio odboru 31. decembar kao novi rok za okoncanje posla tog skupstinskog radnog tijela.

Kako je pojasnio, predlog da rok bude produzen na posljednji dan ove godine motivisan je prije svega procjenom da im za zavrsetak cjelokupnog posla treba jos makar 45 dana, kao i zeljom da ispostuju vazno demokratsko pravilo da se bitni elementi izbornog sistema ne mijenjaju u godini izbora.

“Treci je razlog da ostane dovoljno vremena za implementaciju onoga sto kroz rad odbora bude dogovoreno ili usvojeno. Dakle, razlog za ovaj nas predlog nije neaktivnost odbora jer se radni odbori sastaju, analiziraju se moguca rjesenja za promjene zakona i praksi i sa te strane nemamo zamjerki. Ono sto je za nas od kljucne vaznosti jeste da se u ovom procesu dese promjene koje sistemski i sustinski mijenjaju dosadasnje lose prakse. Bez toga, ovo ce ostati jos jedna velika politicka igra u kojoj su akteri vodili racuna o partijskim interesima, a ne o interesima ovoga drustva. Nadamo se da se to nece desiti”, rekao je Koprivica.

Iz Socijalisticke narodne partije (SNP) su saopstili da je predlog da se produzi rok za zavrsetak rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva jos jedna potvrda da je rad tog skupstinskog tijela od samog pocetka opterecen brojnim nepravilnostima i da kao takav ne moze dati zeljene rezultate.

MJESECNA KARTA

Cijena mjesecne parking karte za zaposlene u soping-molu Delta siti vec drugi mjesec iznosi 20 eura bez uracunatog PDV-a, saopsteno je Dnevnim novinama u tom trznom centru.

Prvobitna cijena za radnike Delte bila je 30 eura i vazila je do 1. oktobra.

“Kartice se produzavaju po automatizmu, naravno za one koji to zele. Osim toga, cijena besplatnog parkiranja za sve posjetioce je produzena na sat vremena, a nedjeljom je parking besplatan”, rekli su u soping molu.

Posjetioci placaju zapoceti sat parkiranja ispred Delte po cijeni od 40 centi. Naplata parkiranja, kako su ranije kazali u trznom centru, nije motivisana profitom, vec je bila nuzna zbog velike kolicine automobila koji se ostavljaju, sto onemogucava kupce da nadu mjesto.

Trzni centar Delta siti ima ukupno oko 1.200 zaposlenih, a samo vikendom ga posjeti izmedu 18.000 i 24.000 ljudi.

ZAHTJEV FZO

Fond za zdravstveno osiguranje zatrazio je od Vlade povecanje troskova za ljekove i medicinska sredstva, sa 82,5 miliona na 95,83 miliona, kako bi sve zdravstvene ustanove nesmetano mogle da funkcionisu, pise Dan.

Iz Fonda je tom listu saopsteno da traze povecanje za oko 13 miliona eura, a odnose se na ljekove u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove na recept u drzavnim i privatnim apotekama i ostala medicinska sredstva.

Prema poslednjim podacima Fonda zdravstva, ta institucija duguje dobavljacima veledrogerijama oko 30.000.000 eura.

“Samo za KCCG za ljekove i medicinska sredstva projektovano je uvecanje sa 28,25 na 37,5 miliona, odnosno za 9,25 miliona. Sredstva za zarade u JZU bez Instituta za javno zdravlje uvecana su sa 98,22 miliona eura na 103,56 miliona, odnosno za 6,66 miliona eura, a odnose se za pokrice izdataka za zarade i ostala licna primanja za postojeci broj zaposlenih, prijem odredenog broja novog kadra, prvenstveno specijalizanata; sredstva za materijalne troskove JZU uvecana su sa 17,43 miliona eura na 21,7 miliona, odnosno za 4,27 miliona eura. Sredstva za kapitalne izdatke planirana su u iznosu od 7,26 miliona i povecana su za 3,18 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura”, kazali su iz FZO.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona eura i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona.

“Takode, uvecana su sredstva za zajednicke programe, prije svega za kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME), Nacionalne preventivne programe i drugo”, navode iz Fonda zdravstva.

MONTEFARM

Vakcine protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori i bice isporucene kada dobavljac FarmaLab dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet, saopsteno je iz Javne zdravstvene ustanove (JZU) Apoteke Crne Gore Montefarm.

“Vaxigrip tetra-vakcina protiv gripa u kolicini od 22.700 doza nalaze se u hladnjacama carinskog skladista u Crnoj Gori. Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljac FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje ce dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine ce biti isporucene Montefarmu”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove i dodali da ocekuju da ce se navedeni uslov ispuniti narednih dana.

“U narednih nekoliko dana ocekujemo da ce se ispuniti gore navedeni uslov, pa ce samim tim Montefarm poceti sa distribucijom vakcine i o tome blagovremeno obavijestiti javnost”, kazali su iz Montefarma.

Podsjecamo, kako su Dnevne novine ranije prenijele, vakcine protiv sezonskog gripa jos nijesu stigle u domove zdravlja, iako je Montefarm ugovor sa dobavljacem Farma Lab potpisao jos 5. septembra. Tenderskom dokumentacijom za otvoreni postupak javne nabavke vakcine protiv gripa je predvideno da maksimalan rok isporuke bude 15. oktobar, te da “nedostatak vakcine protiv gripa moze dovesti do ugrozavanja zdravlja i zivota gradana, pa je neophodno da se postupak javne nabavke sprovede u sto kracem zakonom dozvoljenom roku”.

Takode, na pitanja DN da li ce kasnjenje vakcina protiv sezonskog gripa ugroziti zdravlje gradana, iz IJZ su odgovorili da ce razvoj kolektivnog imuniteta u mnogome zavisiti od odziva stanovnistva na imunizaciju.

Oni napominju da je vakcinacija najefektniji vid prevencije protiv sezonskog gripa, te da se ona preporucuje osobama koje su u povecanom riziku od razvoja komplikacija.

SCEKIC VJERUJE

Spoljnopoliticki analiticar iz Beograda Jaksa Scekic kaze za Dnevne novine da izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona vec imaju negativan uticaj na proces integracija drzava Zapadnog Balkana, jer su Albanija i Sjeverna Makedonija “dobile crveno svijetlo, a Crna Gora i Srbija zuto”.

Podsjecamo, Makron je juce ocijenio da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora.

“Surovo je od Makrona, koji je do nedavnog govorio o evropskoj buducnosti regiona, sto je to uradio zbog sopstvenih politickih razloga. On bez ovakvog stava, makar je to njegova procjena, ne moze da politicki prezivi predsjednicke izbore i novu erupciju bijesa zutih prsluka, i po principu “daleko od ociju, daleko od srca, on je buducnost naseg regiona zrtvovao zbog svoje politicke buducnosti”, kaze Scekic.

Ovaj politicki analiticar tvrdi da Makron to, u ovom trenutku, moze da uradi zbog liderskog vakuuma u EU, jer Angela Merkel odlazi, a Makron zeli da bude na celu EU.

“Francuski predsjednik blokiranjem integracija Zapadnog Balkana na svojoj politickoj sceni dobija adut vise, koji odgovara desnici u njegovoj zemlji, koja je sve snaznija. Naime, u percepciji ljudi koji zive u EU, pa i u Francuskoj, nas region je mjesto gdje se stvaraju problemi. I tako je vec 30 godina. Problema je, proteklih godina, bilo i u Grckoj, kada je ekonomija u pitanju, a politicke krize su bile i u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji. I kada neko prosjecnom Evropljaninu kaze da dio EU treba da bude i Zapadni Balkan koji je bio sinonim problema, onda je razumljiva negativna reakcija. Na tu kartu igra Makron”, kaze Scekic.

Ovaj dugogodisnji novinar i urednik u domacim i stranim medijima kaze da Makron pokusava da ublazi svoje izjave nudeci zemljama Zapadnog Balkana da kako ko zavrsi pregovore dobije parce statusa u EU, odnosno da, na neki nacin, bude clanica Unije bez prava glasa, odnosno clanica drugog reda.

“Ne cudi me sto se zemlje Zapadnog Balkana, a narocito Crna Gora sada osjecaju prevarenim. Crna Gora je najdalje otisla u pregovorima i u reformama, a sada Makron pokusava da promijeni pravila. Potpuno razumijem drzavnike koji ce reci da ne pristaju na takav stav Makrona i da ce njihove drzave biti punopravne clanice ili nece uopste uci u EU. Mislim da Crna Gora moze mirno da ceka rasplet situacije. Za nju nema povratka bez obzira na promjenljive stavove Francuske” kaze Scekic.

GLASANJE CITALACA

Hvar je najbolje evropsko ostrvo, a hotel Amfora proglasen je za jedan od najboljih rizorta u Evropi u ovoj godini, rezultati su glasanja citalaca vodeceg svjetskog turistickog magazina “Konde Nast Traveler”.

Hotel Amfora je smjesten u mirnoj uvali u neposrednoj blizini centra grada Hvara s neometanim pogledom na Paklinska ostrva, sto ga cini jedinstvenim rizortom na ostrvu Hvaru, prenosi Novac.hr.

Portal dodaje da je hotel prepoznat po svom spektakularnom kaskadnom bazenu i raznolikoj ponudi, idealan je odabir za parove, porodice, ali i za odrzavanje poslovnih sastanaka, kongresa, konferencija i ekskluzivnih dogadaja.

U izboru najboljih u raznim kategorijama ucestvovalo je vise od 600.000 citalaca magazina sirom svijeta, a birali su se najbolji hoteli i rizorti, aviokompanije, vile, spa, aerodromi, kruzeri i turoperatori, gradovi i ostrva.

  • Kina u narednih pet godina povećava zone slobodne trgovine
    on 21/04/2025 at 15:27

    Kineski Državni savjet objavio je danas plan prema kojem će Kina u narednih pet godina podizati nivo otvaranja u zonama slobodne trgovine.

  • Ko bi mogao da postane novi papa?
    on 21/04/2025 at 15:19

    Smrt pape Franje, objavljena jutros, izazvala je nagađanja o njegovom nasljedniku, koji će biti poznat kada se pojavi bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele poslije složenog i tajnovitog postupka izbora.

  • Ombudsman: Prizemne kampanje ne mogu zaustaviti glas civilnog sektora
    on 21/04/2025 at 15:00

    Iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda osvrnuli su se na napade na izvršnu direktoricu MANS-a Vanju Ćalović Marković ističući da prizemne kampanje na društvenim mrežama ne mogu zaustaviti glas civilnog sektora.

  • Kračković: Onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem
    on 21/04/2025 at 14:50

    U Crnoj Gori je od početka godine registrovano šest nefizičkih napada na novinare, saopštili su iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG), dodajući da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem.

  • Putin ratifikovao strateški sporazum sa Iranom
    on 21/04/2025 at 14:42

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon o ratifikaciji sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu sa Iranom.

  • Prenatrpanost Istražnog zatvora u Spužu ostaje izazov
    on 21/04/2025 at 14:33

    Problem prenatrpanosti Istražnog zatvora u Spužu ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu zaštitu i ukupnu dobrobit pritvorenika, navodi se u izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) za prošlu godinu.

  • Mještani nikšićkih sela traže da se lovci koji su ubili medvjeda oslobode optužbi
    on 21/04/2025 at 14:23

    Na stotine mještana nikšićkih sela i okolnih krajeva sa protesnog okupljanja zatražili su da se oslobode optužbi lovci koji su na njihov poziv usmrtili medvjeda koji im je proteklih pola godine desetkovao stada. Predstavnicima Vlade poručuju da zaštite ljude i njihovu imovinu, i predlažu da stočari nagrade lovce godišnjim premijama od poljoprivrede.

  • Izrazi saučešća u svijetu povodom papine smrti
    on 21/04/2025 at 14:00

    Zastave su spuštene na pola koplja u većinski rimokatoličkoj Italiji u znak žalosti zbog smrti pape Franja na Uskršnji ponedjeljak, koji je javni praznik, dok iz cijelog svijeta stižu izjave saučešča.

  • Oko 500 kamiona krenulo u protestnu vožnju Sarajevom
    on 21/04/2025 at 13:26

    Oko pet stotina kamiona iz cijele Bosne i Hercegovine krenulo je ka Sarajevu, gdje će održati protestnu vožnju kako bi nadležnim institucijama ukazali na dugogodišnje probleme koji opterećuju sektor drumskog prevoza, očekujući rješenje tih problema.

  • Kuda plove crnogorski brodovi
    on 21/04/2025 at 12:53

    Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove.

  • Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država
    on 20/04/2025 at 19:14

    Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

  • Dizdarević: Politika me nije žigosala, prvenstveno sam umjetnik
    on 20/04/2025 at 06:30

    Poslanik Abaz Dizdarević smatra da ga politika nije žigosala. Sebe posmatra prvenstveno kao umjetnika i to mu je, kako kaže, primarna djelatnost Teško se ljuti, a kod ljudi najviše cijeni vrcavost duha. Kako je kazao u emisiji "Upoznajte parlamentarce" slobodno vrijeme posvećuje porodici, a ribolov mu je posebna ljubav.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Kuda plove crnogorski brodovi
    on 21/04/2025 at 12:53

    Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove.

  • Zenović: U Sporazumu s UAE nema ničeg suprotnog SSP
    on 21/04/2025 at 09:25

    Sporazum koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ukazuje da u njemu nema ničeg što bi bilo suprotno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje države kandidati potpisuju sa Evropskom unijom (EU). To je za Newsmax Balkans televiziju kazao glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.

  • ASP: Tri energetske kompanije sa 50,7 miliona zarade
    on 20/04/2025 at 12:06

    Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.