OD ULASKA U NATO
Od ulaska u NATO Crna Gora je vec sklopila dva velika ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila od ukupno 66 miliona eura, pise Dojce vele.
Poput svojih susjeda, kako navode, CG povecava vojni budzet i sve cesce salje vojnike u misije sirom svijeta.
U skladu sa cuvenom krilaticom Donalda Trampa “Prvo Amerika”, prilikom nedavne posjete americkog drzavnog sekretara Majka Pompea Crnoj Gori, dogovoren je posao po kojem ce ta zemlja od SAD kupiti 67 oklopnih vozila, koja ce kostati 36 miliona dolara.
To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih hamera, koje pravi americka kompanija Oshkosh. Prvi kontigent stize naredne godine i Crna Gora ce biti prva u Evropi koja ce ih imati u svojim vojnim snagama, a kupice ih iz kredita.
“Ta lako-oklopna patrolna vozila predstavljaju znacajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima ce nase kopnene snage dostici neophodnu sposobnost razmjestaja, manevra, mobilnosti i zastite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa saveznickim zemljama u NATO i partnerskim drzavama”, kazali su za DW iz Ministarstva odbrane Crne Gore.
To je vec druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prosle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 miliona dolara kupljena iz Kanade. Ne treba podsjecati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, cija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojcano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. vijeka. Iz Ministarstva odbrane kazu da su, zahvaljujuci tim helikopterima, pojacali sposobnosti za transport trupa, vazdusnu podrsku jedinicama, medicinsku evakuaciju i traganje i spasavanje, kao i za pomoc stanovnistvu u slucaju prirodnih nepogoda.
Trka u naoruzanju na Balkanu
Od ulaska u NATO, Crna Gora je za opremanje vojske vec platila oko 20 miliona eura, a narednih godina ce jos najmanje 46, pise DW. No, dodaju, to nije sve. Iz Ministarstva kazu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD u vidu razne komunikacione, medicinske i druge opreme, dok je Njemacka donirala sest oklopnih patrolnih vozila Mercedes Benz. Najvrednija donacija tek se ceka, a to je radar velikog dometa, pomocu kojeg ce Crna Gora moci sama da nadzire svoj vazdusni prostor. Trenutno, nebo Crne Gore stite i njime patroliraju borbeni avioni NATO-clanica Italije i Grcke.
“Navedeni radar je prilagoden NATO-sistemima kontrole i povezivanja. Ocekujemo da bude instaliran do 2021. godine”, saopstili su iz Ministarstva.
Amerikanci, osim sto im prodaju oruzje i doniraju opremu svojim saveznicima na Balkanu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbjednosna mreza objavio da su SAD odobrile 110 miliona dolara pomoci za cetiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoruzanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sistema iz perioda Sovjetskog Saveza naoruzanjem zapadnog porijekla. Tako ce Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Vojsku Hrvatske i Armiju Sjeverne Makedonije, i helikoptera za Oruzane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.
Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to sta posljednjih godina rade susjedne drzave. Mediji i analiticari govore o trci u naoruzanju izmedu Srbije i Hrvatske, koje ulazu na stotine miliona u nove avione, helikoptere i drugo naoruzanje. Srbija kupuje i besplatno dobija dosta naoruzanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD.
Interesantno je, medutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vucic nedavno prvi put u kontekstu naoruzavanja u regionu pomenuo i Crnu Goru: “Naoruzavaju se i Bugarska, Rumunija, Madarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogucnostima. Vidimo ko sa strane naoruzava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere trazi Crna Gora, i sve to pratimo”, rekao je Vucic.
Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nijesu zeljeli direktno da komentarisu tu Vucicevu opasku, ali porucuju da ,,svakako pomno prate aktuelne svjetske trendove koji se ticu opreme i naoruzanja”.
“Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ciljeva vec je to, prije svega, u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoruzavanju donose se pazljivom analizom, kako realnih potreba, tako i savremenih bezbjednosnih izazova”, navode iz Ministarstva.
Vojni budzet stalno raste
Od ulaska u NATO vojni budzet Crne Gore prilicno raste, a i nastavice, sve dok se ne ispuni cuveni Trampov zahtjev “da sve clanice najmanje dva odsto BDP odvajaju za odbranu”. Tako je budzet 2018. bio blizu 54 miliona eura, a ove godine vec 61,6 miliona. I tesko da naredne godine moze biti manji – samo jos veci.
“Crna Gora planira da dostigne izdvajanje za sistem odbrane u iznosu od dva odsto BDP 2024. i to postepenim povecavanjem budzeta za potrebe odbrane u narednih pet godina”, jasno porucuju iz Ministarstva.
Dio opozicije koji se ostro protivio ulasku Crne Gore u NATO, prije dvije godine je porucivao da ce Alijansa biti “samo dodatni namet za ionako prezaduzene gradane Crne Gore”. Prognozirali su da ce vojni budzet morati da bude najmanje 700 miliona eura za deset godina i pitali se: sta ce Crna Gora dobiti za te pare? Ujedno su porucili da je bolje iskoristiti taj novac za nove vrtice, skole, bolnice…
U Ministarstvu i tada, a i sada, istrajavaju da je realno stanje potpuno suprotno. “Da Crna Gora nije clanica NATO morala bi mnogo vise da izdvaja za sistem odbrane nego kao clanica kolektivnog sistema bezbjednosti. Takode, brojno stanje same vojske moralo bi da bude znacajno vece nego sada”.
Ipak, brojno stanje Vojske Crne Gore nije se mnogo povecalo od ulaska u NATO. Novina je to da je od ove godine uvedeno dobrovoljno sluzenje vojnog roka, koji je Crna Gora ukinula prije petnaestak godina. “Vojska je u posljednje tri godine, zbog podmladivanja kadra, ostala bez veceg broja pripadnika. Iz sistema je izaslo oko 300 vojnika, a u isto vrijeme uniformu je zaduzilo oko 270 momaka i djevojaka. Vojska Crne Gore trenutno broji 2.368 vojnika”, posljednji je podatak Ministarstva odbrane.
Vojnici Crne Gore sve cesce u misijama
Crnogorski vojnici su posljednjih godina ucestvovali u brojnim misijama po svijetu, najvise u Avganistanu. Ostre proteste Srbije izazvala je odluka da Crna Gora posalje jednog oficira u misiju KFOR na Kosovu. Naredne godine dva crnogorska vojnika idu i u Irak, gdje ce obucavati tamosnje snage bezbjednosti. Ipak, najvise paznje izazvala je misija u Letoniji gdje su crnogorski vojnici dio misije odvracanja Rusije od pritiska na pribalticke clanice NATO.
U Ministarstvu odbrane kazu da su svjesni da je Crna Gora mala, ali porucuju da zele ravnopravno da pruze doprinos kolektivnoj odbrani saveza, iako su najmlada clanica.
“U Letoniji trenutno imamo angazovanu drugu rotaciju, odnosno jedno inzenjersko odjeljenje od deset pripadnika. Doprinos naporima NATO na ocuvanju stabilnosti saveznicke teritorije nastavicemo i u narednom periodu”, porucuju iz Ministarstva. I zakljucuju da je to “nemjerljivo iskustvo za crnogorske vojnike”.