MJU

Najvise zaposlenih iz sektora rada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva zainteresovano je za sporazumni raskid radnog odnosa, saopsteno je za Dan iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Od ukupno 1.430 podnijetih zahtjeva na centralnom nivou, 520 ih je iz zdravstva.

Analiza dostavljenih profila pokazuje da su za sporazumni raskid radnog odnosa najvise zainteresovani zaposleni kojima je ostalo nekoliko godina do penzije odnosno zaposleni koji prosjecno ima 59 godina starosti i 35 godina radnog staza.

“Prema podacima kojima raspolaze Ministarstvo javne uprave, u sektoru zdravstva podnijeto je 520 zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Na osnovu profila zaposlenih koji su nam dostavljeni, zakljucuje se da medicinski kadar cini nesto vise od polovine zaposlenih koji su podnijeli zahtjev. Najveci broj njih su medicinske sestre/tehnicari oko 48 odsto, dok ljekari
cine oko cetiri odsto ukupnog broja podnijetih zahtjeva”, precizirali su iz MJU.

Na centralnom nivou trenutno radi oko 40.000 sluzbenika, a za prekid radnog odnosa zainteresovano je njih 1.430, odnosno oko 3,5 odsto.

Iz resora ministra Suzane Pribilovic preporucuju da organi i institucije ne koriste ovaj mehanizam kako bi sporazumno raskinuli radni odnos sa zaposlenima koje moraju odmah zamijeniti.

“Ukoliko se organi/institucije ne budu pridrzavali ove preporuke, neminovno ce doci do pada kvaliteta usluga koje pruzaju, kao i do znacajnog finansijskog troska za javni sektor”, upozoravaju iz MJU.

Iz MJU napominju da sektori iz kojih je najvise zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa (zdravstvo, prosvjeta, finansije, rad i socijalno staranje i unutrasnji poslovi) ujedno imaju i najveci broj zaposlenih, pa je, kako navode, ocekivano da ce i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveci.

“Posmatrano kroz udio podnijetih zahtjeva u ukupnom broju zaposlenih, najveci procenat podnijetih zahtjeva evidentiran je u sektorimarada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva oko pet odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovim sektorima. Najvise zainteresovanih na lokalnom nivou je iz Podgorice, zatim iz Pljevalja i Ulcinja”, naglasili su iz MJU.

Za sporazumni prestanak radnog odnosa priblizno je isto interesovanje zena i muskaraca.

Predlogom novog Statuta DPS-a generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora i Savjeta za realizaciju izbornog programa DPS-a

Generalni sekretar predsjednika drzave Slavoljub Stijepovic, koji je sada clan Predsjednistva, Glavnog odbora i Savjeta Demokratske partije socijalista (DPS-a), ostace vjerovatno nakon kongresa 30. novembra clan Glavnog odbora (DPS), ukoliko Kongres te partije 30. novembra usvoji Predlog novog Statuta.

Novom verzijom tog partijskog dokumenta generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora, u kome je vec sekretar Vlade. Oni takode dobijaju i mjesta u Savjetu za realizaciju izbornog programa vladajuce partije.
Stijepovic je pod istragom Specijalnog drzavnog tuzilastva za krivicno djelo stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca putem pomaganja, sto je na pres konferenciji potvrdio glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic.

List “Dan” objavio je da je bivsi gradonacelnik i saradnik lidera DPS-a i sefa drzave oprao oko 30.000 eura koje je uzeo od biznismena za kojim je raspisana potjernica Duska Knezevica. Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovicu cetvrtak prosle sedmice je na pitanje “Vijesti” da li ce njegov generalni sekretar biti suspendovan dok se ne okoncaju istrage, rekao da ce sacekati da Tuzilastvo obavi svoj posao.

“Svi smo svjedoci da se u mnogo slucajeva otvore i zatvore istrage i da se ne podignu optuznice, i da kad se podignu optuznice ne rezultiraju osudujucim presudama”, rekao je Dukanovic. On je istakao da je najlakse na svaku optuzbu reagovati tako sto bismo “odmah odrubili glavu osumnjicenom”: “Ja nikada nijesam tako postupao i necu. Sacekacemo da vidimo kakvi su argumenti i ako budu govorili u prilog odgovornosti, moralne, politicke, naravno da niko nece ostati na svom mjestu”, rekao je Dukanovic, koji je dan ranije, u srijedu, predsjedavao Glavnim odborom kada je data saglasnost na predlog novog Statuta DPS-a.

Stijepovic je pod istragom za pranje para nakon sto je javnost imala prilike da vidi snimak kako uzima kovertu od Knezevica i stavlja je u dzep. Knezevic je tada potvrdio da je snimak sacinjen u njegovoj kuci i da je dao 97.500 eura za DPS. Na snimku se vidi kako daje koverat Stijepovicu, koji ga uzima, ljubi Knezevica i pokusava da stavlja kovertu u unutrasnji dzep sakoa.

Agencija za sprecavanje korupcije prekrsajno je kaznila DPS sa 20.000 eura zbog nezakonitog finansiranja i nalozila povracaj u budzet 47.500 eura koliko je utvrdila da je bila Knezeviceva “donacija”. Za isti iznos pokrenuta je istraga protiv Stijepovica, koja je jos otvorena.

Vazecim Statutom DPS-a propisano je da su od 231 clana Glavnog odbora, po funkciji 92 osobe, koje kongres ne bira. Medu njima su clanovi Vlade, poslanici, predsjednici opstinskih odbora… Predlogom novog Statuta uz generalne sekretare, dodaju se i predsjednici odbora prijestonice, gradske opstine, clanovi izvrsnog odbora DPS-a.

Predlogom novog Statuta precizira se funkcija zamjenika predsjednika partije, koju pokriva premijer Dusko Markovic, a koji je ponovo predlozen za to mjesto. U vazecem Statutu DPS-a pise da zamjenik predsjednika partije zamjenjuje predsednika u poslovima iz njegove nadleznosti za koje ga on ovlasti. Novim predlogom dodaje se “kao i kada iz nekog razloga ne moze biti ostvarena funkcija predsjednika partije”.

Clanovi DPS-a su do sada mogli biti iskljuceni i nakon godinu dana vraceni u partiju, ali novim dokumentom ta mogucnost ne postoji, ne moze ponovo pristupiti.

Predlogom se propisuje i da clan opstinskog odbora izabran na javnu funkciji moze na licni zahtev zadrzati mandat odlukom opstinskog odbra. Sada pise da mandat u partijskom odboru moze biti zamrznut do isteka javne funkcije.

DPS predlogom Statuta uvodi i povelje i priznanja za” clanove i zasluzne podrzavaoce partije koji svojim politickim djelovanjem podsticu program te stranke”.

Predsjednik Opstine Tivat Sinisa Kusovac (DPS) ni nakon skoro mjesec nije odgovorio kada ce Opstina pokrenuti proces upisivanja novosagradene komunalne infrastrukture u Porto Montenegru na lokalnu samoupravu. To shodno cinjenici da je kompaniji Adriatic Marinas, koja stoji iza Porto Montenegra, Opstina lani otpisala dug od 5,6 miliona eura na ime neplacenih komunalija.

Ukoliko Opstina ne upise na sebe novu komunalnu infrastrukturu napravljenu na lokaciji Porto Montenegra, a ciju je gradnju ,,platila” Porto Montenegru prebijajuci njegov dug za komunalije, izvjesno je da ce Tivat pretrpjeti milionsku finansijsku stetu, a sumnje da je kompaniji data nezakonita pomoc iz javnih fondova dobice potvrdu.

Ovaj kontroverzni postupak lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu pod lupom je Agencije za zastitu od konkurencije ciji je Savjet, na trazenje delegacije EU u Crnoj Gori koja ovo pitanje smatra znacajnim za otvaranje pregovarackog Poglavlja 8 – Konkurencija, nedavno pokrenuo ispitni postupak utvrdivanja uskladenosti drzavne pomoci dodijeljene Adriatic Marinasu kroz ovaj otpis dugova, sa Zakonom o kontroli drzavne pomoci. Savjet Agencije sumnja da je Opstina Tivat, kao davalac drzavne pomoci, “dodijelila potencijalno neuskladenu drzavnu pomoc privrednom drustvu Adriatic Marinas u iznosu od oko 5,6 miliona eura”.

Korist za investitora

Spornu novu komunalnu infrastrukturu Adriatic Marinas koristi za ostvarivanje dodatnih profita na nacin da je svoju kcerku kompaniju PM Power licencirao kao distributera elektricne energije koji struju jahtama i vlasnicima stanova u Porto Montenegru naplacuje po uvecanim cijenama. Isti je slucaj i sa snabdijevanjem jahti vodom, a na vecem dijelu novosagradenih puteva kroz Porto nije dozvoljen javni pristup, sto se ne bi moglo dogoditi da su ti putevi i saobracajnice upisani na Opstinu Tivat kao vlasnika.

“To nije oprost dugova, to je kompenzacija za opremanje gradskog gradevinskog zemljista gdje je strateski investitor ulozio novac i shodno ulozenom novcu i shodno zakonu, sve pravno regularno, trazili su odredeni iznos da se kompenzuje, imajuci u vidu da su oni to sve ulozili, a ono sto je bilo obaveza Opstine Tivat u okviru te infrastrukture da uloze. Prema tome, to je kompenzacija za komunalno opremanje gradevinskog zemljista i ovaj drugi dio pitanja – institucije su rekle svoje. Skupstina kao najvisi organ Opstine Tivat je rekla svoje, dala zeleno svjetlo, misljenje specijalnog drzavnog tuzioca koje je takode obavezujece, te tu ne vidim nista sporno po osnovu potpisivanja tog ugovora”, kazao je Kusovac 13. avgusta prosle godine, neposredno prije nego sto je stavio potpis na ugovor sa Porto Montenegrom kojim je pricinjena steta gradskom budzetu od 5,6 miliona eura.

Na potezu Agencija

Do danas, Opstina nije dobila i na sebe upisala 5,6 miliona eura vrijednosti nove elektro, vodovodne i putne infrastrukture u elitnom nautickom kompleksu, ciji vlasnici zaraduju novac naplatom njenog koriscenja svojim klijentima.

Gradonacelnik Kusovac ni nakon mjesec, otkad su “Vijesti” pitale, nije odgovorio kako Opstina Tivat dozvoljava da kompanija Porto Montenegro i njena kcerka kompanija PM Power dobiju licencu za snabdjevaca elektricnom energijom potrosaca u marini i naselju i sticu imovinsku korist na onome sto bi trebalo da bude opstinska imovina.

Ukoliko se stanje po ovim pitanju ubrzo ne promijeni – Tivcani su nezakonito castili stranog investitora iznosom dovoljnim da on sagradi infrastrukturu koju komercijalno eksploatise, a Agencija za zastitu konkurencije morala bi da nalozi Adriatic marinasu da ili Opstini vrati 5,6 miliona, ili da iz svog vlasnistva isknjizi tu infrastrukturu i da bude upisana na Opstinu. Ta druga varijanta bi podrazumijevala i da Adriatic marinas vise ne moze da stice ekstraprofit kao snabdjevac strujom i vodom.

Kontroverzni posao sa Porto Montenegrom ponikao je iz diskutabilnih odredaba kupoprodajnog ugovora za prodaju Arsenala i Doma vojske u Tivtu, koji su u jesen 2006. potpisali tadasnji premijer i lider DPS-a Milo Dukanovic i tadasnji investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank.

Bivsa gradonacelnica Snezana Matijevic (DPS) odbila je da potpise kontroverzni ugovor od 5,6 miliona, sumnjajuci u njegovu zakonitost, javno rekavsi da ona ,,ne zeli da pode u zatvor”. Nakon toga je ubrzo i doslo do toga da ona napusti funkciju, a Kusovac je preuzeo mjesto gradonacelnika i potpisao ugovor sa Portom, a koji, uprkos javnim tvrdnjama gradonacenika i funkcionera DPS-a, nije ,,kompenzacija za komunalno opremanje”.

U ugovoru stoji da Opstina Tivat Porto Montenegru na ime ,,do sada ulozenih sredstava u ekolosku sanaciju lokacije” Arsenala oprasta 541.441,37 eura, na ime ,,sredstava ulozenih u rusenje objekata koji nemaju gradevinsku dozvolu” 827.411,05 te na ime ,,umanjenja iznosa, koji se odnosi na stvarne povrsine objekata izgradenih prije 1945. godine”, sumu od 4.222.658,82 eura.

Nijedan od ova tri navedena osnova u ugovoru nema uporista ni u jednom zakonu o planiranju i izgradnji prostora, odnosno Zakonu o finansiranju lokalne uprave koji vaze, ni koji su vazili u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji Arsenala.

Mijenja se prica na pomen infrastrukture

Kad su Kusovcu novinari pocetkom ove godine pomenuli da ako je sa Portom napravio ,,kompenzaciju za komunalno opremanje,” a ne castio tu kompaniju sa 5,6 miliona, mora novoizgradenu infrastrukturu u marini upisati na Opstinu, gradonacelnik je promijenio dotadasnju pricu, tvrdeci da je Portu obracunao samo povrsinu vojnih objekata Arsenala na cijem mjestu se gradi nauticki centar.

Kusovac je objasnio da su strucna komisija i vjestaci gradevinske struke utvrdili da je dug od 2015. godine Porto Montenegra za komunalije oko 16 miliona eura i da je 5,6 miliona eura “uracunato za uklanjanje dijela objekata koji su se nalazili na lokaciji bivseg Remontnog zavoda i koji su bili uknjizeni u listu nepokretnosti od strane vojno-stambene komisije”. Dodao je da je to “podrazumijevalo da su za te objekte placene dazbine, porezi i gradevinske dozvole i da je po tom osnovu izvrsena kompenzacija za opremanje gradevinskog zemljista.”

,,Za svaku drugu infrastrukturu u dijelu puteva i saobracajnica od 5,6 do 16 miliona eura opstina je saopstila izricit stav da ukoliko dode do kompenzacije da to bude uknjizeno na opstinu Tivat”, rekao je u februaru Kusovac.

On nije saopstio cinjenicu da Arsenal nikada nije platio komunalije za vecinu svojih objekata jer se nekadasnje vojno brodogradiliste smatralo objektom od interesa za odbranu zemlje i bilo je izuzeto od tih dadzbina.

Zatvorenik smjesten u Specijalnoj bolnici objavio fotografiju neprimjerenog sadrzaja

Izvrsni direktor firme Vector system security Ratko Popovic, kazao je “Vijestima” da su upravi Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dostavili evidenciju svih ulazaka i snimke sa nadzornih kamera. Objasnio je da gosce D.P. nijesu evidentirane na nadzornim kamerama, ali ni u sveskama posjetilaca

Ko je i kako omogucio zatvoreniku D. P. da u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru uvede dvije djevojke, fotografise se sa njima i eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.

To pokusavaju da utvrde Ministarstvo zdravlja i Uprava kotorske bolnice za psihijatriju, u saradnji sa policijom.

“Povodom neprimjerenog sadrzaja koji je objavljen na drustvenim mrezama, a koji se dovodi u vezu sa Specijalnom bolnicom za psihijatriju ‘Dobrota’, Ministarstvo zdravlja preduzima neophodne mjere iz svoje nadleznosti radi utvrdivanja cinjenica i eventulane odgovornosti zaposlenih u ovoj ustanovi. U postupak utvrdivanja cinjenicnog stanja ukljuceni su svi relevantni drzavni organi koji mogu doprinijeti rasvjetljavanju okolnosti predmetnog dogadaja”, saopsteno je juce iz Ministarstva zdravlja.

“Vijesti” su jos u nedjelju tim povodom poslale pitanja vrsiocu duznosti direktora te ustanove Aleksandru Tomcuku i do kraja ispostovale njegov zahtjev da se o tome ne objavljuje tekst, dok ne utvrde da li je u toj ustanovi napravljena sporna fotografija.

Uprkos tome, on je juce saopstenje dostavio svim medijima: “Zbog osnovane sumnje da je sporna fotografija, na kojoj je pacijent Specijalne bolnice za psihijatriju P. D. fotografisan sa dvije nepoznate zenske osobe nastala u nasoj ustanovi, Uprava bolnice je preduzela sve neophodne aktivnosti u cilju utvrdivanja svih okolnosti nastanka objavljene fotografije”, pise u njegovom saopstenju.

Objasnjava se da je o tom problemu obavijesteno Ministarstvo zdravlja, podrucno odjeljenje Uprave policije, upucen zahtjev za izjasnjenje firmi “Vector system security” angazovanoj na poslovima obezbjedenja Sudskog odjeljenja bolnice, kao i da su organizovani sastanci sa Kolegijumom ustanove i zdravstvenim osobljem…

“S obzirom na to da je prikupljanje cinjenica u toku, Uprava bolnice ce nakon utvrdivanja svih okolnosti, blagovremeno informisati javnost o rezultatima istrage i eventualnom pokretanju disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenog osoblja i/ili firme angazovane na poslovima obezbjedenja”.

Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije: “P. D. se aktuelno nalazi na hospitalnom lijecenju u nasoj ustanovi, na Sudskom (forenzickom) odjeljenju nase bolnice. Odjeljenje je zatvorenog tipa sa prisutnim video-nadzorom i uposlenicima privatne firme obezbjedenja, pored redovno zaposlenog medicinskog osoblja. Sama specificnost odjeljenja i cinjenica da se radi o sudskim (forenzickim) pacijentima, cesto pociniocima najtezih krivicnih djela, diktira i drugaciji sistem nadzora ove kategorije pacijenata, sto podrazumijeva: 24-casovni video-nadzor odjeljenja; restriktivni rezim posjete pacijentima uz evidenciju svih posjeta od strane ovlascene firme obezbjedenja u posebnoj knjizi”.

D.P. koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.

On je pocetkom pocetkom te godine pravosnazno osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.

Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.

Nisu zaposlene, a nisu ni pacijentkinje

U prvom obracanju “Vijestima”, Tomscuk je saopstio da “u ovom trenutku” odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici, kao i da nisu pacijentkinje te ustanove.

“Bolnica je organizaciono strukturisana na nacin da su postojece organizacione jedinice (odjeljenja) razdvojena po polu i ne hospitalizuje pacijente razlicitog pola na istom odjeljenju. U konkretnoj situaciji, dvije zenske osobe na slici su mogle biti iskljucivo i samo posjeta pacijentu P. D., a ukoliko se utvrdi da je sporna fotografija napravljena u bolnici, svakako ce biti sprovedene sve radnje u smislu utvrdivanja eventualne disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenih i/ili sluzbe obezbjedenja na okolnosti spornog slucaja, a u saradnji sa ovlascenim sluzbenim licima Uprave policije…”, naveo je Tomcuk.

Gosce nisu evidentirane na kamerama, ali ni medu posjetiocima

Izvrsni direktor firme Vector system security Ratko Popovic, kazao je “Vijestima” da su upravi Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dostavili evidenciju svih ulazaka i snimke sa nadzornih kamera.

Objasnio je da gosce D.P. nijesu evidentirane na nadzornim kamerama, ali ni u sveskama posjetilaca.

“Kako su usle ne znam. Bas ne mogu da razumijem…Sveske se uredno vode…Hard disk biljezi snimke za zadnjih 15 dana… Bilo je toliko problema, ali mi nikad nismio imali propust. Radimo po standardima i prosto je nemoguce da se nesto takvo desi, da produ pored nas. Koliko je sjutra mi cemo ponovo pregledati sve snimke i traziti da se utvrdi sto se desilo i kuda su usle”, kazao je Popovic.

TUZILASTVO

Investitor Bosko Nenezic saslusan je u svojstvu osumnjicenog za davanje mita uhapsenim gradevinskim inspektorima Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) Vladanu Jureticu i Zoranu Boskovicu, pise Dan.

Prema saznanjima tog lista, Nenezic je u tuzilastvu detaljno opisao kontakte sa uhapsenim inspektorima.

Boskovic i Jureticu hapseni su dan nakon sto je objavljen snimak razgovora izmedu njih i investitora Nenezica, tokom kojeg im taj biznismen, navodno, predaje 5.000 eura kako bi mu dozvolili nastavak gradnje na objektu, iako mu je istekla dozvola.

Dan nakon objavljivanja snimka, dvojicu inspektora je suspendovao resorni ministar Pavle Radulovic, koji je nekoliko sati kasnije podnio ostavku.

“Vise drzavno tuzilastvo donijelo je naredbu o sprovodenju istrage protiv Juretica i Boskovica sa predlogom za odredivanje pritvora protiv okrivljenih, zbog krivicnog djela primanje mita, u kom predmetu su objedinjena dva slucaja”, saopsteno je ranije iz tog tuzilastva.

Nakon saslusanja kod istraznog sudije, Jureticu i Boskovicu je odreden pritvor do 30 dana, a to je ucinjeno zbog opasnosti od bjekstva.

NA SJUTRASNJOJ SJEDNICI

Izvrsni direktor Zeljeznickog prevoza Nenad Babic ocekuje da Vlada na sjutrasnjoj sjednici donese odluku o nekom vidu pomoci ovoj kompaniji, koja je pred mogucim stecajem, jer jos uvijek nije uplatila 5,3 miliona eura poreskog duga.

“Od Vlade ocekujem neku pomoc. Ne znam koliko ce iznositi ta pomoc i sigurno nece biti dovoljna za vracanje poreskog duga, ali ocekujem da ce Vlada imati razumijevanje za problem kompanije ZPCG”, kazao je Babic Pobjedi.

On smatra da ce Vlada sjutra najvjerovatnije odluciti za uplatu odredenih novcanih sredstava ovoj zeljeznickoj kompaniji, a ne za otpis duga.

Prema njegovim rijecima, nagovjestaj i signal da ce Vlada pomoci ovom preduzecu dobio je od Ministarstva saobracaja.

“Bilo je price sa Ministarstvom saobracaja da je moguce da nam se pomogne”, rekao je Babic.

On smatra da u bliskoj buducnosti nece biti uveden stecaj u ZPCG, ali ne iskljucuje ni tu opciju.

“Smatram da se stecaj nece desiti sada i u neko skorije vrijeme, ali ne mislim da je on potpuno nemoguc. Ja vjerujem da se sada trazi neko drugo rjesenje za nase preduzece, koje ne podrazumijeva stecaj”, istakao je Babic.

On je naveo da su predstavnici ZPCG i Poreske uprave nedavno obavili razgovore.

“Nema konkretnih pritisaka od PU, ali njeni predstavnici i dalje ocekuju da se ozbiljnije pozabavimo problemom poreskog duga”, kazao je Babic.

PU je ranije upozorila ZPCG da ce ukoliko ovo zeljeznicko preduzece ne plati 5,3 miliona eura poreskog duga, PU blokirati ziro racun ove kompanije. Iz PU je ranije saopsteno da ukoliko ni blokada racuna ZPCG ne da rezultat, inicirace pokretanje stecaja.

Babic je ranije rekao da kompanija poreski dug ne moze izmiriti iz redovnih sopstvenih prihoda. Dug je u prethodne dvije godine porastao za dva miliona eura, a ZPCG nije aplicirao za reprogram shodno Zakonu o reprogramu poreskog potrazivanja. Drzava je vlasnik 90,79 odsto akcija ZPCG -a, dok Eurofond i Trend imaju 2,4 odsto, odnosno 1,5 odsto dionica.

JUNKER VJERUJE

Velika Britanija ce istupiti iz EU do 31. januara sljedece godine, izjavio je predsjednik Evropske komisije ?Zan-Klod Junker.

On je za BBC rekao da vjeruje da ce se Bregzit dogoditi na isteku posljednjeg produ?zetka roka izlaska Britanije iz Unije.

Junker je istakao da je Bregzit preduga prica koja mora da se zavrsi.

Premijer Velike Britanije Boris Dz?onson izjavio je ranije da ce do kraja decembra 2020. godine postici trgovinski sporazum sa EU, prenosi B92.

Dok pojedini britanski poslanici misle da ce se sporazum lako postici, Junker je podsjetio na cinjenicu da su slicni pregovori sa Kanadom “trajali godinama”.

U REGIONU

Najnizu cijenu elektricne energije industrijski potrosaci u regionu prosle godine su placali u Crnoj Gori i iznosila je 5,36 centi po kilovatsatu, dok je najvisa industrijska cijena u regionu, od 7,59 centi, zabiljezena u Sjevernoj Makedoniji, navodi se u Godisnjem izvjestaju Agencije za saradnju energetskih regulatora ACER, pisu Dnevne novine.

Izvjestaj o rezultatima pracenja internih trzista elektricne energije i prirodnog gasa u prosloj godini, odnosi se na clanice Evropske unije, a u odredenom dijelu i za ugovorne strane Energetske zajednice EZ medu kojima je i Crna Gora.

“Trend rasta cijene elektricne energije za domacinstva u ugovornim stranama EZ nastavljen je i u 2018. godini, dok je nakon visegodisnjeg smanjenja, cijena za industriju pocela da se povecava”, istaknuto je u izvjestaju.

Kako se navodi u podacima za 2017. godinu, cijena struje za industrijske potrosace je u vecini ugovornih clanica EZ smanjivana od 2013. do 2017. godine 19 odsto, sa 6,5 centi po kilovatsatu na 5,2 centa. Ipak, prosle godine je uslijedilo uvecanje.

“Najveci rast na nivou godine, od 17 odsto, primijecen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje je elektricna energija poskupjela sa 6,46 centi u 2017. godini na 7,59 centi u prosloj”, konstatovano je u izvjestaju.

Sjeverna Makedonija je na taj nacin pretekla Srbiju, lidera iz 2017.

Cijena elektricne energije u ugovornim stranama EZ bila je prosle godine u prosjeku oko 60 odsto prosjecne cijene za iste potrosace u clanicama EU, sto je promjena u odnosu na 2017, kada je iznosila oko 50 odsto.

POSLANICI SMATRAJU

Demokratska partija socijalista (DPS) nema nista protiv da rok za rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva bude produzen, kazao je poslanik te stranke Nikola Divanovic, isticuci da je za njih najvazniji kvalitet usvojenih zakonskih rjesenja, prenose Dnevne novine.

Clan Odbora i potpredsjednik Skupstine Genci Nimanbegu ocijenio je da bi optimalan rok za rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva bio do proljecnog zasijedanja parlamenta.

Divanovic je podsjetio da je pred Odborom 18 zakonskih rjesenja koja treba da garantuju bolju implementaciju izbornih zakona.

“Nama je u interesu da ta zakonska rjesenja budu konkretna. Kada je u pitanju rok, nemamo nista protiv, i ne smeta nam da ga u korist kvaliteta pomjerimo za neko odredeno vrijeme”, kazao je Divanovic, prenose Dnevne novine.

Kako je kazao, upitno je da rjesenja koja su radne grupe vec pripremile treba ponuditi kao takva, u kompletu, ne cekajuci neki finalni rok.

Upitan koji bi rok bio objektivan, s obzirom na dinamiku rada Odbora, Divanovic je rekao da je to onaj rok koji je moguce sprovesti u praksi.

“To ce zavisiti, svakako, od svih aktera koji ucestvuju u ovom procesu. To nije pitanje samo za DPS, nego za sve ucesnike”, kazao je Divanovic.

On je rekao da se na svih sedam radnih grupa osjeca konstruktivan pristup i radna atmosfera.

Upitan da li je 31. decembar kao rok prihvatljiv za DPS, Divanovic je kazao da je toj partiji imperativ da se drzi preporuka ODIHR-a.

“U tom smislu, smatram da je kraj godine zaista krajnji rok da se to i realizuje”, rekao je Divanovic, isticuci da je optimista da ce to biti zavrseno u neko dogledno vrijeme.

Na drugoj strani, Nimanbegu smatra da je cak i 31. decembar nerealan rok da Odbor zavrsi sa radom, te da bi trebalo razmisljati i o visemjesecnom produzenju roka za rad Odbora.

Prema njegovim rijecima, treba vidjeti i koji je konflikt oko Zakona o medijima sto se tice onoga sto je predlozila Vlada i onoga sto su poslanici razmotrili. Kako je rekao, “treba spojiti, i postovati ingerencije i jedne i druge grane vlasti”.

“Cak i da se ide do pocetka proljecnog zasjedanja, to bi bio neki optimalan rok. Ostalo bi vise od sest mjeseci do odrzavanja izbora”, rekao je Nimanbegu.

On smatra da bi to bio optimalan rok, ako se zeli postici dogovor.

“Do Nove godine, sve bi bilo prebrzo”, rekao je Nimanbegu.

Nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic kazao je da Odbor za reformu izbornog zakonodavstva tesko moze do 15. novembra zavrsiti posao zbog kojeg je formiran, pa je produzenje tog roka realno, navodeci da su toga svjesni i u vladajucoj vecini.

“Ne samo sto imamo citav set zakona, nego se u meduvremenu otvara i pitanje nekih drugih akata koji su povezani sa njima, a koji se direktno ne ticu izbornih uslova. Tako da ocekujem produzenje roka”, kazao je Rudovic.

POSJETA CG

Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic primice danas generalnu direktoricu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Centralnu i Jugoistocnu Evropu Sarlot Ruhe koja boravi u posjeti Crnoj Gori.

Nakon razgovora predsjednika Dukanovica i direktorice EBRD Ruhe bice objavljeno saopstenje za javnost.

  • Bivši zvaničnici Pentagona sumnjaju u rezultate interne istrage o curenju informacija
    on 21/04/2025 at 06:47

    Jedan od bivših najviših savjetnika američkog ministra odbrane Pita Hegseta, Den Koldvel, izdao je zajedničko saopštenje sa još dvojicom otpuštenih zvaničnika iz Pentagona, Darinom Selnikom i Kolinom Kerolom, u kojem trvde da sumnjaju u rezultate interne istrage o curenju informacija iz Pentagona o američkim napadima na Jemen koja je dovela do njihovog suspendovanja sa dužnosti ove sedmice.

  • Nevrijeme i poplave u Oklahomi, dvoje poginulih
    on 21/04/2025 at 06:37

    Najmanje dvije osobe izgubile su život u Oklahomi nakon što im se vozilo zaglavilo u poplavnim vodama, objavila je u nedjelju policija, dok su nevrijeme i poplave pogodili djelove američkog juga i srednjeg zapada tokom uskrsnog vikenda.

  • Izborna debata u Kanadi: Za premijera Karnija Tramp najveća prijetnja
    on 21/04/2025 at 06:35

    Kanadski premijer Mark Karni je u televizijskoj debati uoči izbora u toj zemlji pažnju fokusirao na američkog predsjednika Donalda Trampa, koga smatra najvećom pretnjom Kanadi, prenijeli su mediji.

  • Studenti u Beogradu sedmu noć blokirali RTS, prisutan bio veliki broj građana
    on 21/04/2025 at 06:33

    Studenti su sedmu noć proveli u blokadi ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici u Beogradu, a kako javlja reporter agencije Beta, bilo je prisutno više ljudi nego prethodnih večeri.

  • Smrčak počeo, proizvođači obaraju cijene
    on 21/04/2025 at 06:27

    Prvi rod vrlo tražene i skupe pečurke pod nazivom smrčak počeo je, ali mu cijenu naglo obara uzgajanje i proizvodnja u vještačkim uslovima, što je već počeo da radi i jedan biznismen na Kosovu. To je Portalu RTCG kazao poznati rožajski otpukljivač i prerađivač pečurke Feho Kalač, vlasnik preduzeća „K.D. Sloga“.

  • Vujović: Zastrašujuće je da žene mogu biti izložene ovakvoj vrsti napada
    on 21/04/2025 at 06:24

    Ministarka kulture i medija Tamara Vujović odudila je napad na Vanju Ćalović Marković na društvenim mrežama.

  • Male šanse da zakon o stalnom sezoncu zaživi ove godine?
    on 21/04/2025 at 06:16

    Šanse da zakon o stalnom sezoncu, koji je još na javnoj raspravi, zaživi ove godine, su minimalne, ocjenjuje za naš Radio predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. Sa tim aktom se uveliko kasni, kaže Radulović, ali poručuje d nam uskoro neće ni trebati takva kategorija zaposlenih. I predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica skeptičan je da ćemo uspjeti da primijenimo to zakonsko rješenje u 2025. Kaže da ima prednosti u nacrtu zakona, no primjećuje i nedostatke - manjak kvalifikovane radne snage naročito u građevinarstvu i poljoprivredi, što kako ističe neće riješiti suštinski problem.

  • Borba Stoje Barac za dostojanstven život njenog djeteta
    on 21/04/2025 at 06:07

    Kada je Stoja Barac iz Mojkovca, primijetila da njen sin Stefan ne napreduje kao stariji brat, instinkt majke bio je jači od svih stručnih uvjeravanja da je sve u redu. Iako su joj doktori govorili da umišlja, ona je nepogrešivo znala njeno dijete treba pomoć.

  • Danas promjenjljivo oblačno, na sjeveru moguća kiša
    on 21/04/2025 at 06:00

    Na sjeveru Crne Gore promjenljivo oblačno, prijepodne uz sunčane intervale, od sredine dana uslovi ponegdje za kratkotrajnu kišu, moguća i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, najčešće južni. Najviša dnevna temperatura u blagom porastu. Na jugu promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Dnevna temepratura u blagom porastu, relativno toplo za ovo doba godine.

  • Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke
    on 20/04/2025 at 22:00

    Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.

  • Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država
    on 20/04/2025 at 19:14

    Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

  • Dizdarević: Politika me nije žigosala, prvenstveno sam umjetnik
    on 20/04/2025 at 06:30

    Poslanik Abaz Dizdarević smatra da ga politika nije žigosala. Sebe posmatra prvenstveno kao umjetnika i to mu je, kako kaže, primarna djelatnost Teško se ljuti, a kod ljudi najviše cijeni vrcavost duha. Kako je kazao u emisiji "Upoznajte parlamentarce" slobodno vrijeme posvećuje porodici, a ribolov mu je posebna ljubav.

  • Mugoša: Niko nije protiv investicija, ali se moraju poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo
    on 19/04/2025 at 13:18

    Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, govorio je na Odboru o nedostacima Sporazuma sa UAE, te istakao da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav i nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu.

  • EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera
    on 19/04/2025 at 06:22

    Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera zaštite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.

  • Gorčević: Vrijeme je za članstvo u EU, građani žele rezultate
    on 18/04/2025 at 12:16

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji poručila je da je vrijeme za članstvo u EU, te da građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta“.

  • Felten: Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa EU, a posebno Crne Gore
    on 18/04/2025 at 05:38

    Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je u intervjuu za Portal RTCG da Njemačka snažno podržava perspektivu pristupa Evropskoj uniji (EU) svih šest država Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine i Moldavije, a posebno Crne Gore, koja je najdalje napredovala u procesu pristupanja.

  • GP URA: Spajić nastavlja sa manipulacijama
    on 17/04/2025 at 18:35

    Iz GP URA saopšteno je da Milojko Spajić nastavlja sa manipulacijama.

  • Premijer u posjeti SAD-u sledeće sedmice
    on 17/04/2025 at 18:01

    Premijer Milojko Spajić boraviće naredne sedmice u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

  • Spajić MANS-u: Priznajte grešku, time nećete biti slabiji već jači
    on 17/04/2025 at 17:51

    Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X da je odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta u bescarinskim zonama donijeta 2021. u skladu sa zakonima i time je dio važećeg domaćeg zakonodavstva i pravnog poretka i ona se ne mijenja sporazumom UAE-CG- koji, kako je rekao, u 3.1.4. izričito govori o potrebi usklađenosti sa našim zakonodavstvom. Time je odgovorio nevladinoj organizaciji MANS, iz koje su kazali da je Sporazum sa Emiratima iznad zakona, pa i odluke vlade.

  • "Knežević pokazao izuzetnu hrabrost u promovisanju jezičkih prava i kulturnog nasleđa"
    on 17/04/2025 at 17:33

    U okviru jačanja kulturnih veza Crne Gore i Švajcarske, danas se u Budvi član Glavnog odbora DNP-a Radko Garčević sastao sa Jelenom Mitrović, predsjednicom švajcarskog Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn“ iz Berna. Ovaj susret bio je i prilika da se razgovara o značaju i neophodnosti povezivanja kulturnih i obrazovnih institucija u Crnoj Gori i Švajcarskoj.

  • Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog povećanja cijena
    on 20/04/2025 at 18:50

    Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama.

  • ASP: Tri energetske kompanije sa 50,7 miliona zarade
    on 20/04/2025 at 12:06

    Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.

  • Martens: Crna Gora da se orjentiše na članstvo u jedinstvenom tržištu EU
    on 19/04/2025 at 18:53

    Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da se orijentišu na članstvo u jedinstvenom tržištu, koje nudi većinu benefita kao i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici Javnog medijskog servisa... Da li ima otpora procesu proširenja, te da li ga možemo očekivati uskoro istraživao je Ivan Mijanović.

  • Vračar: Struja neće biti skuplja ni za jednu kategoriju potrošača
    on 19/04/2025 at 18:40

    Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci biće van pogona. Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, koji skupu uvoznu struju za sada neće plaćati... Stavke na računima biće iste u prvoj polovini godine, poručuju iz Elektroprivrede. U planu im je detaljna analiza, nakon koje će javnost obavijestiti da li će struja i poskupjeti.

  • Manji PDV na voće i povrće donio bi niže cijene
    on 19/04/2025 at 11:25

    Kada bi se smanjio PDV na voće i povrće, čemu su pribjegli u državama regiona, ti proizvodi bili bi jeftiniji. Osim toga, poljoprivredni proizvođači lakše bi izmirivali obaveze. Zato u Privrednoj komori još jednom pozivaju Vladu da tu inicijativu, za koju postoji i djelimična podrška u izvršnoj vlasti, što prije realizuju. Ako bi se, kaže za Radio Crne Gore Lidija Rmuš iz komore, dodatno stimulisala domaća proizvodnja, smanjio bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda i generalno hrane, na koji je 2024-te potrošeno skoro milijardu eura.

  • Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta
    on 18/04/2025 at 21:16

    Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

  • Za Radulovića Sporazum sa UAE opasan, Zečević smatra da će smanjiti potrebu da se zadužujemo
    on 18/04/2025 at 18:43

    Dan nakon rasprave u Skupštini o sporazumima o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, novinari različito komentarišu stavove koji su se mogli čuti u zakonodavnom domu. I dok novinar Zoran Radulović kaže da su sporazumi potencijalno opasni jer ne smatra da će biti korisni za Crnu Goru, novinar i analitičar Predrag Zečević tvrdi da sporazumi nijesu štetni, te da njihova primjena može ubrzati ekonomski razvoj i smanjiti potrebu države za novim zaduženjima.

  • Spajić: Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans
    on 18/04/2025 at 18:39

    Brza cesta od Budve do Hrvatske ulazi u budžet kroz tehnički rebalans, saopštio je premijer Milojko Spajić.

  • Nekoliko vodećih trgovina prošle godine ostvarilo dobit od 35 miliona eura
    on 18/04/2025 at 15:47

    U Akciji za socijalu pravdu napominju da je nekoliko domaćih trgovina, koje slove za vodeće u zemlji, prikazalo na kraju prošle godine neto dobit od 35,1 miliona eura, od čega na dva trgovačka lanca otpada 27,6 miliona eura, pokazuju njihovi finansijski iskazi.

  • Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi
    on 18/04/2025 at 14:15

    Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.