SNS PISAO VUČIĆU

Srpski nacionalni savjet Crne Gore (SNS) uputio je pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem ga pozivaju da se uključi u rješavanje problema srpskog naroda u Crnoj Gori jer je kako su kazali opstanak Srba u Crnoj Gori važan koliko za Crnu Goru, toliko i za Srbiju.

Srpski nacionalni savjet Crne Gore Vučiću je predočio, ka kako su kazali, “strah od nestabilnosti i pogroma srpskog naroda u Crnoj Gori”.

“Nepodnošljivi pritisak aktuelne vlasti, koji je iz dana u dan sve veći, prijeti eskalacijom nasilja sa nesagledivim posljedicama. Nesporne su činjenice da je srpski narod u ovom trenutku u potpunosti izopšten iz državnog sistema Crne Gore. Srbima su uskraćena sva stečena prava, a u državnim institucijama za njih već više godina nema mjesta”, navodi se u pismu.

Pravo normalnog života u Crnoj Gori, kako su kazali, imaju samo Srbi spremni na odricanje i promjenu identiteta.

“Političke stranke, koje glasa srpski narod, već su više godina smišljeno blokirane montiranim sudskim procesima, dok su srpskim organizacijama, koje se bave identitetskim pitanjima uskraćena sva legitimna i zakonom predviđena prava. Takav odnos države prema sopstvenom narodu Srbi su podnosili, nadajući se boljim vremenima i nagovještajima demokratije, koji su se pokazali lažnima”, kazali su iz Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore.

Vladinim predlogom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako su kazali, sva nadanja o prevazilaženju identitetskih nesporazuma između Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori su nestala.

“Zakon predviđa otimanje svetinja Srpske pravoslavne crkve, što je posljednja faza urušavanja srpskog identiteta. Uz pomoć manjinskih naroda: Bošnjaka-muslimana, Albanaca i Hrvata, koji su već duže vremena nadređeni većinskom, pravoslavnom, narodu sprema se usvajanje ovog inkriminisanog zakona. Bez obzira što ih ova problematika ne dotiče, manjinski narodi su spremni da podrže sva rešenja koja su protiv interesa srpskog naroda, što nesumnjivo narušava relativno tolerantne međunacionalne odnose”, navodi se u pismu Vučiću.

Iz Srpskog nacionalog savjeta predsjedniku Srbije su kazali da je očigledno da je aktuelna vlast opredijeljena na asimilaciju ili progon srpskog naroda iz Crne Gore.

“Okupljeni oko Srpske pravoslavne crkve i svog sveštenstva, s uporištem u prirodnom pravu da se ne priznaju odluke koje ne proishode iz slobodno izražene volje građana, Srbi su odlučni da brane svoje svetinje po svaku cijenu”, kazali su.

Iz Srpskog nacionalog savjeta pozvali su Vučića da se javno i najkonkretnije uključi u rješavanje tog problema, i da u tom poslu iskoriste sve diplomatske mogućnosti kako bi se po tom pitanju postiglo pravedno rješenje. Pozvali su ga da na svaki način pomognete srpskom narodu, uz insistiranje na njegovom jedinstvu i strpljenju, jer je opstanak Srba u Crnoj Gori važan koliko za Crnu Goru, toliko i za Srbiju.

HODŽIS VJERUJE

Bivši komandant američke kopnene vojske u Evropi, danas istraživač američkog Centra za analizu evropskih politika Ben Hodžis kazao je da treba još mnogo toga da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost na Zapadnom Balkanu.

Na marginama NATO samita u Londonu, Hodžis je za Pobjedu kazao da interes Kremlja nije stabilnost Balkana.

“Kremlj nema interes za stabilnost na Zapadnom Balkanu, gdje nažalost ima još dosta stvari da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost. Umjesto toga, oni žele da, recimo Srbija, bude njihov satelit kao Venecuela”, rekao je Hodžis.

On je kazao da želi da vidi veću posvećenost SAD regionu.

“Ne želite da ljudi izgube interes. Mi ne želimo da Balkan izgubi interes za zapadne integracije”, kazao je Hodžis.

Odnosi između Srbije i Kosova jedan su od ozbiljnih izazova na Zapadnom Balkanu, smatra on. Predsjednicima tih zemalja preporučuje da sjednu za sto, kao što su to uradili grčki i makedonski lideri.

“Vjerujem da dva predsjednika treba da imaju šansu i prostor za pregovore. Treba im obezbijediti da i oni urade ono što su uradili predsjednici Sjeverne Makedonije i Grčke”, kazao je Hodžis.

Upitan kakvo je njegovo viđenje situacije u Crnoj Gori, kao najmlađe članice NATO i zemlje koja želi da bude dio EU, a koja se i dalje se suočava sa izazovima koji se tiču vladavine prava, američki diplomata je kazao da naša zemlja mora ojačati povjerenje u izbore.

“Vrijednosti NATO-a, koje sve države članice dijele, nešto je što ih sve drži na okupu. Tako je i sa Crnom Gorom, gdje treba ojačati povjerenje u izbore, pravosuđe a da kredibilni mediji i javnost moraju da insistiraju na transparentnosti rada Vlade”, rekao je on.

AMFILOFIJE SAOPŠTIO

Pravoslavna crkva uporno drži vrata otvorena za stručan, transparentan i sveobuhvatan dijalog zasnovan na pozitivnom iskustvu savremenih, sekularnih država u Evropi i svijetu, čuvajući princip jednakosti i ravnopravnosti, a sve što tražimo za sebe tražimo i za druge.

To je rekao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, odgovarajući na pitanje Dana da li sjednicu Skupštine 24. decembra, na kojoj će vladajuća većina usvojiti zakon o slobodi vjeroispovijesti, treba bojkotovati kako se ne bi dao legitimitet ili, pak, svi poslanici koji podržavaju Mitropoliju crnogorsko-primorsku treba da uzmu učešće u raspravi.

“Zbog brojnih nedostataka koje ovaj predloženi zakon sadrži, jedino ispravno rješenje za sve kojima je stalo do budućnosti, mira, stabilnosti i međureligijskog sklada i bratskog suživota u Crnoj Gori jeste da se on, ovakav kakav je, povuče iz procedure. Ovako opasan, nedobronamjeran i zlonamjerno pripremljen zakon ne zaslužuje da se o njemu diskutuje i raspravlja u crnogorskoj skupštini dok ne dobije saglasnost svih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije i sa najvišim međunarodnim standardima”, kazao je mitropolit Amfilohije za Dan.

On je dodao da moderna i savremena država ima ulogu i obavezu da garantuje mir, vladavinu prava, da štiti imovinu svih, da jemči pravednost među ljudima i da svi građani u takvoj državi imaju osjećanje prosperiteta i sigurnosti.

“Kod nas se događa drugačije: državna vlast, koja treba da garantuje mir, upravo svojim činjenjem proizvodi konflikt. Čini se da je iz te potrebe da se građani drže u stalnoj napetosti nastao i ovaj zakon. U njegovoj pripremi nije ispoštovan nijedan evropski, demokratski princip. Na prvom mjestu, donesen je bez neophodnog dijaloga. Zemlje Evropske unije, kojoj teži Crna Gora, imaju pisane obaveze u Amsterdamskom ugovoru i u drugim aktima da sa crkvama i vjerskim zajednicama vode javni, transparentni i suštinski dijalog o svim pitanjima od javnog društvenog interesa, a kamoli o pitanju vjerskog zakonodavstva, što je bila i osnovna preporuka Venecijanske komisije”, tvrdi Amfilohije.

On je ukazao da ovaj zakon obiluje mnogim pravnim presedanima, koji imaju za posljedicu i kršenje Ustava, kao najvišeg pravnog akta jedne države.

“Kao takav diskriminatorski naišao je na jednu širu osudu, ne samo Pravoslavne crkve, već i pripadnika drugih crkava i vjerskih zajednica, poslanika i brojnih ličnosti i organizacija iz javnog i društvenog života Crne Gore, pa čak i mnogih građana koji glasaju za partije na vlasti. Pomjesne pravoslavne crkve, na čelu sa Vaseljenskom patrijaršijom i Ruskom pravoslavnom crkvom, svojim zvaničnim stavom prepoznale su ovaj zakon kao diskriminatorski i antipravoslavni. Čak je i Sveta Stolica iznijela jasan stav da Zakon donijet bez dijaloga i dogovora sa svim crkvama i vjerskim zajednicama neće biti prihvaćen”, istakao je mitropolit Amfilohije.

BEŠLIN TVRDI

Istoričar Milivoj Bešlin saopštio je da ne vidi u čemu je problem sa dokazivanjem vlasništva nad vjerskim objektima. On smatra da je sabor u Nikšiću, zakazan za 21. decembar, “klasični politički miting”.

“Dokumenti u arhivama su neumoljivi i ne vidim razloga za izazivanje ovakve histerije i pozivanja na građanski rat, samo da bi se spriječilo preispitivanje vlasništva nad vjerskim objektima. Očito se iza ogromne buke i bijesa krije ideja da se prisvoji tuđe, odnosno da se zadrži ono što je već prisvojeno u jednom protivpravnom postupku”, smatra Bešlin u izjavi Dnevnim novinama.

Komentarišući najavljeno iznošenje moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i donošenje na crkveni sabor u subotu 21. decembra, Bešlin podsjeća na pređašnja iskustva koja pokazuju da je SPC uvijek manipulisala kostima kada se spremala u ofanzivu ili kada je trebalo da bude logistička podrška u pripremama za sukobe i nasilje.

“Što se najavljenog ‘sabora’ tiče, riječ je o klasičnom političkom mitingu, kome će zloupotreba crnogorskih svetinja, ko zna koja po redu, od strane Amfilohija Radovića, dati snažan ideološki i anticrnogorski pečat”, ocjenjuje Bešlin.

On ističe da bi novim zakonom trebalo na demokratski način urediti odnose države i vjerskih zajednica u građanskom i sekularnom društvu kakvo je crnogorsko, ali da to neće biti lako budući da postoje snage koje žele da ponište oba ova postulata na koj ima počiva savremeno i državno i društveno uređenje Crne Gore, želeći time da dovedu u pitanje i samo postojanje suverene države.

“Ti motivi su potpuno jasni. Srpska crkva je, prije svega, ideološko-politička organizacija i ona je, ne jednom je rečeno, posljednja brana ili ona ‘noga u vratima’ poraženog velikosrpskog projekta. I očito je da neće birati sredstva u postizanju političkog cilja. Otuda tako fanatična borba protiv Predloga zakona koji garantuje ne samo vjerske slobode nego sa druge strane garantuje i sekularni karakter nacionalno i religijski pluralne države Crne Gore”, naglašava Belin.

Prijetnje lidera DF da ni po koju cijenu neće dozvoliti usvajanje zakona, Bešlin kaže da treba ozbiljno shvatiti i da država država mora odgovoriti vrlo jasno.

“Teško je nagađati šta sve stoji iza ovakvih prijetnji, osim da se ne može ignorisati činjenica da je riječ o političarima koji se i do sada nisu uzdržavali od korišćenja nasilja u političkoj borbi, zbog čega im se i sudi za pokušaj terorizma. Ako neko neskriveno poziva na nasilje, ako huška na sukobe, makar i za skupštinskom govornicom, to je podsticanje na krivično djelo. Ne može se skupštinska sala ili sloboda javne riječi zloupotrebljavati za pozivanja na nasilje. To ima svoju cijenu i svoje limite”, ističe sagovornik Dnevnih novina.

DANAS ISTIČE ROK

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi danas da razmatra predloge i nacrte zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, ali je neizvjesno da li će biti kvoruma.

Članovi Odbora iz Demokratske stranke, Momo Koprivica i Danilo Šaranović napustili su poslednju sjednicu Odbora, i poručili da neće učestvovati u radu tog tijela dok iz procedurene bude povučena Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Odbor, koji ima po sedam predstavnika vlasti i opozicije, bez članova iz Demokraskog fronta i Demokrata, nema kvorum.

Odboru je nekoliko puta prolongiran rok i danas ističe rok za završetak njegovog rada.

Iz Demokratske partije socijalista su najavili da će procesuirati pojedine zakone koje su pripremili radni odbori, za koje nije potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, kako bi bili uvojeni do kraja godine.

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio je da predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti neće biti povučen sa dnevnog reda i da on i Vlada imaju apsolutni legitimitet da razmatraju to pitanje. Taj zakon smeta samo onome koji bi, bez dokazivanja, htio da zadrži nešto što mu ne pripada, kazao je Đukanović. On je u parlamentu, nakon predlaganja kandidata za ombudsmana, odgovorio i na pitanja nekoliko opozicionih poslanika.

Đukanović je kazao da mu pravo da raspravlja o predloženom Zakonu pripada kao dijelu vlasti.

“Mi smo predstavnici naroda i mi odlučujemo o ovim pitanjima. Otud mi pravo jer sam stekao legitimitet da pred građanima o tome odlučujem i nemam namjeru da bilo kome to objašnjavam i da se pred bilo kim povlačim. To pitanje je na dnevnom redu ne mojim prijedlogom, i zato od moje strane ne može biti ni povučeno”, rekao je Đukanović u Skupštini.

Đukanović je ponovio kako ideja obnove Crnogorske pravoslavne crkve ima puno istorijsko utemeljenje. Saopštena je, kako dodaje, i apsolutna neistina, da se tim zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve.

“Prvo, 1918. nema SPC, ona nastaje 1929. Godine 1918. postoji CPC, 1918. u pravnom sistemu Crne Gore ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve, do kao državna data na upotrebu crkvi i precizno se predviđa da je niko ne može prodati bez prethodne odluke državnog organa. Kako je sada tako pravno utemeljena državna imovina prešla u druge ruke, to moramo da vidimo”, poručio je Đukanović.

Đukanović je istakao da je to, između ostalog, pitanje odgovornosti i drugih nadležnih državnih organa i krivične odgovornosti onih koji rade u tome.

“Plašim se da se ne može svesti na to. Plašim se da je to manji dio problema, a veći dio problema iz nevremena 1918. je u tome kome smeta da se kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže istina. Smeta onome koji zna da to nije njegovo i koji bi da bez dokazivanja zadrži to što mu ne pripada,” naveo je Đukanović.

Prethodno je poslanik Miodrag Lekić tražio da Đukanović, iako je na dnevnom redu bila tačka o izboru Ombudsmana, odgovori na neka pitanja.

“Korisno bi bilo i predsjedniku Đukanoviću, njegov stepen otuđenja je ogroman jer se okružio laskavcima, jer bi ovdje čuo realnost i druge stvari. Bilo bi zanimljivo čuti da li Đukanović plaća porez ili ne”, ocijenio je Lekić.

Đukanović je kazao kako godinama sluša iste optužbe opozicije na njegov račun.

“Nijesu me iznenadila mišljenja opozicije o meni, to slušam već godinama i najiskrenije to mi savršeno imponuje. Temeljno se zaista razlikujemo oko ključnih političkih pitanja, i ja od vas ne očekujem drugačije ocjene. Mogao bih i ja svakako o vama štošta reći, a svakako bi to bilo dručije saopšteno i vaspitanije, ali to je odraz ličnog stila. Ne slažem se sa vama da je Crna Gora spržena zemlja. Ta spržena zemlja pokazuje da je danas najjača ekonomija, na 47 odsto prosječnog životnog standarda, članica je NATO, to je veliki uspjeh ne zato što smo time spremni za boj, nego zato što time svjedočimo jedan važan korpus sistema vrijednosti. Treće ,ako tamo ne treba, a nijesmo saglasni, sigurno smo saglasni u tome da treba da budemo u EU. Toliko o sprženoj zemlji, nešto malo i o privatnoj državi. Ta privatna država je krilatica nastala u periodu referenduma. Danas 29 zemalja EU tu privatnu državu želi u svom društvu. Toliko o tome”, poručio je Đukanović.

Predsjednik je, na tvrdnje dijela opozicije da su Srbi diskriminisani u Crnoj Gori, kazao kako o tome najbolje svjedoči statistika.

“Na popisu 1991. godine bilo je 9 odsto Srba u Crnoj Gori, a sada ih ima 28 odsto”, rekao je Đukanović.

Apsolutna je neistina, navodi Đukanović, da je on kreator afere “državni udar”, odnosno dešavanja na dan izbora 2016.

“Ja niti optužujem niti sudim”, kazao je Đukanović u odgovoru Milanu Kneževiću koji je ustvrdio da je Đukanović na TV-u saopštio da je Knežević želio da ga ubije i da treba da živi sa tim. Đukanović je pojasnio da su na osnovu dokaza institucije bavile tim slučajem.

“Nema ovdje mjesta manipulaciji. Nije mi drago da i jedan poslanik i jedan čovjek bude krivično odgovoran, ali naravno svako ko je učestvovao u nekom nedjelu treba da krivično odgovara”, rekao je Đukanović.

Na opasku Kneževića da i Slavoljub Stijepović treba da odgovara, Đukanović je odgovorio kako nema nikakve sumnje da su i mnogo jači ljudi iz DPS-a odgovarali kada je trebalo i da nema nedodirljivih pred zakonom.

MARKOVIĆ – PARCOS

Ambasador Grčke Panajotis Parcos kazao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Kako navode, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je u nastupnu posjetu Parcosa.

Marković je čestitao ambasadoru stupanje na dužnost, poželio mu uspješnu misiju u Crnoj Gori i zahvalio se na pomoći koju je Grčka pružala našoj zemlji tokom integracije u NATO i na podršci u našem procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

“Kao članica NATO-a pokazali smo sposobnost da preuzmemo punu odgovornost. Iako mala zemlja sa skromnim potencijalima mi smo na svakom mjestu na kojem se štite svjetski mir i poredak”, rekao je Marković.

Govoreći o našem nastavku evropske integracije, Marković je rekao da Crna Gora razumije razlike koje postoje unutar EU u pogledu dalje dinamike proširenja, ali je dodao da naša zemlja bez obzira na tu činjenicu nastavlja posvećen rad na reformama sa ciljem daljeg napretka u usvajanju evropskog sistema vrijednosti i dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana.

“Crna Gora želi da bude dio Evropske unije kada se za to budu stekli uslovi”, dodao je Marković.

Parcos je istakao da je jedan od prioriteta grčke vanjske politike evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana i u tom smislu istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Konstatovano je da su politički odnosi Crne Gore i Grčke odlični i da obje strane vide prostor za produbljivanje ekonomske saradnje.

DARMANOVIĆ U ŽENEVI

Crna Gora će nastaviti bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici u pronalaženju odgovora i rješenja za zbrinjavanje najugroženijih, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na prvom Globalnom forumu za izbjeglice koji se održava u evropskom sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Tokom izlaganja na plenarnoj sesiji, ministar Darmanović je podsjetio da je Crna Gora tokom devedesetih godina pružila pomoć i zaštitu za više od 130.000 izbjeglica iz regiona, što je u to vrijeme činilo oko 20 odsto njenog ukupnog stanovništva.

Imajući u vidu izgrađenu reputaciju po ovom pitanju, šef crnogorske diplomatije je istakao da se Crna Gora obavezala da će održavati efikasan režim zaštite u skladu sa dobrom praksom EU.

“Crna Gora se zalaže za dalji razvoj povoljnog društveno-ekonomskog okruženja za integraciju izbjeglica u skladu sa ciljevima Agende 2030”, rekao je ministar Darmanović.

Naglasio je da je Vlada Crne Gore  snažno posvećena preduzimanju svih potrebnih mjera za sprovođenje ovih obaveza.

“Crna Gora ostaje pouzdan partner u cilju pune primjene Globalnog kompakta za izbjeglice. Crna Gora će nastaviti da sarađuje sa UNHCR-om i međunarodnom zajednicom kako bi stvorila nova i bolja rješenja za izbjeglice i zemlje prijema”, zaključio je šef crnogorske diplomatije. 

Forumu prisustvuju generalni sekretar UN Antonio Gutereš,  brojni visoki zvaničnici država članica UN i međunarodnih organizacija, predstavnici civilnog društva, lokalnih vlasti i privatnog sektora.

“Prvog dana Foruma, države su izrazile snažnu posvećenost sprovođenju Globalnog kompakta za izbjeglice i spremnost da predano i odgovorno sarađuju sa svojim susjedima, ali i širom međunarodnom zajednicom, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe miliona koji su primorani da napuste svoje domove”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih pooslova.

 Države su predstavile konkretne planove i aktivnosti na koje se obavezuju u cilju jačanja zajedničkog odgovora u rješavanju izbjegličke krize.

Na marginama Foruma, ministar  Darmanović je razgovarao sa generalnim direktorom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Antoniom Vitorinom.

“Tom prilikom,  konstatovana je veoma dobra saradnja Crne Gore i IOM, te iskazana uzajamna podrška u daljem tretiranju pitanja migracija”, navodi se u saopštenju.

Tokom boravka u Ženevi, šef crnogorske diplomatije se sreo i sa ministrom vanjskih poslova SR Njemačke Haikom Masom. Ministri su razmijenili mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, kao i o aktuelnim političkim zbivanjima u dvije zemlje.

SJUTRA U PARLAMENTU

Crnogorski premijer Duško Marković odgovaraće sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Predstavnik Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitaće da li je Vlada spremna da sprovede međunarodne obaveze Crne Gore koje proiastiču iz Rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucije kojom je Evropski parlament odao priznanje žrtvama takvih režima Evrope.

Poslanika Demokratske partije socijalista Filipa Vukovića interesuje stanje u crnogorskoj energetici i da li rezultati garantuju da će ovaj sektor u budućnosti biti jedan od pokretača još snažnijeg rasta ekonomije.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitaće da li je Budžetom za iduću godinu predviđena implementacija rješenja iz Predloga zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koji je usvojio Socijalni savjet.

Predstavnik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće koje mjere Vlada preduzima radi razvoja crnogorskog sela, s obzirom da značajan broj djece i omladine iz seoskih područja odlućuju da život nastave u gradu.

Predstavnica Posebnog kluba poslanika Željka Savković pitaće premijera zašto je, kako navodi, neustavno oduzeo stečeno pravo majkama korisnicama naknada sa troje ili više djece.

Srđan Milića, predstavnika kluba SNP-Demos, interesuje da li je Vlada Crne Gore od 2010. do 2019. godine razmatrala Izvještaj o upravljanju državnom imovinom.

Predstavnika kljuba manjsinskih partija Genci Nimanbegua interesuje rješavanje vodosnabdijevanja područja Krajine u Opptini Bar, rekonstrukcija puta Vladimir – Ostros i izgradnja graničnog prelaza Skje (Ckia), Crna Gora – Zogaj.

51 ČLAN

Socijaldemokratska partija je na Konvenciji Odbora Glavnog grada izabrala 51 člana novog Opštinskog odbora u Podgorici.

Predsjedavajući Konvencije i predsjednik Opštinskog odbora Miloš Vukčević, zadovoljan je jer se u novom opštinskom odboru nalazi značajan broj novih ljudi prepoznatljivih u svojim profesijama, uglednih u društvenoj zajednici koji će svakako dati ozbiljan pečat radu novog Odbora i partije kao cjeline.

 „Novi sastav opštinskog odbora kvalitetom ljudi, obrazovnom strukturom i novim mladim ljudima koji su izabrani garancija su dobrih rezultata Partije u Glavnom gradu“, naglasio je Vukčević.

On je  istakao da je ponosan što su u sastavu Odbora ugledni građani kao što su bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, ljekar Dejan Dragašević, univerzitetski profesor Vladimir Komnenić, advokati Čedo Dobrović i Denis Glogić i mnogi drugi.

„Sa nama su profesori Univerziteta, ugledni ljekari, advokati, pravnici, ekonomisti, inženjeri, ali i časni penzioneri, studenti, svi  oni koji pošteno žive od svog rada i svi su oni bogatstvo ovog Odbora i naše Partije“, naglasio je Vukčević.

Počasni predsjednik SDP Ranko Krivokapić, koji je prisustvovao Konvenciji, je naveo da je SDP prepoznat u javnosti kao nesporna državotvorna i međunarodno legitimisana partija, koja je uspostavila temelje građanske, multietničke i evropske Crne Gore i kao takva je nezaobilazan faktor u daljim političkim procesima koji stoje pred državom.

„Danas je borba za državu borba za svakog njenog građanina, za pravdu, za jednake šanse za sve, za bolji standard i za život dostojan čovjeka. Danas je borba za državu i da očuvamo resurse i društvena dobra koja služe svima, a ne da ona služe nekolicini bliskim vlasti. Država bez pravde je osuđena na slabljenje, a njeni građani, posebno mladi, okrenuti napuštanju svoje domovine“, rekao je Krivokapić.

„SDP je zato temelj borba za drugačiju Crnu Goru, državu koja će dalje jačati svoju državotvornost ali i državu koja će širiti ekonomsko-socijalnu koheziju, osjećaj pravde kod svakog njenog građanina, državu koja će jačati osjećaj zajedništva a koja neće zavađati da bi se vladalo“, dodao je Krivokapić.