Sa zgrade Poste u Ulici slobode u Podgorici otpao je mermerni blok na trotoar.

Radnici Poste postavili su upozorenje da se tim dijelom trotoara, kojim se moze doci do ulaza u Postinu poslovnicu ne prolazi.

Blok se odlomio iznad prozora jedne od kancelarija.

Ministar vanjskih poslova Srdan Darmanovic primio je danas u nastupnu posjetu ambasadora Republike Koreje Coe Hjong-cana, saopsteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

Darmanovic je ukazao na znacaj intenziviranja politickih kontakata na visokom nivou, te naglasio vaznost snazenja ekonomske saradnje. Sef crnogorske diplomatije je kazao da je Republika Koreja blizak partner NATO, te da Crna Gora, kao najmlada clanica Alijanse cijeni saradnju na planu bezbjednosti.

Informisao je sagovornika o rezultatima Crne Gore u procesu evropske integracije, pri cemu je naglasio da nema cjelovite Evrope bez Zapadnog Balkana.

Ambasador Hjong-can je ocijenio da bi potpisivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji doprinijelo jacanju privrednih veza dvije zemlje, prvenstveno kroz privlacenje korejskih investicija. Naglasio je da je njihov interes stabilan Zapadni Balkan i ekonomski razvoj, kao i jacanje globalne pozicije ovog regiona.

U tom kontekstu, predlozio je da se u narednom periodu razmotre modaliteti za unapredenje saradnje u oblastima energetike, saobracaja, turizma i obrazovanja.

Tokom sastanka, pohvaljena je dosadasnja razvojna pomoc Republike Koreje, kao i saradnja na multilateralnom planu. Sagovornici su takode razmijenili misljenja o aktuelnoj situaciji u Evropi, kao i na globalnoj sceni.

Uhapseni gradevinski inspektori Vladan Juretic i Zoran Boskovic na saslusanju su kod sudije za istragu podgorickog Viseg suda, potvrdila je “Vijestima” portparolka tog suda, Aida Muzurovic.

Iz Viseg drzavnog tuzilastva “Vijestima” je receno da su predlozili odredivanje pritvora za osumnjicene za primanje mita.

Nakon saslusanja, sudija ce odluciti da li ce Juretica i Boskovica poslati u Istrazni zatvor.

Njih dvojica uhapsena su u petak vece, dan nakon sto je na Televiziji Vijesti ekskluzivno emitovan snimak kako uzimaju novac od gradevinskog investitora Boska Nenezica.

Juretic je na saslusanju u Visem tuzilastvu negirao izvrsenje krivicnog djela, a Boskovicu je pozlilo nakon sto je doveden u Vise drzavno tuzilastvo i nije iznio odbranu pred tuziocem Zoranom Vucinicem.

Prije hapsenja, ministar odrzivog razvoja i turizma Pavle Radulovic podnio je ostavku na tu funkciju, objasnjavajuci da je inspektore suspendovao.

• Vladan Juretic
• Zoran Boskovic

Vrsilac duznosti Vrhovnog drzavnog tuzioca, Ivica Stankovic, zatrazio je od rukovodioca Viseg drzavnog tuzilastva u Bijelom Polju, Mirka Bulatovica, da preispita rad Osnovnog drzavnog tuzilastva u Beranama, u predmetu formiranom protiv Beranca Muhameda Ramusovica, osumnjicenog za prebijanje Jelene Krstic (31).

“Vrsilac duznosti Vrhovnog drzavnog tuzioca Ivica Stankovic zatrazio je od rukovodioca Viseg drzavnog tuzilastva u Bijelom Polju, Mirka Bulatovica, neposredno nadleznog za rad Osnovnog drzavnog tuzilastva u Beranama, da preispita rad Osnovnog drzavnog tuzilastva u Beranama, u predmetu formiranom protiv osumnjicenog M.R. iz Berana, zbog postajanja osnova sumnje da je izvrsio krivicno djelo-nasilnicko ponasanje na stetu ostecene J.K. Stankovic je od Bulatovica zatrazio da mu o utvdenim cinjenicama dostavi izvjestaj u najkracem roku”, saopsteno je iz kabineta VDT-a.

Vozac Mercedesa Luis Hamilton je na jucersnjoj trci u Ostinu osvojio sestu titulu prvaka Formule 1. On je trku zavrsio iza klupskog kolege Valteri Botasa, kojem je ovo bio sedmi trijumf u karijeri.

Na taj nacin Hamilton je odbranio titulu i sada ima ima samo jedan trofej manje od legendarnog Mihael Sumahera.

“Ne znam kako bih opisao trenutni osjecaj”, rekao je Hamilton.

“Sjecam se da sam gledao ovaj sport kao djecak. Jako je cudno prisjetiti se takvih sampione poput Airtona Sene i Mihael Sumahera koje sam gledao na televiziji, i onda shvatiti da sam sada zapravo ja taj koji vozi kao oni”, izjavio je uzbudeni Britanac.

On je posebno istakao i ulogu porodice u svemu ovome.

“Ne sjecam se zadnji put kada je moja porodica bila na trci. Srecan sam sto su bili tu i sto mogu ovaj trofej da podijelim sa njima, sa ljudima koji su zrtvovali sebe kako bi mi obezbijedili priliku da budem ono sto sada jesam”.

Pohvale i cestitke za Hamiltona stigle su i od njegovih rivala iz drugih bolida.

Mladi vozac Ferarija Sarl Lekler rekao je da je ovo veliki uspjeh.

“Osvojiti samo jednu titulu je veliki uspjeh, a osvojiti sest je zaista nevjerovatno dostignuce. On je ovo apsolutno zasluzio”, rekao je Lekler.

I cetvorostruki osvajac Formule 1 Sebastijan Fetel je odusevljen novom titulom Hamiltona.

“Kada neko osvoji sest titula, onda znate da je to apsolutno zasluzeno. I ako smo imali sukoba u proslosti, morate da postujete ono sto je on sa svojim timom postigao”, izjavio je Fetel koji je imao razocaravajucu sezonu.

Luis Hamilton je sada drugi na vjecnoj listi po broju osvojenih titula. Ostavio je iza sebe Manuela Fanda sa pet, Alana Prosta i Fetela sa po cetiri titule. Ispred njega je samo Sumaher sa sedam. Ipak, Hamilton kaze da nije opterecen sustizanjem legedarnog Njemca.

“Uvijek sam govorio da mi dostizanje Sumahera nikad nije bio cilj.

Od pocetka godine na oba crnogorska aerodroma opsluzeno je 2.454.048 putnika, cak 190 hiljada vise nego tokom prvih 10 mjeseci prosle godine, saopsteno je iz menadzmenta preduzeca “Aerodromi Crne Gore”.

“Samo u oktobru kroz nasa oba aerodroma proslo je 190.339 putnika, sto predstavlja rast od cak 20 odsto, u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Na Aerodromu Podgorica opsluzeno je 106.566, a na Aerodromu Tivat 83.773 putnika. Ovi podaci potvrduju nase najave tokom godine da ce 2019. godina bitirekordna i premasiti sve prethodne”, kazao je danas izvrsni direktor ACG Danilo Orlandic (SD).

U poslovodstvu ACG ocekuju da ce do kraja godine na oba crnogorska aerodroma biti opsluzeno ukupno oko 2.600.000 putnika.

Inace, OO Socijaldemokrata Tivta danas je poceo sa prikupljanjem potpisa gradana za odrzavanje lokalnog referenduma u Tivtu u vezi namjere Vlade da tivatski aerodrome da u 30-godisnju koncesiju.

“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko politicka prica bilo koje partije pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sve sugradane, da u sto vecem broju zajedno prikupimo i vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopsteno je tim povodom iz OO SD Tivat.

Funkcioner i odbornik te partije Igor Petkovic na posljednjoj sjednici lokalnog parlemneta ocijenio je da ce, ukoliko se realizuje aktuelni koncesioni aranzman za vazdusne luke na kojem insistitta DPS i BS dio vladajuce koalicije u Crnoj Gori, Tivat pretrpjeti direktnu stetu od najmanje oko 30 miliona eura.

Petkovic smatra da je koncesioni arazman za aerodrome koga je pripremilo Ministarstvo saobracaja i turizma Osmana Nurkovica (BS), a u kojem je trenutno u toku pretkfalifikaciona procedura primarne selekcije zainteresovanih kompanija, nezakonit sa vise aspekata.

Na davanje aerodroma u koncesiju osvrnula se i predsjednica SDP Draginja Vuksanovic Stankovic koja je danas posjetila je Tivat u okviru kampanje te partije pod nazivom ,,Crna Gora u pokretu”.

Ona je istakla da je i dok je SDP bio dio vladajuce koalicije u Crnoj Gori “bilo mnogo pokusaja od strane DPS da se otude aerodromi kao jedan od kljucnih resursa ove drzave.”

“Nikada u tome nijesu uspjeli jer smo im uvijek stavljali do znanja da ni po koju cijenu necemo dozvoliti rasprodaju aerodroma koja sustinski znaci da se novac gradana i ogroman profit ove kompanije sliva u dzepove privilegovanih”, izjavila je predsjednica SDP.

,,Vidimo da su krenuli u rasprodaju aerodrome, a da niko vas gradane Tivta o tome nista nije pitao. Oni ce sklapati milionske poslove i rasprodavati aerodrome, oni ce uz to otimati i vasu zemlju i misle da vi o tome treba da cutite. SDP nikada nije cutao kada je trebalo braniti dobra ove zemlje od njihovih rasprodaja i stetnih privatizacija, pa nece ni sada. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi gradani Tivta pitate o vasem aerodromu i prikupili veliki broj vasih potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i trazimo vasu podrsku da zajedno stanemo na put otudenju aerodroma. Trazimo pravo da se gradjani Tivta pitaju i sami odluce o sudbini aerodrome”, navela je Vuksanovic Stankovic.

Ranije je OO DPS Tivta koji i sam ima vecinu u SO Tivat sto mu je dovoljno da blokira eventualno raspisivanje lokalnog referenduma, saopstio da “snazno podrzava ono sto je drzavna politika i strategija dalje valorizacije ACG.”

“Vjerujemo da je odluka Vlade da dalje razvije crnogorske aerodrome kroz koncesiju ispravna te da ce njeni visestruki benefiti biti vidljivi vec i u bliskoj buducnosti. Oni ce biti na korist ne samo gradu Tivtu i zaposlenima na tivatskom aerodromu vec i drzavi Crnoj Gori kroz dodatnu turisticku pozicioniranost nase drzave kao cjelogodisnje visokoplatezne turisticke destinacije od cega ce benefite imati svi gradjani Crne Gore. Raspisivanje referenduma, koji je konsultativnog karaktera, od strane nasih koalicionih partnera razumijemo kao demokratsko sredstvo u borbi za ostvarenje svojih vizija razvoja ali ipak vjerujemo da ce vrijeme koje je pred nama pokazati ispravnost dalje valorizacije aerodroma kroz postupak koncesije te da ce se pokazati puna ispravnost politike DPS po ovom pitanju”, porucila je predsjednica OO DPS Tivta Jovanka Lalicic.

Iz Gradanskog pokreta URA podrzali su inicijativu Akcije za ljudska prava (HRA) o donosenju Zakona o rehabilitaciji politickih zatvorenika.

“Akcija za ljudska prava” (HRA) uputila inicijativu premijeru Dusku Markovicu da Vlada hitno sacini radnu grupu koja bi radila na izradi zakona i u nju ukljucila predstavnike Udruzenja “Goli otok” i civilnog sektora.

Izvrsni direktor GP URA Zoran Mikic navodi da URA podrzava ovu inicijativu i navodi da je porazna cinjenica da Crna Gora jedina u regionu nema pravno rijeseno pitanje rehabilitacije i obestecenja politickih zatvorenika, navodi se u saopstenju GP URA.

Mikic navodi da se moraju stvoriti pravni preduslovi da se materijalno obestete politicki zatvorenici i njihove porodice koji su robijali na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima. Po trenutno dostupnim podacima na Golom otoku i drugim logorima zbog rezolucije Informbiroa robijalo je 16 101 osoba, od cega je 21,58% bilo iz Crne Gore odnosno oko 3 500 osoba, saopsteno je iz URE.

Iz URE naglasavaju da su drzave iz regiona odavno zapocele procese rehabilitacije i obestecenja zrtava politickih progona i politickih zatvorenika. U Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji je ovo pitanje rijeseno sistemski odnosno donosenjem zakona i drugih pravnih akata na osnovu kojih zrtve politickih progona ili clanovi njihovih porodica sticu pravo na rehabilitaciju i odstetu.

Mikic naglasava da imajuci u vidu nas pravni sistem da bi najbrze i najbolje rjesenje bilo donosenje posebnog zakona (leks specijalis) koji bi uredio ova pitanja i pojednostavio procedure rehabilitacije i naknade stete. Kada je u pitanju iznos odstete koji bi se odredivao na osnovu broja dana ili mjeseci provedenih u zatvorima i logorima najbolji bi bilo da se njime bavi multidisciplinarna ekspertska komisija koja bi ova pitanja sagledala iz vise uglova – smatraju u URI.

Mikic navodi da “Ako ima novca u budzetu da se obestete pripadnici kriminalnog miljea poput Sarica i Kalica cije su odstete gradani Crne Gore placali stotinama hiljada i milionima EUR onda mora biti novca i za zrtve politickih progona i njihove porodice”.

U URI smatraju da je krajnje vrijeme da Crna Gora pocne na sistemski nacin da se suocava sa prosloscu,

“Drzava mora priznati greske i u mjeri moguceg ispraviti nepravde. Potrebno je otvoreno razgovarati i brojnim nerijesenim pitanjima i bolnim temama, a ne gurati ih pod tepih kako je to radeno u socijalistickom period”, kazao je Mikic.

Iz URE navode da u zavrsnoj fazi pripreme Zakona o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea koji ce u narednom periodu predstaviti stucnoj i zainteresovanoj javnosti.

“Ako zelimo slobodno i demokratsko drustvo moramo sprovesti lustraciju i otvoriti tajne arhive. Neshvatljivo je da 70 godina nakon cuvene Rezolucije Informbiroa i pocetka rada logora na Golom otoku dosijea i dokumenti koji o tome govore nisu dostupni javnosti, istrazivacima i porodicama zrtava” kazao je Mikic, zakljucuje se u saopstenju GP URA.