NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE

Zoran Milanović položio je danas zakletvu i tako postao peti predsjednik Hrvatske i treći, koji dolazi iz Socijaldemokratske partije, stranke lijevog centra.

Milanović u svom prvom predsjedničkom obraćanju, neposredno nakon polaganja zakletve, govorio je u skladu s kampanjom koja ga je dovela do Pantovčaka, šireći poruke tolerancije, jedinstva i socijalne pravde.

Na početku svog obraćanja kazao je da je jedno istina, a drugo volja naroda, te da je način kako to držati odvojeno uloga nezavisnosti svake vlasti te brana tiraniji.

“Ratovi su gotovi, naša je obaveza da se ni jedan građanin ne osjeća prestrašeno ni uskraćeno, bez obzira na razloge. Naša budućnost zavisi od kvalitete školovanja, a Hrvatska je danas dovoljno imućna da obrazovanje može biti dostupno svima”, kazao je Milanović.

Novi hrvatski predsjednik kazao je i ne namjerava da bude korektivni već konstruktivni faktor vlasti i da Hrvatska država treba da bude država svih.

Inauguracija je po prvi put održana na Pantovčaku, rezidenciji predsjednika RH, a ne na trgu Svetog Marka, gdje se ranije odvijala.

Prije polaganja svečane zakletve himnu je otpjevala Josipa Lisac, a nakon Milanovićevog govora klapa Sveti Juraj otpjevala je pjesmu “To je tvoja zemlja”.

Potpisivanjem zakletve Milanović je postao predsjednik Hrvatske i na tu dužnost će stupiti sjutra nakon što bude obavljena primopredaja funkcije od bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

EK PONOVILA STAV

Evropska komisija (EK) je ponovila stav da pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom treba da počnu što prije, imajući u vidu činjenicu da su te dvije države ispunile uslove za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU).

Iz EK očekuju da se otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom može dogoditi prije Samita EU i Zapadni Balkan koji je najavljen u maju u Zagrebu.

Portparolka evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku, Ana Pisonero istakao je da Komisija smatra da su obje zemlje ispunile kriterijume za početak pregovora.

“Komisija ostaje pri stavu i preporuci da se otvore pregovore što je prije moguće jer su obje zemlje učinile ono što je bilo traženo i nastavile reforme”, rekla je Pisonero, prenosi Tanjug.

Ona je kazala da je EK spremna i da se nada da je moguće da se dogodi prije samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu, ali da ne mogu da predvide kako će se države-članice odnositi po tom pitanju.

Na neformalnom sastanku EU sa liderima Zapadnog Balkanu u nedjelju, predsjednica EK Ursula fon der Lajen je naglasila da je interes EU da se približe ove dve zemlje Briselu, ocenjujući to kao “prioritet Komisije”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji je izjavio da će, ukoliko rezultati vanrednih izvještaja EK za Sjevernu Makedoniju i Albaniju budu pozitivni, podržati početak pregovora EU sa Skopljem i Tiranom.

Vanredni izvještaji o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije očekuju se početkom marta.

U BEOGRADU

Izlaganje završnih riječi na suđenju Darku Šariću i grupi njegovih 16 saradnika optuženih za pranje 22 miliona eura u Srbiji, danas je ponovo odloženo, zbog izostanka branilaca šest optuženih.

Zbog nedolaska na završnicu suđenja, sud je advokatima izrekao novčane kazne od po 120.000 dinara.

Ovo je, inače, 23. put kako se suđenje za pranje para odlaže.

Ovog puta suđenje je odloženo za 23. mart i planirano je da traje cijelu sedmicu, zaključno sa 27. martom. Suđenje će se držati u Specijalnoj sudnici Okružnog zatvora u Beogradu.

Inače, advokati su dopisom od suda tražili da se završne riječi na ovom suđenju odlože do okončanja sjednice Apelacionog suda po žalbama na prvostepenu presudu kojom je Šarić zbog organizovanja grupe za krijumčarenje kokaina, u decembru 2018. godine, osuđen na 15 godina zatvora.

Apelacioni sud će početi da razmatra žalbe 24. februara na javnoj sjednici koja je planirana za 10 radnih dana.

Inače, izlaganje završnih riječi na suđenju za pranje para odlaže se od septembra 2019. godine.

Krajem januara je bilo odloženo zbog izostanka Šarićevog branioca po službenoj dužnosti, koji mu je dodijeljen prošle jeseni, nakon što je optuženi otkazao punomoćje svim svojim izabranim advokatima.

Zbog otkazivanja punomoćja, suđenje je bilo odloženo za više od dva mjeseca, a među razlozima za odlaganje bili su i zahtjevi ovog optuženog za izuzeće predsjednika sudskog vijeća Siniše Petrovića, od kojih nijedan nije usvojen.

Nakon što budu okončane završne riječi tužilaštva, optuženih i njihovih advokata, sud će zakazati izricanje prvostepene presude.

Pored Šarića, za pranje para u Srbiji, ubacivanjem “prljavog novca” u legalne tokove, optuženo je još 16 osoba.

Tužilaštvo tvrdi da su Šarić i ostali “oprali” oko 22 miliona eura, zarađenih prodajom kokaina, a optuženi su to negirali.

Prema navodima optužnice za pranje para, novac od prodaje kokaina koji je nabavljan u zemljama Južne Amerike prebacivan je u Srbiju preko ofšor kompanija i uplaćivan na račune domaćih preduzeća i pojedinih banaka.

Ova sredstva korišćena su za privatizaciju društvenih preduzeća, ali i kupovinu nekretnina i zemljišta.

Novac je, između ostalog, ulagan i u novosadski “Putnik”, “Mitrosrem” iz Sremske Mitrovice, “Palić” iz Subotice, brojne nekretnine na Zlatiboru.

Optuženi se, međutim, brane da su investirali u preduzeća i zemljišta, ali i da je riječ o legalno zarađenom novcu.

Pored Šarića, u ovom slučaju optuženi su Nebojša Jestrović, Andrija Krlović, Predrag Milosavljević, Radovan Štrbac, Zoran Ćopić, Marinka Vučetić, Dubravka Štrbac, Stevica Kostić, Boban Stojiljković, Bojan Stanojković, Erdin Aguš, Goran Vučković, Nebojša Spasić, Nemanja Krstajić, Goran Bogdanović i Marko Dabović.

Šarić se, nakon višegodišnjeg bjekstva, 18. marta 2014. godine predao srpskim vlastima, nakon čega je uhapšen i od tada se nalazi u pritvoru.

DONATORSKA KONFERENCIJA U BRISELI

Na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji “Zajedno za Albaniju” skupljeno je 1,15 milijardi eura, objavio je komesar za proširenje Oliver Varhelji. On je kao predsjedavajući donatorskom konfrencijom koju je u Briselu organizovala EU izjavio da je ponosan zbog cifre koja je skupljena za obnovu zemljotresom pogođene Albanije.

“Jaka poruka koju smo poslali albanskom narodu jeste da mi brinemo”, naveo je Varhelji na svom Tviter nalogu.

On je najavio da će se vrlo brzo krenuti u primjenu skupljenih sredstava za rekonstrukciju i rehabilitaciju Albanije.

Albanski premijer Edi Rama izjavio je danas da ni u najluđim snovima nije očekivao da će se na međunarodnoj donatorskoj konferenciji za saniranje posljedica prošlogodišnjeg zemljotresa u Albaniji prikupiti tako velika svota novca.

“Ovo je izvan mojih najluđih maštanja”, izjavio je Rama na kraju konferencije, koja je održana u Briselu, prenosi Rojters.

Premijerka Srbije Ana Brnabić na donatorskoj konfrenciji u Briselu je rekla da je Vlada Srbije izdvojila dva miliona eura kao pomoć u rekonstrukciji zemljotresom pogođene Albanije.

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.

Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.

Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.

Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.

Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.

Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.

Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.

Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.

Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.

Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.

Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.

Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.

Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.

Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.

Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.

Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.

PREDSJEDNIK SRBIJE NAJAVIO

Predsjednik Aleksandar Vučić je najavio da će parlamentarne izbore raspisati početkom marta.

“Ja ću početkom marta raspisati izbore i biće to najduža izborna kampanja, od gotovo dva mjeseca”, rekao je sinoć Vučić na TV Hepi.

On je dodao da će svi koji učestvuju na izborima imati vremena da se predstave na svim medijima, na sve načine, po svim pravilima, da govore o svojim programima.

“Moje je da apelujem na ljude da budu savjesni, odgovorni i ozbiljni i da gledaju šta ko može da uradi. A, ja mislim da samo izmijenjen i podmlađen SNS može da garantuje dobru budućnost za građane Srbije”, poručio je Vučić.

TAČI

Predsjednik Kosova, Hašim Tači je večeras izjavio da su građani Kosova najproevropskiji i proamerički narod.

“Ponosni smo što smo i danas, na 12. godišnjicu nezavisnosti, najproevropskije i proameričko stanovništvo”, rekao je predsjednik Kosova.

Na prijemu povodom 12 godina od proglašenja nezavisnosti Kosova Tači je rekao da je prošla 21 godina od kada je Kosovo steklo slobodu i 12 godina nezavisnosti.

“I sloboda i nezavisnost građeni su uz trud, rad, žrtvu. Svako je zaslužan za sve ove godine, čak i za ono ranije, što je doprinijelo 12. godišnjici nezavisnosti”, kazao je Tači.

On je dodao da je na ovu godišnjicu Kosova više konsolidovano nego ikada ranije, i interno i na međunarodnom nivou.

“Samo ujedinjeni i zajedno smo postigli slobodu i nezavisnost. Kosovo je najmlađa država na svijetu, mi smo najmlađi Evropljani, i vjerujem da ćemo zaslužiti da budemo dio NATO-a”, zaključio je Tači.

MOSTARSKA ATRAKCIJA

Vještini i hrabrosti mostarskih skakača svakodnevno se dive turisti iz svih krajeva svijeta. Tako je bilo i juče, kada je mladić skočio sa Starog mosta u hladnu Neretvu. Podrška sa obala nije izostala.

Najviša temperatura u Mostaru juče je bila oko 16 stepeni.

Skokovi datiraju iz vremena gradnje samog mosta, a prvi skok je zabilježen 1664. godine. Zvanično takmičenje ustanovljeno je 1968. godine.

U SJEVERNOJ MAKEDONIJI

Izborna kampanja za vanredne parlamentarne izbore u Sjevernoj Makedoniji počeće 23. marta, saopštila je danas Državna izborna komisija (DIK).

Dvadesetodnevna izborna kampanja pred izbore u nedjelju 12. aprila biće završena u petak 10. aprila u ponoć.

Kandidatske liste DIK Sjeverne Makedonije treba da budu dostavljene 30 dana prije održavanja izbora, najkasnije do 12. marta u ponoć.

Javni uvid u birački spisak počeće 26. februara i trajaće do 11. marta u ponoć. U tom periodu građani mogu da dostave zahtjeve za upisivanje, dopisivanje ili brisanje podataka iz biračkog spiska.

Predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Talat Džaferi sinoć je raspisao prevremene parlamentarne izbore.

Dogovor o vanrednim parlamentarnim izborima 12. aprila stranački lideri su postigli nekoliko dana pošto je Evropska unija treći put odložila davanje datuma za početak pregovora o prijemu Sjeverne Makedonije.

ODLUKA HRVATSKE MINISTARKE

Hrvatska ministarka nauke i obrazovanje Blaženka Divljak izjavila je da Republika Srpska odbija da provjerava diplome na zahtjev Hrvatske, zbog čega će, kako kaže, biti zaustavljeno svako zapošljavanje u hrvatskom školstvu osoba sa diplomama koje potiču iz RS.

“Da je jedna, bila bi previše, a 50 je puno previše”, rekla je sinoć Divljak za televiziju N1 Zagreb.

U ministarstvima postoji procedura obavezne provjere diploma, a Divjak smatra da bi isto trebalo uvesti svugde – od javnih organa i preduzeća do svih ostalih.

“U početku je to mukotrpan proces. Nisam ni mogla slutiti prije godinu dana da će biti toliko problema. Od same tromosti sistema da se to pokrene, neki direktori nijesu to sproveli na vrijeme, tražili su izgovore. U manjini su, ali, ipak, ih je stotinjak koji su mislili da to ne treba učiniti”, rekla je hrvatska ministarka.

Ona je navela da od 1.300 direktora škola, njih stotinu još nije prošlo proveru diploma, kaže Divjak.

Divljak je napomenula da je do sada pronađeno 49 nevjerodostojnih isprava.

“Proces još uvijek traje. Osamdeset odsto sistema je provjereno“, rekla je hrvatska ministarka.