DONIJETA ODLUKA

Sud Evropske unije u Luksemburgu proglasio je da nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice, ipak, obavezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, lojalno sarađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora u skladu sa međunarodnim pravom.

Ovom odlukom Sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja. Odluke Suda EU-a su konačne i nema žalbe.

Slovenski mediji ističu da je sud naložio da dvije zemlje ulože napore da u skladu s člankom 4. Ugovora o EU nađu rješenje spora.

“Sud Evropske unije nema nadležnost za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali prema Ugovoru o Evropskoj uniji, te su države članice dužne uložiti lojalne napore da pronađu konačno pravno rješenje ovog spora u skladu s međunarodnim pravom”, napisali su iz Suda EU, a prenose slovenski mediji.

Presudu je pročitao predsjednik Suda Koen Lenerts.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj saradnji među državama članicama EU-a. Slovenija takođe tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba, te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti, jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, nego da je riječ o sporu koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovore.

Odluka je donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i po dana nakon objave mišljenja nezavisnog advokata o ovom predmetu koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente. Obično od objave mišljenja nezavisnog advokata do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.

Moguće je da je ta brzina povezana s Bregzitom. Naime, sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Kristofer Vajda koji mora napustiti Sud istovremeno kad i Velika Britanija Evropsku uniju.

Sudac izvjestitelj priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.

U Velikom vijeću od petnaestak sudaca koji su se bavili slovenskom tužbom bili su i Slovenac Marko Ilešič i Hrvat Siniša Rodin. Njome predsjeda predsjednik Suda, belgijski sudac Lenerts.

Nezavisni advokat Suda EU, Estonac Prit Pikame, objavio je 11. decembra 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.

Nezavisni advokat Pikame smatra da sa stajališta prava EU, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovenačko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.

Nezavisni advokati su posebnost Suda EU, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima, a sud nije obavezan uvažiti mišljenje nezavisnog advokata.

ZVANIČNI PODACI

Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Holandija su zemlje koje u BiH imaju najveće direktne strane investicije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Hrvatska, Slovenija i Holandija kod nas su najviše investirali u oblast prerađivačke industrije, dok se austrijski kapital mahom odnosi na finansijske djelatnosti, prije svega banke.

Najvrednija direktna strana investicija iz Srbije, a i inače od svih investicija u BiH, odnosi se na oblast telekomunikacija, odnosno kupovinu “Telekoma Srpske”.

Vrijednost direktnih stranih investicija iz Austrije na kraju 2018. godine iznosi 2,7 milijardi KM, hrvatskih 2,3 milijarde KM, investicija iz Srbije oko dve milijarde maraka, iz Slovenije oko 1,1 milijardi KM, a iz Holandije oko 870,7 miliona KM, piše Srpskainfo, prenio je Blic.

Inače, vrijednost direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini na kraju 2018. iznosi oko 14,3 milijardi KM, dok je njihova vrijednost godinu ranije bila oko 13,8 milijardi maraka.

ITALIJANSKA POLICIJA TVRDI

Italijanska policija tvrdi da je proizvodnja marihuane u Albaniji protekle godine povećana dvanaest puta, što je premijer Edi Rama oštro demantovao, navodeći da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnom životu.

Proizvodnja marihuane u Albaniji povećana je 1.200 odsto, javila je italijanska televizija RAI, pozivajući se na izvještaj policije.

Tvrdnje navedene u ovom izvještaju donekle predstavljaju iznenađenje, jer su albanske vlasti tokom 2014. godine pokrenule seriju akcija protiv uzgajivača marihuane, u kojima je uništeno na hiljade rasada.

Statistika iz tog vremena pokazivala je da je proizvodnja marihuane procijenjivana na polovinu bruto nacionalnog proizvoda Albanije.

Premijer Edi Rama je policijski izvještaj nazvao sramotnim, navodeći da podaci iz tog dokumenta “nemaju uporište u stvarnom životu”.

Slično su reagovali i predstavnici ministarstva unutrašnjih poslova, ali i predstavnici opozicije.

Italijanska policija, pak, tvrdi da u Albaniji trenutno raste oko 100.000 stabljika marihuane, čime je ta država u samom vrhu proizvođača te droge.

RAI je, takođe, citirao i izjavu tužioca Đakoma Kataldija, koji je objasnio da je proizvodnjom marihuane albanska mafija “akumulirala ogromnu količinu novca, zbog čega je preuzela vodeću ulogu u ostalim kriminalnim aktivnostima širom Evrope”.

IZLAZI NA IZBORE

Miroslav Škoro, hrvatski pjevač i predsjednički kandidat na minulim izborima, osnovaće stranku sa svojim imenom, i s njom namjerava da bude treći put na tamošnjoj političkoj sceni, a posebno opštim izborima koji su planirani nakon ljeta ove godine.

Sve istomišljenike, kako piše Večernji list, okupiće pod jednim kišobranom. Inače je najavio da na parlamentarne izbore neće izlaziti sam.

Mate Mijić, Škorin portparol, kaže da on, kako je i najavio, planira da izađe na izbore pod svojim imenom.

“Svjestan je da do izbora nema dovoljno vremena za izgradnju nekog novog brenda. Da bi, prema važećem zakonu, njegova lista u svim izbornim jedinicama mogla nositi njegovo ime, potrebno je registrovati stranku. To ćemo i učiniti, ali samo da bismo udovoljili tehničkim zahtjevima”, kazao je Mijić.

ZBOG LINIJE BEOGRAD-PRIŠTINA

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je da Alijansa radi na rješavanju otvaranja donjeg vazdušnog prostora nad Kosovom.

“Postoji proces koji olakšava NATO i koji se bavi ovim pitanjem. Nadam se da ćemo pronaći način da se dogovorimo kako da ponovo otvorimo donji vazdušni prostor i time omogućiti direktan vazdušni saobraćaj između Beograda i Prištine”, izjavio je u Briselu Jens Stoltenberg, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kosovo i Srbija su početkom prošle nedjelje, potpisali pisma o namerama kojima se predviđa uspostavljanje direktne avionske linije između Prištine i Beograda koje će sporovoditi nemačka avio kompanija “Lufthansa”.

Ovaj dogovor je odmah pozdravio NATO savez.

Dogovorom bi trebalo da se obnovi direktna linija između Prištine i Beograda koja je ukinuta 1999. godine nakon ulaska NATO snaga na teritoriju Kosova.

Za bezbjednost vazdušnog prostora Kosova odgovoran je NATO, odnosno komandant misije KFOR-a, u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbjednosti UN i Vojno-tehničkim sporazumom iz 1999, te sadašnjim zakonima Kosova.

Saglasnost alijanse je neophodna za omogućavanje ponovnog otvaranja direktne avionske linije na relaciji Beograd-Priština. Stoga je Stoltenberg potvrdio da se naporno radi kako bi se ovo postiglo “u okviru NATO”.

Prvi čovjek Alijanse podržava nastavak razgovora o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije jer smatra da je to “jedini način da se pronađe održivo i dugotrajno rješenje za konflikt”.

VAZDUH ČIST

U Skoplju će danas (u podne) biti ukinute vanredne mjere za smanjenje enormnog zagađenja vazduha, među kojima su besplatan javni prevoz i skuplje cijene parkiranja.

Kako je saopštila skopska gradska vlast, biće ukinute i interventne preporuke za smanjenje visokog aerozagađenja koje su zajedno sa vanrednim mjerama uvedene 27. janara uveče.

Ta odluka je donesena na osnovu informacije Ministarstva za životnu sredinu Sjeverne Makedonije da su na mjernim stanicama u glavnom gradu “srednje dnevne koncentracije PM 10 čestica ispod definisanog ‘praga alarmiranja’ od 175 mikrogram po metru kubnom”.

“Ove mjere će biti uvedene ponovo ako se ponovi epizoda sa zagađenjem vazduha”, navodi se u saopštenju centralnih vlasti Grada Skoplja.

Hitne mjere i preporuke za smanjenje zagadjenja se uvode kada dva dana uzastopno koncetracija PM 10 čestica u vazduhu prelazi maksimalno dozvoljenih od 175 mikrograma po metru kubnom.

DODIK

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas u Mrkonjić Gradu da ne postoje bosanski Srbi, već da su svi Srbi jedan narod, ma gde živjeli.

Dodik je rekao da su podjele među Srbima neprihvatljive, pozivajući srpski narod na jedinstvo i očuvanje svog identiteta.

On je istakao da bez Srpske pravoslavne crkve (SPC) nema ni srpskog naroda, navodeći kao primjer za to dešavanja u Crnoj Gori povodom usvojenog Zakona o slobodi veroispovijesti.

Srpski član Predsjedništva BiH je naveo da je Mrkonjić Grad “herojski grad”, koji je tokom rata u BiH bio potuno uništen, a poslije rata obnovljen. On je zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću za pomoć i podršku Republici Srpskoj.

KOSOVO

U eksploziji u selu Žur kod Prizrena poginuo je policajac dok je više osoba povrijeđeno, javlili su danas kosovski mediji.

Kako prenosi internet portal kossev.info do eksplozije je došlo tokom protekle noći u kući u selu Žur tokom akcije otkrivanja droge.

Prištinska Koha je navela da se radilo o akciji Specijalne jedinice za borbu protiv narkotika, kao i da detalji o eksplozivnoj napravi koja je u selu Žur eksplodirala tokom te akcije za sada nisu poznati.

Policija je prethodno u saopštenju navela da su u eksploziji neidentifikovane eksplozivne naprave povrijeđena tri policajca i jedan civil, te da je usljed zadobijenih povreda jedan od policajaca preminuo.

Prema navodima prištinskih medija, jedan od povrijeđenih policajaca je u kritičnom stanju, dok je među povrijeđenima i dijete, koje je van životne opasnosti.

BREGU

Broj radno sposobnog stanovništva na Zapadnom Balkanu smanjen je više od 400 hiljada u proteklih pet godina, pri čemu je odliv kvalifikovanog kadra najveći izazov u ovoj deceniji, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.

Ona je na regionalnoj konferenciji Zapošljavanje – nijanse sive na Zapadnom Balkanu: Regionalne perspektive o otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta u Sarajevu, kazala da negativan prirodni prirast stanovništva nije jedini faktor koji tome doprinosi.

„Odliv kvalifikovanog kadra je najveći izazov u ovoj novoj deceniji koji bi trebalo da diktira aktuelni i budući program politika naših ekonomija. Još jedna važna bojazan odnosi se na neusklađenost između vještina koje vam pruža obrazovni sistem i potražnje na tržištu rada“, rekla je Bregu na predstavljanju druge faze RCC-ovog projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja (ESAP 2).

Ona, kako je saopšteno iz RCC-a, smatra da je potrebno radikalno promijeniti sistem obrazovanja i preispitati konvencionalni način razmišljanja da se obrazovanje odnosi na sticanje znanja i posmatrati ga kao nešto što primarno nosi ekonomsku vrijednost.

“U proteklih sedam godina, otvoreno je više od 700 hiljada novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti u cijeloj regiji smanjena je sa 23 odsto na oko 16 odsto. Kažu da plima podiže sve brodove, i male i velike. Međutim, nijesu svi osjetili prednosti ovih ekonomskih i poboljšanja na tržištu rada u protekloj deceniji”, rekla je Bregu.

Ona je dodala da su, na primjer, samo 4,3 odsto novootvorenih radnih mjesta popunile osobe mlađe od 24 godine, a vrlo često im treba i do dvije godine da pronađu prvo zaposlenje.

„Jedna od četiri mlade osobe nije zaposlena, niti je obuhvaćena obrazovanjem ili obukama, skoro polovina radno sposobnih žena nije na tržištu rada, dok je kod muškaraca ta brojka jedan od četiri”, dodala je Bregu ističući ozbiljne demografske izazove sa kojima se regija suočava.

ESAP 2 će, nadovezujući se na rezultate ESAP-a 1, nastaviti da radi sa ministarstvima rada, službama za zapošljavanje i drugim partnerima na unapređenju politika i mjera zapošljavanja i učenju od njihovih evropskih kolega o tome koje mjere i politike najbolje funkcioniraju za otvaranje dodatnih i boljih radnih mjesta, posebno se fokusirajući na neformalno zapošljavanje i njegovo pretvaranje u formalno.

“Prema navodima Svjetske banke (SB), skoro polovina odnosno 49,2 odsto firmi u regiji takmiči se sa neformalnim firmama. Stopa neformalnog zapošljavanja u regiji kreće se od 18 do 30 odsto, ali je ovaj broj mnogo značajniji ako se posmatra kroz prizmu života zaposlenih koji su lišeni dostojanstvenih radnih prava i uslova. Jednostavno rečeno, cilj ESAP-a 2 je da učini da ove brojke rade u korist zaposlenih, njihovih poslodavaca, društava i ekonomije u cjelini”, kazala je Bregu.

Konferenciji su, pored Bregu, otvorili i direktor Međunarodne organizacije rada (ILO) za centralnu i istočnu Evropu, Markus Pilgrim partnera RCC-a u sprovođenju projekata ESAP 1 i 2, kao i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, Johann Sattler.

Oni su naveli važnost tog projekta za regiju jer je pomogao u promovisanju zapošljavanja i mnogih srodnih i složenih tema kao što je pristup pravdi za sve putem alternativnog rješavanja radnih sporova, kao i značaja socijalnog dijaloga kroz regionalnu saradnju, koji se pokazao efikasnijim načinom za rješavanje ovih složenih pitanja od bavljenja njima na individualnom, nacionalnom nivou.

Na konferenciji su se okupili ministri rada i socijalnih pitanja iz regije, predstavnici javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva i akademske zajednice, koji su raspravljali o trenutnoj situaciji, dolazećim trendovima zapošljavanja i mogućim rješenjima za probleme (ne)zaposlenosti u regiji.

4,9 RIHTERA

Zemljotres jačine 4,9 stepena Rihterove skale pogodio je zapadnu Albaniju, u blizini granice sa Crnom Gorom.

Zemljotres je registrovan u 21 sat i 15 minuta, a epicentar je bio 25 kilometara sjeveroistočno od Drača, na dubini od 13 kilometara.

Potres se osjetio i u našoj zemlji, kao i u Sjevernoj Makedoniji.

“Ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području”, kazali su iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Podsjetimo, razorni zemljotres u novembru je pogodio Albaniju, a epicentar potresa bio je grad Drač.

Brojne zgrade su porušene, a poginulo je preko 40 osoba. To je bio najjači zemljotres koji je pogodio Albaniju u posljednjih nekoliko decenija.