POLITICKI ANALITICAR

U fokusu predsjednicke trke u Hrvatskoj vodi se bitka na desnici, a ne izmedu desnice i ljevice, kao ranije, ocijenio je da je politicki analiticar Ivan Relkovic.

On je posebno ukazao na borbu za glasove biraca Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) izmedu kandidatkinje te vladajuce stranke, aktuelne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovic i kandidata desnice, pjevaca Miroslava Skore.

Relkovic je upozorio da je zbog toga u opasnosti kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanovic, koji bi mogao da ostane bez drugog kruga, pise danas Jutarnji list.

“Dosad smo u kampanjama u pravilu imali lijevo-desnu homogenizaciju birackog tijela, dakle situacije da rastu i lijevi i desni kandidat (ili stranka) kada se dogada velika homogenizacija birackog tijela. Sada to nije tako jer imamo rat na desnici gdje se dogada dvostruka homogenizacija desnog birackog tijela i potencijalna pasivizacija lijevih biraca”, rekao je Relkovic.

On je dodao da Milanovicu prijeti opasnost povecanja ukupnog broja desnih biraca, kao i opasnost izjednacavanja rejtinga Skore i Grabar-Kitarovic.

“Ako se desno biracko tijelo dodatno i znacajno motivise, a lijevo ne izade u punom opsegu, Milanovic ce s danasnjih 24-25 odsto podrske pasti za dva-tri postotna poena u odnosu na Grabar-Kitarovic i Skoru. A kako su sve troje blizu u anketama, za Milanovica postoji opasnost da ga oboje prestignu i da on uopste ne ude u drugi krug”, smatra analiticar.

Uz to, Milanovicev put prema drugom krugu, navodi Relkovic, otezava i to sto ima vise lijevih i kandidata lijevog centra koji mu mogu uzeti manji broj glasova, ali opet dovoljno da zbog male razlike medu vodecim kandidatima ne udd u drugi krug.

Pozivajuci se na izvore u SDP, zagrebacki dnevnik navodi da je Milanovic odlucio da u svjetlu sukoba na desnici djelimicno promijeni taktiku i da u nastavku kampanje ne napada vise toliko aktuelnu predsjednicu i HDZ. Milanovicev izborni stab najavljuje da ce do kraja prvog kruga izbora kandidat SDP i vise manjih stranaka lijevog centra voditi afirmativnu kampanju, svjesni da napadom na HDZ i Plenkovica, Milanovic umjesto sebe gura Skoru u drugi krug.

Predsjednicki izbori u Hrvatskoj odrzavaju se 22. decembra, a ukoliko novi predsjednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020. godine.

Prema predizbornim anketama, vodeci kandidati su Grabar-Kitarovic, Milanovic i Skoro, a znacajniju podrsku jos ima i nezavisni kandidat, evroposlanik Mislav Kolakusic.

MILANOVIC VJERUJE

Kandidat za predsjednika Hrvatske Zoran Milanovic (SDP) izjavio je da bi nekadasnjeg predsjednika Franja Tudmana danas izbacili iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) zbog njegovih stavova o drustvenim i intimnim pitanjima, pitanjima braka, Blajburga, odnosa prema Titu.

“On bi dobio sut-kartu iz stranke. On je bio Titov general, od Tita je dobio viletinu, luksuzan stan u Nazorovoj, koji je privatizovao preko reda. On je za Hrvatsku bio spreman da provede neko vrijeme u zatvoru, bio je prkosan i imao je gard. Nije cesto bio u pravu, ali je tada u bitnim stvarima bio u pravu, i to su mnogi hrvatski gradani prepoznali”, rekao je Milanovic gostujuci na N1.

Dodao je da je zato Tudman mogao da “kao bivsi Partizan, komunista, Titov general, koji je jako profitirao od tog sistema, ali je i kaznjen, bude prihvacen kao lider i vodi Hrvatsku u to tesko vrijeme”.

“Nazalost dopustio je da ga okruze ljudi najnize moguce kvalitete, a svi ovi koji se danas pozivaju na njega su smijesni ljudi – svi. Na njega se moze pozivati njegov sin i to je to”, rekao je Milanovic.

U BIH

Skoro 350 migranata deportovano je sinoc autobusima iz kampa u Vucjaku, kod Bihaca, u Usivak kod Sarajeva.

Tamo ce boraviti tokom zime, do osposobljavanja kasarne u Blazuju.

Jake policijske snage osiguravale su dolazak migranata u ovaj lokalitet, a sarajevski portal Klix.ba prenosi da je sve proslo bez incidenata.

Medutim, kako dodaje, prvobitno su samo tri autobusa usla u krug kasarne Usivak, dok je pet zaustavljeno u Hadzicima.

Ipak, i oni su potom transportovani u kasarnu Usivak.

Mjesecima je nekoliko stotina migranata zivjelo u nehumanim uslovima improvizovanog kampa Vucjak, nakon sto su zvanicnici Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaca odlucili da izmjeste migrante sa gradskih ulica.

Plan izmjestanja migranata s Vucjaka i zatvaranja divljeg migrantskog kampa trajao je duzi period, a nailazio je na razlicite opstrukcije. Posljednjim dogovorom ministra sigurnosti BiH Dragana Mektica i premijera USK Mustafe Ruznica dogovoreno je da pocetkom ove sedmice krene akcija izmjestanja 350 osoba.

Iako je deportacija bila zakazana za ponedjeljak, odgodena je za dan poslije. Tako je danas, oko 12 sati, sedam autobusa u pratnji policije stiglo u kamp Vucjak.

Za postupak izmjestanja angazovano je vise od 100 policijskih sluzbenika, medicinski timovi Doma zdravlja Bihac, volonteri kantonalne i gradske organizacije Crvenog krsta i predstavnici Medunarodne organizacije za migracije (IOM).

Trenutno su u BiH migranti smjesteni u nekoliko prihvatnih centara poput onih u Miralu i Biri na podrucju USK, zatim u Salakovcu na podrucju HNK, te Usivku u Kantonu Sarajevo.

EVROPSKI ZAVOD ZA STATISTIKU

Podaci Evropskog statistickog zavoda pokazuju da Srbiju mjesecno napusti vise od 4.000 ljudi, a godisnje 51.000, uglavnom mladih sto je otprilike jedna cijela opstina u Srbiji, navodi se u zajednickom saopstenju cetiri nevladine organizacije povodom Dana ljudskih prava 10. decembra.

U zajednickom saopstenju tima Ujedinjenih nacija, Kancelarije Savjeta Evrope, Misije OEBS-a i Delegacije Evropske unije u Srbiji navodi se da su nezaposlenost, rizik od siromastva, polozaj marginalizovanih grupa mladih, kao i stanje njihovog mentalnog zdravlja neki od osnovnih problema sa kojima se mladi u Srbiji suocavaju.

“Na Dan ljudskih prava, ove godine posebnu paznju obracamo na mlade osobe koje se suocavaju sa brojnim izazovima u mnogim djelovima svijeta, pa i u Srbiji. Nezaposlenost, rizik od siromastva, polozaj marginalizovanih grupa mladih, kao i stanje njihovog mentalnog zdravlja su neki od osnovnih problema sa kojima se mladi u Srbiji suocavaju”, navodi se u saopstenju.

I pored toga sto se u posljednjih nekoliko godina smanjuje stopa nezaposlenosti, kod mladih nezaposlenost ostaje visoka, a njihov nepovoljan polozaj na trzistu rada ne napreduje i pored postojanja Nacionalne strategije za mlade i mjera koje su u tu svrhu predvidene.

“Kada je u pitanju mentalno zdravlje mladih, cak 45 odsto njih je izjavilo da je konstantno zabrinuto zbog necega, a 28 odsto da im se desava da cesto zaplacu. Cak vise od polovine mladih navodi da je u protekle dvije godine dozivjelo bar jedan stresni dogadaj, a vise od jednog stresnog dogadaja iskusilo je 23 odsto daka. Osjecanje potpune bezvrjednosti navodi cak 12 odsto ucenika, dok 7 odsto ucenika navodi da im se desava da razmisljaju o prekidanju zivota”, navodi se u saopstenju.

Prema posljednjim dostupnim podacima o radnoj snazi, nezaposlenost mladih je dvostruko veca od opste nezaposlenosti, a posebno zabrinjava cinjenica da su mladi uzrasta od 18 do 30 godina u najvecem riziku da budu pogodeni i siromastvom.

Polozaj marginalizovanih grupa mladih, poput mladih Roma i Romkinja posebno je tezak, jer u odredenim propisima, kao u Zakonu o javnom zdravlju, nijesu prepoznati na izricit nacin kao osetljiva grupa.

Zdravstvena zastita, posebno u ruralnim podrucjima, nije jednako dostupna svim gradanima, samim tim ni mladima iz ruralnih sredina a mnogi mladi sa invaliditetom suocavaju se sa dodatnim preprekama u nastavku obrazovanja ili zaposljavanju na otvorenom trzistu rada navodi se u zajednickom saopstenju.

PONOSAN NA OVK

Zavrseno je ispitivanje lidera Demokratske partije Kosova Kadri Veseljija pred Specijalnim tuzilastvom u Hagu koje je trajalo tri sata i poslije cega on nije dao izjavu za medije.

Pristinski mediji javljaju da se Veselji branio cutanjem, jer bi u suprotnom ispitivanje trajalo nekoliko dana.

Sam Veselji je juce prilikom polaska za Hag izjavio da je to ujedno i medunarodni trenutak da se potvrdi, kako je naveo, “cistoca rata” naroda i vojske Kosova.

Ponovio je da je ponosan na borbu OVK.

“Mislim, ne menjam taj dio svog ponosnog zivota ni sa cim. Istorija OVK je prica o nasem narodu i borbi za slobodu i nezavisnost”, rekao je Veselji.

Veselji je prvobitno trebalo da bude saslusan 4. decembra, ali kako je saopsteno iz njegovog kabineta ispitivanje je iz tehnickih razloga odlozeno za 10. decembar.

Za sada nije poznato u kom je svojstvu Veselji pozvan pred tuzioce Specijalnog suda, u svojstvu svjedoka ili osumnjicenog.

Do sada je pred tuzilastvom Specijalnog suda pozvano na razgovor oko 200 osoba, ukljucujuci neke od bivsih visokih licnosti Oslobodilacke vojske Kosova koji su bili i bili dio kosovske politicke scene poslije rata.

Posljednji koji se pojavio pred specijalnim tuzilastvom je bivsi pripadnik OVK, bivsi gradonacelnik Maliseva i aktuelni vrsilac duznosti zamjenika ministra za dijasporu Isni Kiljaj.

Medu onima koji su ispitivani ili dobili pozive za ispitivanje su i bivsi Vrhovni komandanti OVK Sulejman Seljimi i Bisljim Zurapi, bivsi portparol OVK Jakup Krasnici aktuelni premijer u ostavci Ramus Haradinaj i komandanti operativnih zona OVK.

SA AMERICKIM ADMIRALOM

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i ministarka odbrane Radmila Sekerinska sastali su se na nosacu aviona “Hari S. Truman” u Napulju sa admiralom Dzejmsom Fogom, komandantom americkih pomorskih snaga u Evropi i Zajednicke komande saveznickih snaga u Napulju.

Kako je danas saopstila vlada u Skoplju, Zaev je ocijenio da je sastanak sa admiralom Fogom na nosacu “Hari Truman” jasan signal aktivnog ucestvovanja Sjeverne Makedonije u globalnim procesima koji donose mir u svijetu, kao i u procesima u kojima se zajedno sa saveznicima bori sa svim konvencionalnim i hibridnim prijetnjama za sigurnost i bezbjednost.

U izjavi, dostavljenoj medijima, on je istakao da su sada najjace zemlje svijeta saveznici Sjeverne Makedonije koja je partner sa svim njima.

“Prosle sedmice u Londonu smo osjetili sta znaci biti dio porodice NATO. Posjetom nosacu aviona ‘Hari Truman’, kompletiramo sliku pripadnosti Sjeverne Makedonije najjacem savezu kolektivne bezbjednosti koji ujedinjava skoro milijardi ljudi u svijetu”, naveo je Zaev.

Prema njegovim rijecima, Sjeverna Makedonija postaje clanica NATO u jednom izuzetnom geostrateskom trenutku, posebno vaznom momentu za zonu uticaja u jugoistocnoj Evropi, u Crnomorskom basenu i u Sredozemnom moru, iz kojeg se kontrolisu tri kontinenta.

“Ali, podrska nasih strateskih partnera, posebno SAD i drugih clanica NATO, stvorila je uslove da pozivnica za clanstvo uopste ne bude dovedena u pitanje. Mi smo dio bezbjednosnog stita najmocnijeg vojnog saveza na svijetu. NATO je najsnaznija garancija za nasu stabilnost, sigurnost, nepromjenjivost granica i ocuvanje teritorijalnog integiteta, A, bezbjednost i sigurnost su osnova svake ekonomije – osnov za strane investicije, za vece plate, za dobra radna mjesta, za prosperitet”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije.

Zaev i Sekerinska su na americkom nosacu aviona bili zajedno sa premijerom Bugarske Bojkom Borisovom i ministrom odbrane te zemlje Krasimirom Karakacanovim.

U delegaciji Sjeverne Makedonije bili su predsjednik parlamenta Taljat Dzaferi i nacelnik Generalstaba Vasko Durcinovski, zajedno sa americkom ambasadorkom u Skoplju Kejt Berns.

“Hari S. Truman” je jedan od 10 najvecih nosaca aviona, klase Nimic (Nimitz), duzine 333 metra i nosivosti 100.000 tona. Ima nuklearni pogon, visoko razvijenu tehnolosku opremu i moze da ponese 90 letjelica.

3,4 STEPENA RIHTERA

Albaniju je jutros ponovo potresao zemljotres, jacine 3,4 stepena Rihterove skale.

Prema podacima Evropskog centra za pracenje i obavjestavanje o zemljotresima, to je deseti zemljotres koji je pogodio Albaniju u proteklih 70 sati.

Za sada nema preciznijih podataka gdje je bio epicentar zemljotresa, niti na kojoj dubini se dogodio.

Navodi se samo da je u blizini Tirane.

POSLJEDICE ZEMLJOTRESA

Izvjestaj o preliminarnoj steti koju je izazvao razorni zemljotres 26. novembra u Albaniji, pokazao je da od oko 6.000 zgrada koje su pregledane, oko 2.450 nije upotrebljivo, 460 treba da bude sruseno, dok su 43 objekta vec srusena. Predsjednik Edi Rama porucio je onima koji, kako je rekao, namjerno ostecuju svoje domove da to ne cine, jer drzava nece moci da im pomogne.

Rama je podnio prvi izvjestaj o preliminarnoj steti od zemljotresa. Drugi preliminarni izvjestaj najavio je za 16. decembar, a konacni ce biti spreman u januaru naredne godine.

Na sjednici Odbora za obnovu, Edi Rama je rekao da ce nakon objavljivanja konacnog izvjestaja o steti biti otvoren put za donacije i obnovu unistenih domova.

Prema njegovim rijecima, ovakvi izvjestaji zahtijevaju vrijeme.

“Radi transparentnosti, radimo na posebnom izvjestaju sa detaljnim podacima o vladi, donacijama i korisnicima”, rekao je Rama i dodao da je u pripremi i poseban zakon o saniranju stete ciji je cilj stvaranje, kako je rekao, ekskluzivnog okvira za sve aspekte rekonstrukcije.

Podnoseci prvi preliminarni izvjestaj o posljedicama zemljotresa, Rama je porucio onima koji, kako je rekao, namjerno ostecuju svoje domove da to ne cine, jer drzava nece moci da im pomogne.

Istakao je da su sva ostecenja vec popisana i da namjerna ostecenja nece biti uzimana u obzir.

“Kazem svima da ne rade takve stvari. Program je za one koji su izgubili svoje domove i ne mogu cak ni da udu u svoj dom. U ovom trenutku moram biti vrlo jasan da namjerno prouzrokovane stete nece proci”, rekao je Rama, prenio je portal Balkan veb.

Rama je boravio u Istanbulu, gdje se sastao sa turskim predsjednikom Redzepom Tajipom Erdoganom i turskim i arapskim privrednicima od kojih ocekuje pomoc.

Turski inzenjeri su vec u Albaniji, gdje ce, kako je ranije obecao Erdogan, graditi 500 kuca.

Svoje inzenjere su u ostecena podrucja Albanije uputili Grcka, Italija, Sjedinjene Drzave, Francuska, Bugarska i Rumunija.

Skole su pocele da rade u Dracu i Tirani, ali je vise od 10.000 djece moralo je da bude premjesteno u druge skole, prenijeli su albanski mediji.

Evropska unija pomaze Albaniji u procjeni stete i potreba obnove, a Evropska komisija je za pocetak vec poslala 15 miliona eura.

Vlada Albanije je za obnovu izdvojila 13 milijardi leka (117 miliona dolara), dok je ostalih sedam milijardi leka prikupljeno iz donacija.

U zemljotresu jacine 6,4 jedinice Rihtera poginula je 51 osoba, a ranjeno vise od 3.000 ljudi. Vise od 11.000 zgrada je osteceno, a procijenjeno je da je 13.000 ljudi ostalo bez svojih domova.

BIVSI OFICIR OVK

Lider Demokratske partije Kosova i bivsi predsjednik Skupstine Kosova Kadri Veselji, danas u 10 sati ce se pojaviti pred tuziocima Specijalnog suda za zlocine bivsih visokih oficira bivse Oslobodilacke vojske Kosova u Hagu.

Prije odlaska, Veselji je u ponedjeljak medijima u Pristini rekao da je to ujedno i medunarodni trenutak da se potvrdi, kako je naveo, “cistoca rata naseg naroda, rata nase vojske”.

Ponovio je da je ponosan na borbu OVK.

“Mislim, ne mijenjam taj dio svog ponosnog zivota ni sa cim. Istorija OVK je prica o nasem narodu i borbi za slobodu i nezavisnost”, rekao je Veselji.

Veselji je prvobitno trebalo da bude saslusan 4. decembra, ali kako je saopsteno iz njegovog kabineta ispitivanje je iz tehnickih razloga odlozeno za 10. decembar.

Za sada nije poznato u kom je svojstvu Veselji pozvan pred tuziocima Specijalnog suda, u svojstvu svjedoka ili osumnjicenog.

Do sada je pred tuzilastvom Specijalnog suda pozvano na razgovor oko 200 osoba, ukljucujuci neke od bivsih visokih licnosti Oslobodilacke vojske Kosova koji su bili dio kosovske politicke scene poslije rata.

Posljednji koji se pojavio pred specijalnim tuzilastvom je bivsi pripadnik OVK, bivsi gradonacelnik Maliseva i aktuelni vrsilac duznosti zamjenika ministra za dijasporu Isni Kiljaj.

Medu onima koji su ispitivani ili dobili pozive za ispitivanje su i bivsi Vrhovni komandanti OVK, Sulejman Seljimi i Bisljim Zurapi, bivsi portparol OVK, Jakup Krasnici aktuelni premijer u ostavci Ramus Haradinaj i komandanti operativnih zona OVK.

ZBOG HANDKEA

Ministarstvo inostranih poslova Hrvatske saopstilo je da ce ta zemlja bojkotovati dodjelu Nobelove nagrade Peteru Handkeu koji je, kako je navedeno, “osoba politicki angazovana u davanju podrske velikosrpskoj politici Slobodana Milosevica”.

Na zvanicnom Tviter nalogu tog ministarstva je navedeno da je “odluceno o neucestvovanju ambasadora Hrvatske u Kraljevini Svedskoj na sjutrasnjoj ceremoniji dodjele Nobelove nagrade u Stokholmu, zbog dodjele nagrade osobi politicki angazovanoj u davanju podrske velikosrpskoj politici Slobodana Milosevica 90-ih godina proslog vijeka”.

Takode, kancelarija Zeljka Komsica informisala je ambasadu BiH u Svedskoj da ne postoji ovlascenje za prisustvo ceremoniji dodjele Nobelove nagrade, saznaje Klix.ba.

“Ovim putem vas informisemo da Predsjednistvo BiH nije zauzelo stav kojim se bilo ko ovlascuje da prisustvuje dodjeli Nobelove nagrade u ime Bosne i Hercegovine, a u tome smislu niti u ime Ambasade BiH u Kraljevini Svedskoj. Napominjemo, da bi svaki vid samovoljnog postupanja mimo Ustavom utvrdenih stavova Predsjednistva Bosne i Hercegovine predstavljao krsenje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine”, stoji u dopisu upucenom Ambasadi BiH u Svedskoj.

Pored Hrvatske i BiH, Kosovo, Albanija i Turska takode nece prisustvovati ceremoniji dodjele, zbog Handkea, podsjeca N1.