24 GODINE

Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Republici Srpskoj se proslavlja kao drzavni praznik i u ovom entitetu danas je neradni dan.

U Federaciji BiH je danas obican radni dan.

BiH ni 24 godine od zavrsetka rata nije usvojila drzavni Zakon o praznicima, tako da svaki od entiteta ima zvoje zakone o praznicima.

Na danasnji dan, prije 24 godine, u vojnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona u americkoj drzavi Ohajo potpisan je Opsti okvirni sporazum za mir u BiH.

Sporazum su poslije 20 dana pregovora postigli tadasnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske – Alija Izetbegovic, Slobodan Milosevic i Franjo Tudman, uz posredovanje americke administracije.

Sporazum je zvanicno parafiran 14. decembra u Parizu.

Potpisivanjem sporazuma ozvanicen je kraj rata u BiH.

Dejtonski sporazum, odnosno njegovi aneksi postavljeni su kao osnova za uredenje BiH, ukljucujuci i Ustav, prema kome je BiH drzavna zajednica sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.

ISTRAZUJU SLUCAJ

Povodom istrage o snimku na kojem se vidi ruski obavestajac kako navodno predaje novac srpskom agentu, oglasio se Kremlj.

“Odnosi sa Srbijom su partnerski, bratskog karaktera. Nista ne moze da utice na to”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Rojters.

“Mi ne znamo o kakvom incidentu je rijec i to tek treba da bude utvrdeno”, rekao je Peskov, prenosi Tss. To nije pitanje kojim se bavi predsjednistvo, rekao je portparol Kremlja.

Podsjetimo, na drustvenim mrezama objavljen je video-snimak na kom se navodno vidi ruski obavjestajac i, kako je navedeno, visokopozicionirani srpski sluzbenik, koji mu predaje novac.

Video-snimak je objavio bugarski novinar, a autenticnost snimka i identitet ruskog obavjestajca koji je radio u ambasadi Rusije potvrdila je Bezbjednosno-informativna agencija.

ZA SEDAM GODINA

Sa Zapadnog Balkana u posljednih sedam godina otislo je vise od pet miliona gradana, odnosno cetvrtina stanovnika, istakla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu na panelu posvecenom odnosima ZB i EU, odrzanom u sklopu godisnjeg izbornog kongresa Evropske narodne stranke (EPP), koji se odrzava u Zagrebu

Bregu je naglasila da je samo u 2018. skoro 230.000 gradana regiona zakonito migriralo u Evropsku unijuj, naglasivsi da su brojke jos i alarmantnije kada se radi o mladima.

“Naime, iako 61 odsto mladih podrzava integraciju regiona u EU, oni ne gube vrijeme. S obzirom da je 35 posto mladih u regionu nezaposleno (sto je dvostruko veca stopa nezaposlenosti od one u EU), 62 odsto njih zeli da ode i radi u inostranstvu, podaci su Balkanskog Barometra za 2019. godinu. Ovo su alarmantne brojke za region. One, medutim, govore o de facto demografskoj europeizaciji stanovnistva u regionu”, naglasila je ona, saopsteno je iz Savjeta za regionalnu saradnju.

Bregu je istakla da je regionalna saradnja smislena samo ako je krajnje odrediste integracija u EU.

“Treba da nastavimo da zajednicki radimo na povezivanju trzista i ljudi, omogucavanju slobodnog kretanja ljudi, roba i usluga u cijelom regionu, unaprijedivanju naseg obrazovnog sistema tako da zadovoljava potrebe trzista rada, osnazivanju zena, ukljucivanju mladih u procese donosenja odluka, ukljucivanju socijalne dimenzije u nase aktivnosti, i konacno otklanjanju prepreka u nasem regionu. Sve ovo i mnogo vise, da omogucimo gradanima da zele da ostanu, a onima koji su vec otisli da se vrate i doprinesu razvoju nasih drustava. Jer sta je zemlja bez ljudi,” naglasila je ona.

LJAJIC SAOPSTIO

Ministar trgovine Rasim Ljajic izjavio je danas je za proteklih godinu dana, otkako je Pristina uvela takse na srpsku robu, na Kosovo izvezeno manje srpske robe u vrijednosti 395,7 miliona eura a da je najveca steta sto ce biti tesko da se ta roba ponovo plasira na kosovsko trziste kada se one ukinu.

Ljajic je, gostujuci na Radio televiziji Srbije, rekao da su najvece gubitke zbog taksi, u periodu od 21. novembra prosle do 21. novembra ove godine, pretrpjeli NIS, Zeljezara iz Smedereva. Prema njegovim rijecima, na Kosovu vise i nema proizvoda prehrambene industrije iz centralne Srbije, u isto vrijeme, duplo je porastao izvoz na Kosovo robe iz Grcke, Madarske, Bugarske, Hrvatske i Slovenije kao i za pedeset odsto iz Makedonije.

Ljajic je naveo i da su gubitnici kupci na Kosovu jer skuplje placaju robu koja je tu dosla kao zamjena, cime se samo pokazuje da su takse bile politicko-populisticki potez protivan ekonomskoj logici.

Na pitanje o “malom Sengenu”, i da li u njega moze da se ukljuci Kosovo, on je rekao da ideja “malog Sengena” nije da se prave dogovori sa bilo kojom zemljom pojedinacno.

“Ovo je ideja tri zemlje, a otvorena je i za druge ekonomije zapadnog Balkana, dakle i za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i za Kosovo”, rekao je Ljajic.

Prema njegovim rijecima, zamisao je da svi budu dio te ideje, ali da Kosovo ne zeli da bude njen dio.

“Nije ovo politicki savez vec ekonomska logika”, rekao je Ljajic, navodeci da svi od toga mogu da imaju korist.

Kako je naveo, kupci bi imali jeftiniju robu zbog vece konkurencije, lakse bi se dolazilo do radne snage, a puno bi se ustedjelo na troskovima transporta jer najvise vremena prode u cekanju na granicama.

NA JUGOISTOK EVROPE

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic upozorila je danas na va?znost prosirenja Evropske unije na jugoistok Evrope, jer bi u protivnom, kako je rekla, trece strane koje nijesu nuz?no dobronamjerne mogle da ispune prazninu i dovedu do toga da evropski projekt ne bude dovrsen.

Na kongresu Evropske narodne stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i prosirenje na Zapadni Balkan, hrvatska predsjednica je rekla da EU treba da reaguje brzo i pokaze “posvecenost buducnosti nasih susjeda, jer ce u suprotnom neko drugi to uciniti i evropski projekat nece biti dovrsen”, prenosi Hina.

Grabar-Kitarovic je navela da se jugoistocna Evropa nalazi u sredistu danasnjih velikih globalnih bezbjednosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitickih snaga i suprotstavljenih interesa.

“Stratesku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne evroatlantske buducnosti i sporog sprovodenja potrebnih reformi, postepeno popunjavaju trece strane koje mo?zda imaju drugacije planove za ovaj dio naseg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi, koristi se kako bi trece strane ispunile tu prazninu, a nijesu pu?no dobronamjerne”, rekla je Grabar-Kitarovic.

MERKEL U ZAGREBU

Njemacka je spremna za razgovor o tome sta bi moglo da se promijeni u metodologiji pregovora u procesu prosirenja Evropske unije (EU), kazala je danas u Zagrebu njemacka kancelarka Angela Merkel.

Na pitanje sta ce se dalje dogadati u procesu prikljucenja Albanije i Sjeverne Makedonije Uniji, Merkel je rekla da “ne moze da se dogodi da nema perspektive EU za te zemlje”.

“To ne bi bilo dobro”, rekla je Merkel tokom zajednicke konferencije za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovicem, navodeci da zali sto pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom nijesu otvoreni tokom proslog sastanka Savjeta EU.

Kada je rijec o ulasku Hrvatske u Sengen, Merkel je rekla da o tome mora da se razgovara na nivou svih zemalja clanica.

Plenkovic je kazao da nije realno da se u Evropskom savjetu odlucuje o ulasku Hrvatske u Sengen u vrijeme kada ta zemlja predsjedava Unijom, ali je naveo da ce se o tome sigurno raspravljati.

“Sto se tice Albanije i Sjeverne Makedonije, mi cemo dati sve od sebe da njihov proces priblizavanja EU ide dalje”, rekao je Plenkovic.

On je dodao da je za Hrvatsku vazno da se pronade rjesenje za otvaranje pristupnih pregovara sa Albanijom i Severnom Makedonijom, i izrazio zaljenje sto oni do sada nijesu otvoreni, prenosi Jutarnji list.

Kada je rijec o francuskom predlogu metodologije za prijem novih clanica u EU, Plenkovic je ponovio da sam pregovaracki okvir, koji se trenutno koristi i za Srbiju i za Crnu Goru, ima mogucnost suspenzije svakog poglavlja i vracanja na vec privremeno zatvorena, a u to je ukljucena i reverzibilnost procesa.

U Zagrebu se odrzava Kongres Evropske narodne partije (EPP), najjace politicke grupacije u Evropskom parlamentu.

VUCIC ZAKAZAO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic zakazao je za sjutra sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Sjednica je zakazana povodom moguce spijunske afere u kojoj ruski spijuni vrbuju srpske agente, nakon snimka na kome se navodno vidi kako ruski diplomata i pripadnik vojne obavestajne sluzbe Georgij Kleban daje novac visokom srpskom zvanicniku.

Podsjetimo, i Bezbjednosno-informativna agencija potvrdila je danas autenticnost snimka na kojem ruski obavjestajac Georgij Kleban daje novac jednom, navodno srpskom oficiru.

BREGU PORUCILA

Prioriteti hrvatskog sestomjesecnog predsjedavanja Savjetom Evropske unije (EU), koje pocinje u januaru 2020. godine, su koriscenje punog potencijala infrastrukture i ljudskih resursa, povezanost i dalje uvezivanje ekonomija, sto odgovara ciljevima regionalne saradnje utvrdenim u akcionom planu za regionalni ekonomski proctor, saopsteno je iz Savjeta za regionalnu saradnju.

“Ekonomije Zapadnog Balkana ocekuju mnogo od ovog Predsjednistva, a Hrvatskoj smo zahvalni sto je nepokolebljiv zagovornik evopskih integracija u regionu”, rekla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu na sastanku sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovicem sinoc u Zagrebu.

Prema njenim rijecima, sprovodenje regionalnog ekonomskog prostora do sada je donijelo odredene konkretne rezultate nasim gradanima, kao sto je regionalni sporazum o ,,romingu kao kod kuce” postignut u aprilu ove godine, koji se vec sprovodi uz znacajno smanjenje cijena

,,Moramo uciniti sve sto je u nasoj moci da region odrzimo na ovom putu. Zato bi zagrebacki samit EU, koji ce biti odrzan u maju 2020. godine, mogao biti idealna prilika da se zajednicki predstavi plan za sporazum o ukidanju rominga izmedu EU i regiona”, dodala je Bregu, ukazujucu na ovo kao na jednu od inicijativa koje se zajednicki mogu pokrenuti u sklopu hrvatskog predsjedavanja, skupa sa promocijom osnazivanja zena i pocetkom sprovodenja projekta posvecenog mladima.

Premijer Plenkovic je izrazio punu podrsku regionalnoj saradnji i naporima koje Savjet za regionalnu saradnju preduzima u tom smislu, te naglasio da ova organizacija pomaze i moze jos i vise pomoci regionu na njegovom putu ka EU. Dodao je da osim integracije u EU ne postoji drugi magnet koji bi region usmjerio u pravom smjeru.

Sastanak je dio redovnih konsultacija generalne sekretarke Bregu sa liderima iz Evropske unije i regiona.

“LOMIM SE IZNUTRA”

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev strahuje da da bi blokiranje prosirenja Evropske unije moglo da izazove dramaticna pomjeranja u cijelom regionu, prenosi Plus info.

“Lomim se iznutra”, kaze makedonski premijer u intervjuu za americki list Njujork tajms.

List podsjeca da je prije dva mjeseca lider male balkanske nacije u Sjevernoj Makedoniji hodao uspravno, uz podrsku svjetskih lidera, uz pohvale prvog covjeka OUN zato sto je ponudio svijetlu tacku u problematicnom svijetu, a takode se nasao na listi kandidata za Nobelovu nagradu mira.

“Premijer Zaev je zalozio svoju politicku karijeru i buducnost svoje zemlje u rjesavanju tri decenijskog spora sa susjednom Grckom oko imena zemlje. Uz mukotrpne diplomatije i suprotno svim ocekivanjima, on je uspio. Ali sjedeci ispred njegovom kancelarijom u Skoplju, sve to izgleda daleko”, pise Njujork tajms.

List navodi da su ocekivanja bila da ce nakon promjena imena Sjeverna Makedonija moci da otvori put ka EU, ali proslog mjeseca Francuska je stavila blokadu, trazeci reformu u procesu pristupanja.

Prema Njujork tajms, to je dovelo do destabilizaciju makedonske vlade i jos opasnije, takva odluka pomesta status kvo u regionu u kome vlada nestabilan mir jos od kraja ratova u bivsoj Jugoslaviji.

“Ovo me unistava licno, psiholoski”, istakao je Zaev.

OPTUZEN BIVSI DIPLOMATA MALDIVA

Ahmed Sahid, nekadasnji ministar spoljnih poslova Maldiva, osumnjicen je da je primio mito u iznosu od dva miliona dolara da bi ta zemlja 2009. godine priznala samoproglasenu nezavisnost Kosova, navodi Zeri.

Kako prenosi pristinski list, mediji na Maldivima prenijeli su da je poslanik Muhamed Nased podnio zahtjev parlamentu da sprovede istragu i utvrdi cinjenice o ovom slucaju.

U zahtjevu se, dodaje Zeri, trazi i da se odluka o priznavanju Kosova preispita, kao i da li je taj postupak u skladu sa medunarodnim standardima, prenosi Kosovo onlajn.

U predlogu podnijetom parlamentu, navedena je i izjava odlazeceg sefa kosovske diplomatije Bedzeta Pacolija u kojoj, kako se navodi, priznaje da je trosio novac lobirajuci kako bi povecao broj zemalja koje ce priznati Kosovo.

Maldivi su priznali Kosovo u februaru 2009. godine, skoro godinu dana nakon jednostranog proglasenja nezavisnosti.