VUČIĆ TVRDI

Srbija se nikada nije miješala u pitanje izbora u Crnoj Gori, niti je željela da odlučuje ko je na vlasti, a ko u opoziciji, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je kazao da će Srbija platiti sve što treba kako bi pomogla Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

Vučić je u jutarnjem programu TV Prva, govoreći o optužbama crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, da se Srbija konstantno miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, rekao da to nije tačno.

Vučić je naveo da se uvijek govori o tome da se oni negdje miješaju i određuju ko će da vlada, a da je istina je drugačija.

Na pitanje da prokomentariše to što je direktor Poreske uprave Crne Gore saopštio da je ta institucija pokrenula kontrolu zbog duga koji ima Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i upozorio da će naplata, ako Mitroplija ne plati dug dobrovoljno, naplata biti prinudna, Vučić je rekao da će Srbija platiti sve što treba za SPC u Crnoj Gori.

“Ne znam šta da kažem, nemam nikakav problem sa tim. Ako treba da pomognemo SPC i Mitropoliiji crnogorsko-primorskoj ili bilo kojoj eparhiji u Crnoj Gori po tom pitanju da nam ne bi oduzimali svetinje, pomoći ćemo, platićemo sve što treba da platimo”, poručio je Vučić.

On je kazao da su neki u Crnoj Gori mislili da je Crna Gora samo njihova, ali i da su Srbija i Beograd isto njihovi.

“Mi smo imali i imamo mnoge ljude, pogotovo u visokim bezbjednosnim strukturama koji su iz Crne Gore. Ne možeš ti da radiš za agenciju jedne druge zemlje, a da zauzimaš visoke pozicije u Srbiji. Mi smo mnoge od njih očistili, ali ne sumnjam da takvih slučajeva ima još”, rekao je Vučić, prenosi B92.

On je dodao da Crnogorci u Srbiji mogu da se osjećaju kao u svojoj otadžbini.

“Mi sa time nemamo problem, problem je što Srbi ne smiju da se osjećaju kao Srbi u Crnoj Gori”, kazao je Vučić.

Kako je naveo, “srpski nacionalizam pravio je najviše štete srpskom narodu” i dodao da je u Srbiji eksplozija patriotizma.

OSUMNJIČEN ZA PRANJE NOVCA

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barseloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu kojom ga sumnjiči za pranje novca.

Konzul Huli Barsena San Hoze osumnjičen je da je primao novac dobijen od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocene automobile čime je za kriminalnu grupu prikrivao trag nezakonito stečenog novca, javila je Hina.

Hrvatskom Ministarstvo spoljnih poslova u odgovoru mejlom dostavljenom Hini navelo je da počasni konzuli ne daju ostavke, već da ih država koja ih imenuje može opozvati, ili se mogu povući s dužnosti, a u ovom slučaju država Hrvatska odlučila je da pokrene opoziv.

“Procedura je u toku, a nakon okončanja Republika Hrvatska nema nikakvih obaveza prema gospodinu Barseni. Sve moguće bitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španije, čiji je gospodin Barsena državljanin”, stoji u odgovoru.

Barsena je preuzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od maja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Katalonska policija navela je da je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhapsila muškarca povezanog s porodičnim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barseloni.

Policija je 18. septembra prošle godine saopštila da je “uhapsila četiri člana jednog poznatog porodičnog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom”. Daljom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

“Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barseloni”, izvijestila je katalonska policija u saopštenju dostavljenom medijima.

Pod istragom su i počasni konzuli Albanije i Malija. Osumnjičeni su za ista djela, navela je Hina.

Prema saopštenju policije, četiri muškarca sa španskim državljanstvom uhapšena u septembru optužena su za pranje novca, trgovinu drogom i poresku prevaru. Oni su pušteni na uslovnu slobodu.

Policija vjeruje da se kriminalna mreža sastoji od 14 osoba. Blokirala im je luksuzne automobile, brod i nekretnine, a kako je saopšteno pronađeno je vatreno oružje i 200.000 eura u gotovini.

RCC

Savjet za regionalnu saradnu (RCC) promovisao je na međunarodnom sajmu turizma u Beogradu Put Balkanskih spomenika i regionalne turističke rute.

Vođa projektnog tima za razvoj i promociju turizma pri RCC-u, Snježana Derviškadić, kazala je da joj je drago što su međunarodni sajam turizma u Beogradu iskoristili da zvanično oblilježe pokretanje nove zajedničke regionalne rute kulturološkog turizma pod nazivom Put Balkanskih spomenika.

„Put Balkanskih spomenika nastoji oživjeti umjetnost, dizajn i arhitekturu spomenika posvećenih Drugom svjetskom ratu nastalih širom Zapadnog Balkana u periodu između 1950-ih i 1990-ih godina i ponuditi novi turistički proizvod kako stranim, tako i turistima iz regiona koji su u potrazi za jedinstvenim kulturološkim doživljajem“, kazala je Derviškadić.

Međunarodni sajam turizma, kako je saopšteno iz RCC-a, najveći je sajam te vrste u jugoistočnoj Evropi na kojem se okuplja oko 900 izlagača iz 50 država kao i 65 hiljada posjetilaca od kojih je oko 12 hiljada predstavnika firmi i hiljadu predstavnika medija.

Osim pokretanja rute Put Balkanskih spomenika na međunarodnom sajmu turizma, RCC je ovih dana i domaćin štanda Zapadni Balkan – Powered by RCC, na kojem desetak operatera iz regiona promoviše i prodaje svoje najbolje ture kulturološkog i avanturističkog turizma koje obuhvataju različite djelove Balkana, od Bosne i Hercegovine (BiH), preko Crne Gre i Srbije do Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.

“Promociju Zapadnog Balkana na međunarodnom sajmu turizma omogućio je projekat razvoja i promocije turizma koji sprovodi RCC, a finansira Evropska unija (EU), a koji radi na razvoju i promociji novih zajedničkih regionalnih ruta i proizvoda kulturološkog i avanturističkog turizma, te na povećanju prihoda od turizma i zapošljavanja u ovom sektoru”, zaključuje se u saopštenju.

ŠEKERINSKA

Bezbjednost na Balkanu nikada nije bila na višem nivou u poslednjih 30 godina, imajući u vidu da je najveći dio država u NATO-u, ocijenila je ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska.

Ona je kazala da na Balkanu još previše stoje otvorena politička pitanja, navodeći da je Sjeverna Makedonija pokazala da je rješavanje problema, jedini način kako države na Balkanu mogu povećati stabilnost.

Šekerinska je cnogorskim novinarima u Briselu kazala da je Sjeverna Makedonija to uradila i da je sada na korak od članstva u NATO.

„Smatramo da je to najveći naš doprinos ne samo našoj nego i stabilnosti Balkana. Imajuću u vidu da je najveći dio zemalja u NATO-u, mislim da je naša bezbjednost puno veća nego što je bila bilo ikada u poslednjih 30 godina“, kazala je Šekerinska.

Ona smatra da države na Balkanu ne treba da očekuju da bezbjednost bude samo garancija Alijanse.

„Nego bezbjedniost i sigurnost moraju biti naša investicija preko pametnih političkih poteza i razvijanje prijateljstva između država“, kazala je Šekerinska.

Ona je rekla da uvijek kada su pravljene analize koja su to pitanja koja drže Balkan u zatočeništvu pominjani odnosi Sjeverne Makedonije sa Grčkom i nešto malo sa Bugarskom, pitanje dijaloga Prištine i Beograda i pitanje Bosne.

„Mi smo dali signal da je sve probleme moguće riješiti ako postoji politička volja. To je bila naša poruka susjedima – sjednite za sto nađite rješenja to je bolje i za naše države i za naše građane”, istakla je Šekerinska.

Ona je rekla da je Sjeverna Makedonija na ekonomskom, političkom i bezbjednosnom planu osjtila uticaj skorašnjeg članstv u NATO.

“Vratilo se povjerenje prema našoj državi, prema prema našoj ekonomiji i stvoren je pozitivni ciklus. Sve kreditne agencije konstatovale su da je naša i ekonomska situacija bolja zbog NATO članstva”, navela je Šekerinska.

Ona je kazala da je Sjeverna Makedonija u godini kada je dobila poziv za članstvo imala četiri puta više stranih investcija nego godinu prije.

Šekerinska je rekla da su uspjeli da povećaju i plate i penzije i stvore novih dopunskih 60 hiljada novih radnih mjesta.

“Očekujemo članstvo u Alijansi sredinom marta. Na taj način štitimo zonu bezbjednosti u regionu. To će biti još jedan pečat bezbjednosti za Balkan”, poručila je Šekerinska.

BLOKIRANO PRIZNANJE JAMAJKE

Ambasadorka Kosova u Sjedinjenim Američkim Državama Vljora Čitaku prilikom informisanja rukovodstva Kosova da je Jamajka priznala nezavisno Kosovo preporučila je da se ta vijest ne objavljuje dok se ne dobije pismena nota o tome, piše Koha ditore.

U prepisci u koju je Koha imala uvid piše da prvo predsjednik Kosova Hašim Tači, a zatim i drugi visoki kosovski zvaničnici nisu poslušali preporuku Čitaku i odmah objavili tu vijest te je zato priznanje blokirano.

“Telefonom sam informisana da je Jamajka priznala nezavisnost Kosova. Tokom dva telefonska razgovora ambasadorka Odri Marks mi je potvrdila da je odluka već donijeta i da će vrlo brzo poslati verbalnu notu. Za objavljivanje je dobro da sačekamo i verbalnu notu”, navodi Čitaku u mejlu upućenom najvišim zvaničnicima Kosova.

Vijest o priznanju Kosova od strane Jamajke je objavio na tviteru predsjednik Kosova Hašim Tači, dok je njegov kabinet danas saopštio da su tu informaciju dobili službeno od ambasadorke Kosova u Vašingtonu Vljore Čitaku.

Informacija je proslijeđena i kabinetu premijera i ministra spoljnih poslova i dijaspore Kosova.

Ministarka spoljnih poslova Jamajke Kamina Džonson Smit je na Tviteru negirala da je njena država priznala Kosovo.

“Do danas, Jamajka nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu”, napisala je Smit na toj društvenoj mreži.

Ministar spoljnih poslova i dijaspore Kosova Gljauk Konjufca najavio je preduzimanje mjera protiv odgovornih za tu vijest.

TAČI O PREGOVORIMA SA SRBIJOM

“Ako se nešto desi u pregovorima sa Srbijom, desiće se ove godine. Ako se ne desi ove godine, plašim se da ćemo izgubiti decenije”, kazao je predsjednik Hašim Tači za BBC na srpskom.

Politička teorija govori da svaka vlast krupne poteze i odluke donosi u prvoj godini mandata, da bi do sljedećih izbora mogla da upravlja njenim eventualnim posljedicama, a predsjednik Kosova za nešto više od mjesec dana ulazi u finalnu godinu petogodišnjeg mandata.

Taj mandat je, podsjeća se u tekstu BBC-ja, bio obilježen nedovršenim pregovorima Beograda i Prištine.

Iako ostali učesnici u pregovorima tvrde da nema pritiska i žurbe, Tači objašnjava da je završna godina prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa najbolje vrijeme za dogovor na Balkanu.

“Ne mislim da ćemo moći ponovo da zadobijemo pažnju predsjednika Trampa, SAD i njegovog tima. Ovaj povratak pažnje SAD na naš region je dar od boga i za Kosovo i za Srbiju – moramo to iskoristiti”, rekao je on.

Tači je bio učesnik i briselskih pregovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem koje je predvodio prethodni saziv Evropske komisije, a koji do sada nijesu donijeli konačni dogovor, ali jesu niz sporazuma od kojih su neki i sprovedeni. Drugim riječima, navodi BBC na srpskom, iskustvo Hašima Tačija u pregovorima sa Srbijom broji se decenijama.

Gotovo da nije bilo pregovaračkog stola za kojim on nije sjedeo još od 1999. godine, kada se kao jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova pojavio kao dio delegacije u Rambujeu.

“Nikad nijesmo bili bliži dogovoru, jer su se mnogi drugi procesi završili – Kosovo je slobodno i nezavisno, a Srbija zna za nezavisnost Kosova. U isto vrijeme, veoma smo daleko – puno će zavisiti od lidera obije zemlje, da li će uložiti u budućnost ili će ostati taoci prošlosti”, kazao je kosovski predsjednik.

Sa Aleksandrom Vučićem razgovarao je sa predsjedničke funkcije u pregovorima koje je predvodila nekadašnja evropska komesarka Federika Mogerini, ali su se njih dvojica sretali na različitim međunarodnim forumima i kada pregovori, navodno, nijesu postojali.

“Nemam poseban, lični odnos sa predsjednikom Vučićem – mi smo predsjednici nezavisnih država, izabrani na legitiman način, a ja promovišem stavove moje zemlje na svakom forumu i pred svim zvaničnicima, uključujući i predsjednika Srbije. Imali smo razlike u prošlosti, one postoje i danas, ali ovo ne bi trebalo da nas spriječi da kao dva predsjednika razgovaramo o budućnosti”, kazao je Tači.

U budućnosti, Tači smatra da ni Kosovo ni Srbija ne mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji (EU) bez konačnog sporazuma.

“Ako protraćimo ovu priliku, plakaćemo pred kapijama Brisela, ali to nikoga neće brinuti ni interesovati”, zaključuje on.