PREDSJEDNIK HRVATSKE

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.

Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.

Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.

Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.

Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.

Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.

Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.

Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.

Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.

Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.

Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.

Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.

Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.

Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.

Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.

Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.

PREDSJEDNIK SRBIJE NAJAVIO

Predsjednik Aleksandar Vučić je najavio da će parlamentarne izbore raspisati početkom marta.

“Ja ću početkom marta raspisati izbore i biće to najduža izborna kampanja, od gotovo dva mjeseca”, rekao je sinoć Vučić na TV Hepi.

On je dodao da će svi koji učestvuju na izborima imati vremena da se predstave na svim medijima, na sve načine, po svim pravilima, da govore o svojim programima.

“Moje je da apelujem na ljude da budu savjesni, odgovorni i ozbiljni i da gledaju šta ko može da uradi. A, ja mislim da samo izmijenjen i podmlađen SNS može da garantuje dobru budućnost za građane Srbije”, poručio je Vučić.

TAČI

Predsjednik Kosova, Hašim Tači je večeras izjavio da su građani Kosova najproevropskiji i proamerički narod.

“Ponosni smo što smo i danas, na 12. godišnjicu nezavisnosti, najproevropskije i proameričko stanovništvo”, rekao je predsjednik Kosova.

Na prijemu povodom 12 godina od proglašenja nezavisnosti Kosova Tači je rekao da je prošla 21 godina od kada je Kosovo steklo slobodu i 12 godina nezavisnosti.

“I sloboda i nezavisnost građeni su uz trud, rad, žrtvu. Svako je zaslužan za sve ove godine, čak i za ono ranije, što je doprinijelo 12. godišnjici nezavisnosti”, kazao je Tači.

On je dodao da je na ovu godišnjicu Kosova više konsolidovano nego ikada ranije, i interno i na međunarodnom nivou.

“Samo ujedinjeni i zajedno smo postigli slobodu i nezavisnost. Kosovo je najmlađa država na svijetu, mi smo najmlađi Evropljani, i vjerujem da ćemo zaslužiti da budemo dio NATO-a”, zaključio je Tači.

MOSTARSKA ATRAKCIJA

Vještini i hrabrosti mostarskih skakača svakodnevno se dive turisti iz svih krajeva svijeta. Tako je bilo i juče, kada je mladić skočio sa Starog mosta u hladnu Neretvu. Podrška sa obala nije izostala.

Najviša temperatura u Mostaru juče je bila oko 16 stepeni.

Skokovi datiraju iz vremena gradnje samog mosta, a prvi skok je zabilježen 1664. godine. Zvanično takmičenje ustanovljeno je 1968. godine.

U SJEVERNOJ MAKEDONIJI

Izborna kampanja za vanredne parlamentarne izbore u Sjevernoj Makedoniji počeće 23. marta, saopštila je danas Državna izborna komisija (DIK).

Dvadesetodnevna izborna kampanja pred izbore u nedjelju 12. aprila biće završena u petak 10. aprila u ponoć.

Kandidatske liste DIK Sjeverne Makedonije treba da budu dostavljene 30 dana prije održavanja izbora, najkasnije do 12. marta u ponoć.

Javni uvid u birački spisak počeće 26. februara i trajaće do 11. marta u ponoć. U tom periodu građani mogu da dostave zahtjeve za upisivanje, dopisivanje ili brisanje podataka iz biračkog spiska.

Predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Talat Džaferi sinoć je raspisao prevremene parlamentarne izbore.

Dogovor o vanrednim parlamentarnim izborima 12. aprila stranački lideri su postigli nekoliko dana pošto je Evropska unija treći put odložila davanje datuma za početak pregovora o prijemu Sjeverne Makedonije.

ODLUKA HRVATSKE MINISTARKE

Hrvatska ministarka nauke i obrazovanje Blaženka Divljak izjavila je da Republika Srpska odbija da provjerava diplome na zahtjev Hrvatske, zbog čega će, kako kaže, biti zaustavljeno svako zapošljavanje u hrvatskom školstvu osoba sa diplomama koje potiču iz RS.

“Da je jedna, bila bi previše, a 50 je puno previše”, rekla je sinoć Divljak za televiziju N1 Zagreb.

U ministarstvima postoji procedura obavezne provjere diploma, a Divjak smatra da bi isto trebalo uvesti svugde – od javnih organa i preduzeća do svih ostalih.

“U početku je to mukotrpan proces. Nisam ni mogla slutiti prije godinu dana da će biti toliko problema. Od same tromosti sistema da se to pokrene, neki direktori nijesu to sproveli na vrijeme, tražili su izgovore. U manjini su, ali, ipak, ih je stotinjak koji su mislili da to ne treba učiniti”, rekla je hrvatska ministarka.

Ona je navela da od 1.300 direktora škola, njih stotinu još nije prošlo proveru diploma, kaže Divjak.

Divljak je napomenula da je do sada pronađeno 49 nevjerodostojnih isprava.

“Proces još uvijek traje. Osamdeset odsto sistema je provjereno“, rekla je hrvatska ministarka.

GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI KOSOVA

Premijer Kosova Aljbin Kurti najavio je danas uvođenje obaveznog vojnog roka i ulaganja u odbranu, jer, kako je ocijenio, postoje oni koji žele nanijeti štetu Kosovu.

Kurti je u prvom obraćanju pripadnicima Bezbjednosne snage Kosova (BSK) od kada je preuzeo funkciju premijera, povodom 12. godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova naveo da je ulaganje u odbranu “realnost u kojoj živimo”.

“Naša je dužnost da ojačamo državu iznutra prema unutra. Moramo se suočiti sa vremenom kakvo jeste, to kažem znajući da je mir u regionu krhak. Niko ni poslije 20 godina nije priznao zločin i genocid”, naveo je Kurti.

Ocijenio je da predstavnici Kosova moraju biti jedinstveni u vođenju spoljne politike.

“Unutrašnje razlike moraju ostati unutar Kosova. Moramo ojačati zemlju i iznutra i izvana, tako da su potrebna ulaganja u vojsku. Kako jačamo vojsku, tako ćemo ojačati i ekonomiju. Bogatstvo ne bi trebalo da obogati političare, nego narod”, rekao je premijer i dodao da nezavisnost i sloboda nemaju značenja bez pravde.

Kurti je dodao da je integracija Kosova u EU “dug i naporan put”.

“To je put koji nas ojačava. Pomozimo jedni drugima i za pomirenje i za ujedinjenje”, rekao je kosovski premijer.

Predsjednica Skupštine Kosova Vjosa Osmani rekla je da su oružane snage Kosova proizvod borbe za slobodu.

“Žrtvovali ste se u trenutku kada ste odlučili da obučete ovu uniformu. Nema veće žrtve od borbe za svoju državu. Budite ponosni na sebe. Radićemo bez prestanka da Kosovo postane sigurna, ekonomski razvijena zemlja”, rekla je Osmani.

Dodala je da članstvo u NATO ostaje cilj kosovskih institucija.

Prije obraćanja starješinama i pripadnicima BSK, Osmani i Kurti su u osam časova u prostoru između zgrada Vlade i Skupštine Kosova, uz zvuke himne, prisustvovali podizanju zastave Kosova.

Potom su u selu Prekaze u opštini Srbica položili cvijeće na grobove prvog komandanta OVK Adema Jašarija i članova njegove porodice, a zatim i vijence na grob prvog predsjednika Kosova Ibrahima Rugove, i Adema Demaćija.

To je, inače, prvi put da je Kurti obišao grob Ibrahima Rugove i položio cvijeće.

Poslije toga je održana svečana sjednica parlamenta.

Povodom 12. godišnjice proglašenja nezavisnosti, predsjednik Kosova Hašim Tači će u 16 časova obići pripadnike BSK, dok će u 18 časova organizovati prijem za predstavnike institucija Kosova, diplomatski kor i druge zvanice.

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sjutra će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.

Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.

Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.

Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.

Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.

Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.

Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.

Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.

Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.

Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.

Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.

Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.

Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.

Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.

Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.

Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.

TAČI PORUČIO

Kosovski predsjednik Hašim Tači izjavio je u Briselu da ko god bude imenovan za izaslanika Evropske unije za dijalog Beograd-Priština mora “Kosovo tretirati kao suverenu državu”.

Tači je po završetku susreta čelnika EU i vođa zemalja Zapadnog Balkana rekao da je uloga Evropske unije u rješavanju kosovskog pitanja i dijaloga s Beogradom važna, ali da je uloga Amerike nezamjenljiva.

On je naveo da se sastanku EU-Zapadni Balkan razgovaralo i o nastavku dijaloga Srbije i Kosova, s perspektivom postizanja konačnog sporazuma.

Tači je potvrdio da je pokrenuta tema imenovanja specijalnog izaslanika i izrazio nadu da imenovanje novog izaslanika neće biti prilika da se “pronađe novo radno mjesto za nekog zvaničnika, birokratu ili diplomatu”.

Na pitanje novinara kako gleda na mogućnost da se dijalogom Beograd – Priština bavi izaslanik iz EU države koja ne priznaje Kosovo, Tači je rekao da je kosovska nezavisnost realnost.

“Neka dođe ko god želi, Kosovo je nezavisna i suverena država. Ko god bude bio imenovan mora tretirati Kosovo kao suverenu državu, jer u suprotnom, neće imati smisla angažovanje te osobe”, ocijenio je kosovski predsjednik.

Tači je takodje želio da ukaže na to da je američka strana u proteklim nedjeljama postigla ono što se nije moglo zamisliti u posljednjih 20 godina.

“Naravno da je uloga EU važna, ali je uloga SAD nezamjenjiva”, zaključio je Tači.

BROJNE MANIFESTACIJE

Na Kosovu će sjutra brojnim manifestacijama biti obilježena 12. godišnjica proglašenja nezavisnosti.

Kako je saopšteno iz Vlade Kosova, manifestacija počinje u dvorištu Vlade gdje će podizanju zastave Kosova prisustvovati predsjednica kosovskog parlamenta Vjosa Osmani i premijer Aljbin Kurti.

Predsjednica parlamenta i premijer će potom položiti cvijeće na grob prvog komandanta OVK Adema Jašarija u selu Prekaze u opštini Srbica kao i na grobove bivšeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove i Adema Demaćija.

Slijedi svečana sjednica Skupštine Kosova na kojoj će govoriti predsjednica kosovskog parlamenta.

Premijer Kurti i predsjednica parlamenta Osmani posjetiće poslije toga kasarnu Bezbjednosnih snaga Kosova “Adem Jašari” i obratiti se njihovim pripadnicima.

Predsjednik Kosova Hašim Tači povodom 12-te godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova organizuje prijem za diplomatsko konzularne predstavnike, predstavnike institucija i javne radnike.

Manifestacije povodom praznika završavaju se koncertom Ansambla narodnih pjesama i igara “Šota”.