UKINULI ODLUKU IZ 2017.

Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem danas je ukinula odluku iz decembra 2017. o povećanju plata od 100 odsto vladinom kabinetu, koju je donijela predhodna Vlada premijera Ramuša Haradinaja, javlja agencija Anadolija.

Odlukom iz decembra 2017. godine, Haradinaj je poslije samo 100 dana na čelu Vlade, sebi povećao platu sa 1.500 na 2.950 eura.

“Plate se vraćaju uz prethodno stanje. Ova odluka nema uticaja na Ustavni sud ili pravni sistem”, rekao je Kurti na sastanku.

Na današnjoj sjednici Vlade Kosova ukinuto još nekoliko drugih odluka predhodne Vlade koje su se odnosile na strukturalnu organizaciju kabineta premijera i na imenovanje koordinatarora u više različitih oblasti. Vlada Kosova donijela je i odluku da se proslijedi Skupštini Kosova na usvajanje predlog o dodeli finasijskih sredstava za isplate u javnom sektoru za mjesec mart, do usvajanja budžeta za 2020. godinu.

Na sjednici Vlade, ministar inostranih poslova i dijaspore Glauk Konjufca zatražio je da se zahtjev za članstvo Kosova u INTERPOL-u odloži za sledeću godinu, zato što su kako je rekao, izgledi za članstvo za ovu godinu mali, s obzirom na to da se Generalna skupština te svjetske bezbjedonosne organizacije održava u Urugvaju, zemlji koja nije priznala nezavisnost Kosova.

Konjufca je na sastanku Vlade zatražio da razmotri mogućnost aplikacije za članstvo 2021. godine, kada je domaćin Generalne skupštine Turska. Kosovo posljednji put nije uspjelo da se pridruži INTERPOL-u 2018. godine na 87. generalnoj skupštini ove organizacije koja se održala u Dubaiju. Prije toga, Kosovo se tri puta prijavljivalo za članstvo u INTERPOL-u, 2010, 2015. i 2017. godine.

BOREL

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, tom regionu mora ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti, ukazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

U autorskoj analizi na portalu “Prodžekt sindikejt”, Borel je naveo i da EU mora ponovo da nauči jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svijetu kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora djelatno štiti svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istakao je Borel.

Prema njegovim riječima “diplomatija ne može imati uspjeha ako nije podržana akcijama” i zato takođe nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogući da ima korist od potpunog sprovođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava.

Borel je u napisu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake bezbjednosti.

Visoki zvaničnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susjedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije preduprijedi novi talas ilegalne imigracije u Evropu.

Borel je podvukao da EU mora da se sučeli s djelovanjem tri najmoćnije sile u svijetu, SAD, Kine i Rusije, i predočivši da “problema Evrope nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snaga kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj”.

On je posebno ukazao na nužnost da se djelatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za bezbjednost prvenstveno usmjere na goruća pitanja u blizini granica Evrope i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, “primjeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti”.

I, kako je stavio do znanja, “ako želimo da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”.

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susjedstvu Evrope, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se “ozbiljno osmisli kako se uvjerljivo postaviti i sarađivati sa strategijskim nosiocima svjetske politike – Amerikom, Kinom i Rusijom”.

“Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile”, ocijenio je visoki predstavnik EU.

“Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali takođe mora biti jasan i odlučan u odbrani vrijednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Evropska unija”, naveo je.

Borel primjećuje da “EU mora ponovo naučiti jezik moći i sebe poimati kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom”.

PALMER OCIJENIO

Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer upozorio je da Rusija pokušava da podijeli region i ometa njegovu integraciju sa Zapadom, prenosi danas portal Euraktiv.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera u odnosu za Zapadni Balkan”, rekao je Palmer za bugarski servis Radija Slobodne Evrope u intervjuu objavljenom juče, dan poslije njegove posjete Sofiji.

Rusija više voli Zapadni Balkan koji je rascjepkan, podijeljen, sumnjičav, koji ima element haosa, rekao je Palmer.

On je ukazao da je još jedan izazov za Balkan aktivnost ruskih agenata.

Palmer je pomenuo pokušaj udara u Crnoj Gori 2016. godine, pokušaj ubistva bugarskog trgovca oružjem po scenariju sličnom trovanju bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji i naveo “ruske napore da podriju podršku za Prespanski sporazum između Skoplja i Atine”, kao “još jedan primjer zloćudne aktivnosti ruske države”.

Prespanskim sporazumom potpisanim 2018. godine okončan je skoro trodecenijski spor oko imena između Atine i Skoplja, i otvorilo put za Sjevernu Makedoniju da se pridruži NATO-u i EU. Palmer je izrazio nadu da će Savjet EU u martu odlučiti da otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Željeli bismo da vidimo da se vrata otvore. Obije zemlje odgovaraju zahtjevima i nadamo se da će Evropski savjet to priznati time što će pristati da otvori pregovore za vrijeme svog sastanka u martu,” rekao je.

Palmer je prošlog avgusta imenovan za specijalnog izaslanika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan.

SPECIJALNI IZASLANIK PORUČIO

SAD su odlučile da otkažu glavne investicione projekte na Kosovu dok Priština ne bude ukinula takse od 100 odsto na srpsku robu, javila je RTK, a prenosi Kosev.

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije Ričard Grenel imao je juče “jasnu i oštru komunikaciju” sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i predsjednicom Skupštine Vjosom Osmani, kojima je “jasno stavio do znanja”, da su SAD spremne da investiraju milione na Kosovu ako se taksa otkloni.

“Međutim, SAD će otkazati sve projekte dok vlada ne bude uklonila takse i odustala od planova o reciprocitetu”, javlja RTK.

Grenel je ranije i na Tviteru poručio da se takse moraju ukinuti kako bi bilo investicija. On je nakon formiranja vlade u Prištini imao jasnu poruku da od novih predstavnika vlasti očekuje da će ukinuti takse.

Ambasador Ričard Grenel jasno je predočio političkim liderima u Prištini i Beogradu da američka ulaganja neće imati očekivan efekat ukoliko su takse na srpsku robu od 100 odsto i dalje na snazi, izjavio je juče Dik Kastin, portparol specijalnog izaslanika Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine.

Kastin je za Glas Amerike istakao da Grenel neprekidno ukazuje da carine štete ekonomiji Kosova i šalju lošu poruku privatnom sektoru da to nije dobro mjesto za poslovanje.

“Vlasnici kompanija na Kosovu, od kojih su neke i američke, informisali su ga (Grenela) da carine štete njihovom poslovanju. Njihova zamjena drugim vidom barijera, nazivajući ih recipročnim, biće kontrapodruktivno u otvaranju radnih mjesta za mlade”, poručio je Kastin u pisanom odgovoru na pitanje Glasa Amerike.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Skupština Sjeverne Makedonije, danas je jednoglasno ratifikovalo Sjevernoatlantski sporazum i to “unaprijed” – prije konačne formalne odluke NATO o tome, i nekoliko dana prije raspuštanja Sobranja zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

Taj finalni dokumet za punopravno članastvo u NATO počeće da važi pošto Španija, kao posljednja članica Alijanse, ratifikuje Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije tom savezu.

Za ratifikaciju tog sporazuma glasalo je 114 poslanika od ukupno 120, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.

U plenarnoj sali je pored zastave Sjeverne Makedonije i EU je bila i zastava NATO, a sto predsjednika parlamenta bio je dekorisan cvijećem u bojama Alijanse – plavoj i bijeloj. Poslije te svečane sjednice podignuta je zastava NATO ispred zgrede parlamnet au Skoplju.

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je na početki sjednice istakao da je “članstvo u najmoćnijem savezu na svijetu privilegija, ali i orgomna obaveza”.

“Prije 27 godina prvi parmentarni sastav je donio stratešku odluku o ulsku u NATO. Ratifikacijom ovog sporazuma započinje posljednja faza pristupanja Sjevernoatlantskom savezu. Sada, kada i formalno postanemo 30. članica, obaveze će biti veće”, rekao je Pendarovski.

Ocijenio je da članstvo u NATO ne bi bilo moguće bez dubokih promjena koje su se desile u prošloj godini.

Govorili su i premijer Oliver Spasovski, predsednik Sobranja Talat Džaferi i predstavnici svih poslaničkih grupa, ocijenivši da je ratifikacija istorijski trenutak i ističući značaj i pozitivne strane članstva u Alijansi.

Poslije glaanja govorio je i vršilac dužnosti predsednika Parlamentarne skupštine NATO, madjarski političar Atila Mesterzahi.

Zakonom o ratifikaciji sporazuma s NATO, koji je vlada u Skoplju usvojila 28. decembra 2019, predviđeno je da taj dokumnet “stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu i da bude deponovan u Vašingtonu do dana kada Španija ratifikuje Protokol o stupanju Sjeverne Makedonije u punopravno članstvo u toj alijansi”.

Svečanoj sjednci su prisustvali predstavnici državnog, vojnog i poltičkog vrha Sjeverne Makedonije, diplomatskog kora, skupština balkanskih zemalja-članica NATO-a, kao i genralna sekretarka Parlamentarne skupštine NATO, Ruksanda Popa.

Ideju o ratifikaciji unaprijed prva je zatražila makedonska opozicija, pozivajući se na iskustvo Crne Gore, pošto je to, kao jedno od opcija, u jednom intervjuu iznijela ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO počela u drugoj polovini 2018, pošto je 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu dobila poziv da postane članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO potpisan je u sjedištu Alijanse u Briselu u februaru 2019. i do sada ga je ratifikovalo 28 država, dok je Španija, taj proces započela po formiranju svoje nove vlade, ali on zbog kompleksnosti neće biti završen prije raspuštanja parlamenta u Skoplju.

NA TVITERU

Nalog na Tviteru na kome je objavljeno da je Ratko Mladić preminuo, zapravo je lažni nalog koji je napravio Tomazo Debenedeti.

Kako su strani mediji pisali još 2018. godine ovaj novinar je i ranije imao slične ispade i tada “mrtvim” proglasio Kostu Gavrasa.

Debenedetiju to nije bio prvi put. “Sahranio” je već ranije i JK Roling, Fidela Kastra, papu Benedikta XVI, Milana Kunderu…

List Njujorker je pisao kako je on ranije izmislio čak 60 intervjua sa poznatim ličnostima od Gorbačova do dalaj-lame, a sve mu je prolazilo neprimećeno zato što je uglavnom pisao za male italijanske novine.

Prema pisanju stranih medija, sve je izbilo na površinu kada je jedan italijanski novinar pitao pisca Filipa Rota nešto što je ovaj ranije navodno rekao Debenedetiju.

Ipak, on se, čini se, nije mnogo potresao.

“Sviđa mi se da budem italijanski šampion u laganju”, rekao je on jednom prilikom i dodao da puno truda i energije ulaže u pripremanje svojih prevara kako bi bile što uspješnije.

PALMER ZA RSE

Sjedinjene Države polažu velike nade da će Evropska unija otvoriti pristupne pregovore sljedećeg mjeseca sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te da će evropski put ovih zemalja smatrati neophodnim, rekao je za bugarski servis Radija Slobodna Evropa, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan, Metju Palmer.

“SAD se nadaju da će odgovor na to pitanje biti da. Smatramo da su obje zemlje, po zasluzi, kvalifikovane. Smatramo da je to važan signal koji treba poslati regionu. Neophodno je da i Sjeverna Makedonija i Albanija imaju jasan evropski put i evropsku perspektivu”, rekao je Palmer.

Palmer, koji se u ulozi specijalnog američkog predstavnika nalazi od avgusta 2019. godine, izrazio je zabrinutost zbog uključenja Rusije na prostor Zapadnog Balkana i onoga što je nazvao pokušajima potkopavanja međunarodne podrške za, sada, jednogodišnji sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke koji je okončao 27-godišnji spor između ove dvije zemlje i uklonio protivljenje Atine protiv makedonskog priključenja EU i NATO-u.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera po pitanju Zapadnog Balkana. Takođe bih ukazao na ruske napore da potkopaju podršku Prespanskog sporazuma između Atine i Skoplja kao još jedan primjer zloćudnih aktivnosti ruske države”, rekao je Palmer.

On je dodao i da Rusija “preferira Zapadni Balkan koji je lomljiv, podijeljen između sebe, sumnjiv i koji ima elemente haosa”, što je, kako kaže, područje u kojem Rusi mogu povećati nivo napetosti kako bi iskoristili situaciju i napravili razdor izmedju Zapadnog Balkana i međunarodne zajednice.

PROTESTNA NOTA SKOPLJU

Grčka je uložila protestnu notu Sjevernoj Makedoniji zbog kršenja Prespanskog sporazuma, a nakon što je ministarka za rad Rašela Mizrahi koristila stari naziv države, izjavio je sjevernomakedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov.

On je na konferenciji za novinare objasnio da je Mizrahi, inače iz opozicionog VMRO-DPMNE koji se protivio dogovoru sa Grčkom o promjeni imena, na tabli svog ministarstva postavila tablu sa natpisom “Republika Makedonija” umjesto novog imena “Republika Sjeverna Makedonija”.

Dimitrov je rekao da je time pogazila Ustav i prekršila Prespanski dogovor i zakone u vezi sa tim, prenosi MIA.

“Mizrahi je problematizovala odnose sa Grčkom i napravila probleme u realizaciji dva strateška cilja Sjeverne Makedonije – članstvo u EU i NATO”, rekao je on i dodao da država to neće dozvoliti.

Ujedno je od Mizrahi zatražio da skine tablu sa spornim nazivom, jer ministarstvo na čijem je čelu kao ministarka u tehničkom mandatu “nije njen privatan stan”.

Ako to ne učini, dodao je, zatražiće od premijera njenu smjenu.

BREGU

Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu izjavila je danas u Ankari na sastanku s ministrom spoljnih poslova Turske Mevlutom Čavušogluom da je pronalaženje zajedničkih rješenja za zajedničke izazove suština regionalne saradnje.

“RCC cijeni dugogodišnje zalaganje i posvećenost Turske regionalnoj saradnji, što će biti nastavljeno ovog ljeta kada Turska od Kosova preuzima predsjedavanje Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP)”, rekla je Bregu, saopštio je RCC.

Bregu je kazala da će RCC tokom turskog predsjedavanja SEECP predstaviti viziju socio-ekonomskog razvoja regiona poslije 2020. godine, odnosno strategiju “Jugoistočna Evropa do 2030. godine”, koja je trenutno u fazi izrade, navodi se u saopštenju.

Čavušoglu je rekao da će saradnja sa RCC-om na projektima regionalne saradnje u budućnosti biti intenzivnija, naročito tokom turskog predsjedavanja SEECP, i dodao, kako se navodi, da su za sam proces izuzetno važni sveobuhvatnost aktivnosti SEECP i njegova vidljivost.

Bregu se sastala sa Čavušogluom uoči njegove posjete Balkanu i obavijestila ga o predstojećim aktivnostima RCC-a i o budućim planovima usmjerenim na jačanje regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi.

Sastanak sa šefom turske diplomatije dio je redovnih političkih konsultacija koje Bregu obavlja u regionu s visokim zvaničnicima ekonomija koje učestvuju u Savjetu za regionalnu saradnju, navodi se u saopštenju.

Ona će se u Ankari sastati i sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u Turskoj, s kojima će razgovarati o regionalnoj saradnji, proširenju EU, novoj metodologiji proširenja i o projektima i inicijativama Unije u regionu.

SLOVENIJA

Jak vjetar koji duva u sjeveroistočom dijelu Slovenije stvara probleme u saobraćaju i snabijedevanju električnom energijom, a jedna je osoba poginula kada se na automobil srušilo stablo, prenijela je Hina.

Kako je objavila slovenačka policija, na putu Dravograd-Maribor jutros oko pet sati poginuo je vozač automobila na koji se srušilo stablo.

Zbog jakog vetra u mnogim mestima na tom području srušena su stabla što je stvorilo probleme u saobraćaju, ali i snabdijevanju električnom energijom, pa je više od hiljadu potrošača bez struje.

Zbog jakog vjetra jugozapadnog smjera, koji na pojedinim mjestima dostiže brzinu do 100 kilometara na sat, za cijelo područje Slovenije proglašen je narandžasti alarm, drugi najviši stepen opasnosti od elementarnih nepogoda. Prognozira se da će vjetar do večeri oslabiti.