U TRI AKCIJE

Albanska policija otkrila je u tri odvojene akcije više od 40 ilegalnih migranata, koji su pokušali preko albanske teritorije da nastave dalje ka zapadnoj Evropi.

Grupa od 13 migranata iz Sirije i Maroka otkrivena je u autobusu koji saobraća na relaciji Tirana – Kukeš, odakle su namjeravali da pređu na Kosovo, a dalje ka zapadnoevropskim zemljama, prenijela je MIA.

Policija je podnijela krivične prijave protiv 58-godišnjeg vozača autobusa, kao i konduktera (34) iz Kukeša.

Druga grupa od 11 migranata iz Sirije i Avganistana otkrivena je nedaleko od pograničnog albanskog sela Vidohova.

Njih je otkrila granična policija u kombiju “tojota”, a dali su po 200 eura kako bi bili prebačeni na Kosovo.

Nakon davanja iskaza, oni su prebačeni u prihvatni centar u Tirani.

U trećoj akciji, obalska straža je presrela čamac sa 18 migranata, uglavnom Iračana, Iranaca i Kurda, među kojima je bilo pet žena i jedno dijete, koji su pokušavali da dođu do obala Italije.

Kako se navodi, oni su platili po dvije hiljade eura da bi se prebacili iz Albanije u Italiju.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Policija Sjeverne Makedonije saopštila je danas da je otkrila 26 migranata u jednom kamionu na magistralnom putu Kumanovo – Kriva Palanka.

Kako se navodi, u šleperu marke DAF, sa skopskim registracijama, pronađeno je 26 migranata iz Bangladeša, od kojih je osam maloljetno.

Poilicajcu su taj kamion zaustavili sinoć oko 21.00, na regionalnom putu na sjeveroistoku zemlje, a vozač, 38-godišnjak iz Radoviša i migrant su privedeni u policijsku stanicu u Kumanovu.

Migranti iz Bangladeša su nakon toga odvedeni u Tranzitni centar “Tabanovce”.

PODRUČJE LJUBINJA

Zemljotres jačine 3,5 stepeni registrovan je rano jutros na području Ljubinja u Bosni i Hercegovini, javio je Euromediteranski seizmološki centar.

Zemljotres je pogodio područje na dubini od pet kilometara s epicentrom 15 kilometara istočno od Ljubinja, a 98 kilometara od Sarajeva, prenio je portal Klix.ba.

Ovo područje, nadomak Nevesinja, zemljotres je pogodio i krajem novembra i početkom decembra prošle godine, kada je taj deo Hercegovine pogodio niz manjih potresa.

Na sreću nije bilo ljudskih žrtava niti veće materijalne štete.

U HRVATSKOJ

U požaru koji je rano jutros izbio u menzi đačkog doma Srednje škole u Kaštel Štafiliću, u Hrvatskoj izgorjeli su kuhinja i menza, prenose hrvatski mediji.

Požar je izbio oko 4 sata. Vatrogasci su vatru stavili pod kontrolu dva sata kasnije.

Kuhinja i menza u potpunosti su izgorjele, a krov se urušio.

“Šteta je velika. Na teren su izašla 22 vatrogasca u šest vozila”, rekao je za Dnevnik.hr Roko Maletić iz DVD-a Kaštela.

Intervencija i dalje traje.

NOVI SAD – SUBOTICA

Dvije osobe su poginule u sudaru voza i automobila na pruzi Novi Sad – Subotica kod stanice Zmajevo, saopštio je Srbija Kargo.

Kako je navedeno, nesreća se dogodila na pružnom prelazu obezbijeđenom znacima vertikalne drumske signalizacije, na kojem su se sudarili automobil i teretno vozilo.

Vozač i suvozač iz putničkog vozila nastradali su na licu mjesta.

Tranzitni teretni voz je saobraćao iz Makedonije prema Mađarskoj, a saobraćaj je ponovo uspostavljen u četiri časa poslije ponoći.

33,5 MILIJARDI

Slovenija je prošle godine ostvarila rekordan izvoz od 33,5 milijardi eura, ali za razliku od ranijih godina i deficit u robnoj razmjeni od 564 miliona eura, jer je uvoz rastao brže od izvoza.

Izvoz je u prošloj godini iznosio 33,5 milijardi eura, što je porast od 8,5 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz porastao 10,9 odsto i dostigao takođe rekordne 34 milijarde eura, objavio je slovenački statistički ured.

Na države članice EU odnosi se 73,7 odsto cjelokupnog izvoza po vrijednosti kao i 73 odsto izvoza, što je blago smanjenje udjela zajedničkog europskog tržišta u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, prenosi SEEbiz.

Istovremeno je povećan udio izvozno-uvoznih aktivnosti s trećim državama, premda tržište EU i dalje ostaje najvažnije za Sloveniju.

Njemačka s 18,9 postotnim udjelom u ukupnom izvozu i dalje ostaje vodeći slovenački spoljnotrgovinski partner, a slijede Italija sa 11,6 odsto, Hrvatska 8,6 odsto, Austrija 6,8 odsto i Švajcarska 6,7 odsto.

Kada je riječ o uvozu u Sloveniju, na prvom mjestu je opet Njemačka sa 16,1 odsto, a slijede Italija sa 14 odsto, Austrija deset odsto i Hrvatska pet odsto.

KURTI

Dijalog sa Beogradom mora da bude dobro pripremljen, jer se ne smije dozvoliti da još jednom propadne, kazao je novi kosovski premijer Aljbin Kurti.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa on je ocijenio da je izaslanik američkog predsjednika za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, dao novu energiju pregovorima.

“On smatra da bi dogovor između Kosova i Srbije privukao mnogo više investicija u našem regionu. To može da bude slučaj, ja to uopšte ne negiram i mislim da bi naš dogovor bio primamljiv za spoljne investicije i u Kosovo i u Srbiju”, rekao je Kurti.

On je ponovo da će taksu od 100 odsto na srpsku robu zamijeniti principom reciprociteta u odnosima s Beogradom.

Kurti je precizirao da to, između ostalog, znači da se i u Srbiji priznaju kosovska dokumenta, trgovinske deklaracije i diplome, kao što se srpske priznaju na Kosovu.

“To su veoma važne stvari za život i albanskog i srpskog naroda, svih građana i treba da mi, kao političari, institucije i vlade, pomažemo našim ljudima”, rekao je Kurti.

On je istakao da dijalog treba da bude pripremljen i da bi to trebalo da se desi ove godine.

“Mi smo spremni za principijelni dijalog, ne smijemo da previše odugovlačimo, ali takođe ne treba ni da žurimo, pa da propadne dijalog”, rekao je Kurti.

KFOR SAOPŠTIO

Komandant KFOR-a, Mišele Risi u ime Kosova i generalni direktor Ministarstva spoljnih poslova Islanda, Arnor Sigurjonson potpisali su danas sporazum kojim Island dobija pravo da upravlja niskim vazdušnim prostorom Kosova, saopšteno je iz KFOR-a.

U saopštenju KFOR-a se kaže da, na osnovu Rezolucije 1244 SB UN-a iz 1999. i Vojno tehničkog sporazuma iz Kumanova, komandant KFOR-a je zadužen za bezbjednost nad niskim vazdušnim prostorom Kosova, koji je zatvoren za civilni vazdušni saobraćaj, sem letova za i sa aerodroma Priština.

“Sporazum će doprinijeti i neprekidnim naporima za promovisanje normalizacije odnosa između Beograda i Prištine u okviru dijaloga kojim posreduje EU”, kaže se u saopštenju KFOR-a.

LONČARU ŽAO, ALI…

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je danas da mu je žao ako se neko osjetio uvrijeđen ili diskriminisan, poslije njegove izjave o Crnogorcima na rukovodećim mjestima u srpskom zdravstvu.

Iako tvrdi da mu nije bila namjera da vrijeđa, Lončar je poručio da svi treba da znaju da Srbija nije “džak za udaranje”.

“Meni je stvarno žao ako se neko našao uvrijeđen ili diskriminisan. Svi znaju da ja nisam čovjek koji mrzi, ili koji bi, ne daj bože, nekog diskriminisao. To apsolutno ne stoji”, rekao je Lončar srpskim novinarima, komentarišući reakcije izazvane njegovom ranijom izjavom, da u Srbiji ima Crnogoraca koji još srpski jezik nijesu naučili, te da se on trudi da ih u resoru zdravlja bude što manje, ili da ih ne bude.

Lončar je dodao da “živimo u vremenu kada je svaka izjava podložna manipulaciji, spinovanju, vađenju iz konteksta, te ponovio da on nikoga ne mrzi”.

Srpski ministar je juče, gostujući na O2 televiziji, izjavio da “gleda da nema” Crnogoraca u njegovom resoru, a zatim apelovao na pripadnike crnogorske nacionalnosti u Srbiji da “nauče srpski”.

VUČIĆ O IZJAVAMA KURTIJA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da je najava premijera Kosova Aljbina Kurtija o ukidanju taksi na robu iz Srbije i BiH dobra, ali da ljudi potcjenjuju štetu koju je ta ekonomska mjera nanijela.

Vučić je za Radio-televiziju Srbije rekao da uvođenje reciprociteta prema Srbiji razumije, jer kako je naveo, Kurti mora nešto da ponudi svom narodu.

Upitan da li će se sastati sa Kurtijem nakon što je najavio da će Srbiju tužiti za genocid na Kosovu, Vučić je kazao da je Kurti predstavnik Albanaca.

“On je izbor Albanaca. Ko smo mi da kažemo ko su njihovi predstavnici. To njih tamo pitaju: ‘Kako možete da se sastajete sa Srpskom listom koja je pod uticajem Vučića'”, dodao je on.

Povodom navoda da će specijalni izaslanik Evropske unije u pregovorima Beograda i Prištine biti Miroslav Lajčak, Vučić je rekao da će – ko god bude imao tu ulogu, biti pod snažnim uticajem Njemačke.

“Lajčak je iskusan, veoma obrazovan i inteligentan čovjek sa izuzetnom saradnjom sa Berlinom”, rekao je Vučić.

On je najavio da će se u narednih mjesec dana sastati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Govoreći o ekonomiji Srbije, on je istako da je Srbija “zvijezda učenika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)”.