AMERIKANKA

Službenica Ujedinjenih nacija izvršila je samoubistvo u centru Beograda, a njeno tijelo pronađeno je u iznajmljenom stanu u ulici Svetozara Markovića.

Mediji prenose da je riječ o Amerikanki francuskog porijekla koja je radila za Ujedinjene nacije i bavila se 13 godina humanitarnim radom u SAD, ali i azijskim i afričkim državama, kao i u Srbiji.

Bavila se pitanjima izbjeglica, ljudskim pravima, zaštitom djece, a bila je angažovana u UNHCR od 2011.

Prije Srbije boravila je u Libanu, Maleziji, Čadu i Keniji.

VARHELJI U BEOGRADU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je danas u Beogradu da EU novom metodologijom u procesu proširenja želi da osnaži veze sa zemljama Zapadnog Balkana, a posebno s onima koje su već počele pregovore o članstvu.

“Postoji napredak, želim da ga ubrzam, radiću na tome zajedno sa Srbijom. Volio bih da do kraja mog mandata bar jedna zemlja regiona bude spremna za pristupanje Uniji. To je moja misija za naredne 4,5 godine i nadam se da ću u Srbiji za to imati puno partnerstvo”, rekao je Varheji.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Varhelji je ponovio da je obnovljena metodologija pristupnog procesa koja se zasniva na četiri principa (kredibilnost, predvidljivost, dinamika i političko vođstvo) prvi stub strategije Evropske komisije.

Drugi elemnet tog plana je otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije majskog Samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu, a treći je nova strategija ekonomskog razvoja i investicija za cijeli region koju EU želi da stavi na sto na zagrebačkom samitu, naveo je Varheji.

“Na Samitu u Zagrebu želimo da stavimo na sto novu strategiju ekonomskog razvoja i investicija za sve zemlje Zapadnog Balkana kako bi se i ekonomije i društva tog regiona približili EU. Treba da pomognemo tim zemljama da stvore otpornu i funkcionalnu tržišnu ekonomiju, da podignemo na viši nivo životni standard građana, da stvorimo privredni rast i nova radna mjesta”, rekao je Varhelji.

Za novu metodologiju u procesu pristupanja Uniji, Varhelji ja kazao da treba da doprinese da taj proces bude više predvidiv i za članice Unije i za zemlje Zapadnog Balkana.

“Kada se postigne određeni rezultat, treba to da prepoznamo. Ako nema napretka ili ima nazadovanja, treba da idemo korak unazad”, naveo je evropski komesar.

On je dodao da evropska perspektiva nije data “zdravo za gotovo”, već da i Srbija i svaka zemlja koja želi da se pridruži EU “mora da radi na tome”.

“Čitava ideja koja stoji iza nove metodologije jeste da pokušamo da učinimo proces više politički i da razgovaramo o zajedničkim problemima. Imamo širu perspektivu, ne seckamo probleme na deliće, nego imamo bolju sinergiju čitavog procesa i nadam se bolju dinamiku”, rekao je Varhelji.

On je ukazao i na važnost rešavanja kosovskog probnlema i naveo da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju ključno pitanje za cijeli region.

“Svi gledamo u obje zemlje kako bi mogle da dođu do dugoročnog, mirnog rješenja. Lično sam spreman da pomognem, znam da je to veoma osjetljiva stvar, vrlo sam oprezan kad je reč o miješanju u to pitanje. Prvi korak koji Kosovo mora da napravi je da ukine takse, bez toga biće veoma teško, možda i nemoguće, da se obnove razgovori”, kazao je Varhelji.

On je naveo da je regoionalna saradnja prioritet koji će se EU truditi da ojača i kroz novu metodologiju i kroz Samit u Zagrebu.

“Dobrodošlo je sve što region može da učini kako bi olakšao kretanje i trgovinu. Zato je inicijativa Mini Šengen dobrodošla. Ona treba da bude otvorena i za ostatak regiona, ohrabrujem zemlje da učestvuju u tome, jer će to donijeti promjene ljudima i privredama i dati opipljive rezultate”, dodao je evropski komesar.

SRPSKI MINISTAR

Ministar zdravlja u Vladi Repubilke Srbije Zlatibor Lončar kazao je da vodi politiku da Crnogoraca ne bude u njegovom resoru.

“U Crnoj Gori se desio narod. Milo (Đukanović) je potcijenio narod, a precijenio neke koji rade oko njega koji su mu obećavali da će stvar da drže pod kontrolom. On je sve nervozniji, narod ima svoju misiju u kojoj ne može da izgubi. Vidite, imate sada na zajedničkom stavu narod i državu Srbiju koja ne pravi loše poteze koja filigranski vode dobru politiku tamo”, kazao je Lončar, gostujući na srpskoj TV O2.

Srpski ministar zdravlja kritikovao je ponašanje pojedinih direktora srpskih preduzeća porijeklom Crnogoraca, koji, kako je kazao, još nijesu naučili srpski jezik i naglasio da se, kao ministar zdravlja, “trudi da ne zapošljava Crnogorce u svom resoru”.

“Mi u Crnoj Gori nemamo ni jednog direktora ili bilo šta da se izjašnjava kao Srbin, a ovdje na mnogo vodećih mjesta imamo te Crnogorce koji još nijesu ni srpski naučili, ne znaju srpski da pričaju”, kazao je Lončar.

Upitan da li ima Crnogoraca u zdravstvu, odgovorio je da vodi politiku da Crnogoraca ne bude u njegovom resoru.

“Gledam da ih nema. Srbija ima dovoljno onih koji znaju srpski da pričaju i koji zaslužuju da budu. Ne omalovažavam nikoga. Jednostavno, ako želite da živite u Beogradu, ako želite da budete direktor ili na na nekoj funkciji, naučite srpski!”, ocijenio je Lončar.

NEVRIJEME U SRBIJI

Snijeg je napravio pometnju širom Srbije. Brojni putevi su neprohodni, a na teritorijama opština Sjenica i Crna Trava proglašena je vanredna situacija. Na terenu su pripadnici MUP-a koji evakuišu građane iz zavijanih područja. U jednom automobilu pronađeno je i tijelo muškarca.

Zbog jakog vjetra i visokih sniježnih nanosa za saobraćaj su zatvoreni magistralni putevi Novi Pazar–Sjenica i Sjenica–Ivanjica. Na Pešteru putari i vatrogasci su evakuisali ljude iz 70 vozila. Velika akcija putara na Pešteru se nastavlja.

Direktor AD “Novi Pazar put” Aleksandar Grbović kaže da juče od 14 časova traje borba, pre svega, za spasavanje ljudi.

“Apelujem na sve da poštuju zabrane i da niko ne ide ovim pravcem ni sa zimskom opremom dok ne budemo to saopštili. Uopšte nije bezbjedno, ima smetova po pet metara, ima mnogo zavijanih vozila, ljude smo izvukli sa spasiocima noćas, nastavljamo to dalje”, rekao je Grbović.

Dodaje da je teška situacija i na putevima prema Goliji, i na smjeru iz Raške i iz Novog Pazara, takođe da je od Sjenice prema Ivanjici preko Javora takođe bilo spasavanja ljudi i da je od Rudnice prema Kopaoniku saobraćaj bio zatvoren.

Istakao je da imaju više od dvadeset mašina, ali da je vjetar toliko jak i da se pet minuta nakon prolaska mašine napravi smet po dva, tri metra.

Najveće probleme u otklanjanju sniježnih nanosa stvarao je jak vjetar koji je dostizao brzinu i do 80 kilometara na čas.

MUP je saopštio da su tokom protekle noći na putu Novi Pazar–Sjenica pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice evakuisali 20 osoba iz zavijanih automobila, među kojima je bilo petoro djece.

Pretragom terena pronađeno je tijelo starijeg muškarca u jednom zavijanom automobilu, dodaje MUP.

Zbog jakog sjeverozapadnog vjetra uz sniježne padavine na putevima u planinskim predjelima otežan je saobraćaj, dok sniježni nanosi dodatno otežavaju vožnju na pojedinim putevima koji vode preko planinskih prevoja, saopštio je AMSS.

AMSS savjetuje vozačima da na put kreću isključivo sa zimskim gumama, a da su na dionicama prekrivenim snijegom neophodni lanci.

Na teritoriji opštine Ivanjica oko 2.000 ljudi nema struju. Problema ima i na prilazima udaljenim selima, gdje nijesu očišćeni putevi.

Zbog mećave na Goliji, Javoru i Mučnju, samo glavni putevi su očišćeni, a čistači se po prioritetima upućuju u sela gdje ima hitnih slučajeva.

Ima problema i u naseljima u Gornjem Milanovcu i Čačku, gde je takođe nestajala struja, a pojedini putevi su zavejani.

SUD U BIH

Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv bivšeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića (SDS), koji se tereti za zloupotrebu položaja i ovlašćenja.

Mektić se tereti da je počinio krivično djelo visoke korupcije, koja šteti međunarodnom ugledu BiH.

Optužnicom su obuhvaćeni i bivši šef kabineta ministra bezbjednosti BiH Igor Golijanin, pomoćnik ministra Samir Agić i Edin Garaplija, vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija (INZA) Sarajevo.

Oni se terete da su pričinili štetu budžetu BiH od oko 125 hiljada eura.

Mektić je ranije izjavio da je optužnica “glupa”, da je montirana i politički motivisana.

“Radi se o politički motivisanoj i montiranoj optužnici. To je konfuzna optužnica, koju ne razumije ni samo Tužilaštvo”, kazao je Mektić.

Transparensi internešnel BiH (TI BIH) je u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama zatražio od Tužilaštva da im dostavi optužnicu, ali je njihov zahtjev odbijen, proglašavajući optužnicu tajnom.

“Tom suđenju može prisustvovati i obični građanin i nevladine organizacije. Koja je optužnica bila još tajna, nijedna”, kazao je Mektić.

Zbog velikog interesovanja javnosti za taj slučaj, kao i samog procesa potvrđivanja optužnice, TI BiH je, kako su naveli, tražio dostavljanje kompletnih informacija, ali Tužilaštvo tvrdi da u tom slučaju nema javnog interesa.

Još su naveli da bi objavljivanje tih informacija “izazvalo značajnu štetu po legitimne ciljeve koji obuhvataju sprečavanje kriminala i svako otkrivanje kriminala”.

4,2 STEPENA

Zemljotres magnitude 4,2 stepena po Rihteru pogodio je jutros šire područje Knina, Gračaca, te čitav obalni dio od Zadra do Šibenika, saopštila je Seizmološka služba Republike Hrvatske.

Epicentar potresa koji se dogodio u 5 sati i 10 minuta bio je 23 km sjeverozapadno od Knina, a intenzitet u epicentru pet do šest stepeni Merkkalijeve skale.

“Za sada nemamo podataka o materijalnoj šteti”, dodaje Seizmološka služba.

DODIK

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je Crna Gora bila i jeste prijateljska i bratska država, i nema razloga da tako ne bude i ubuduće. Dodik je naveo da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imao priliku da posjeti BiH ranije, ali da on to nije učinio.

“Meni je bilo neprikladno da to uradi sada kada se Crna Gora suočava sa tako ozbiljnim izazovom, kojem svjedočimo svi, a koji se s velikom pažnjom prate i u Republici Srpskoj zbog činjenice da pripadamo istoj Crkvi”, kazao je, između ostalog, Dodik.

Podsjetimo, Đukanović je sinoć u emisiji “Teleskopija”  prokomentarisao to što Milorad Dodik nije dao saglasnost na njegovu posjetu BiH i ocijenio da je riječ o paradnoj odluci.

“To govori o jednom ozbiljnom problemu u kojem se nalazi država Bosna i Hercegovina. To kod mene ne budi nikakav gnijev, samo produbljuje brigu. Trebalo bi vidjeti šta se može uraditi da BiH postane funkcionalnija,” rekao je Đukanović za TVCG.

U 69. GODINI

Osnivač i glavni urednik nedjeljnika “Vreme” Dragoljub Žarković umro je poslije kraće i teške bolesti u 69. godini, saopštio je danas taj list.

Žarković je bio osnivač “Vremena” i njegov glavni urednik od 1991. godine.

Prije toga bio je novinar i urednik u novinskim kućama Politika (1974-1987) i Borba (1987-1990).

Bio je radijski komentator Slobodne Evrope (1993-1998), sarađivao je sa Zapadnonjemačkim radijom (WDR) i povremeno pisao za čitav niz listova u Evropi (italijanska Republika, austrijski Standard…).

Bio je autor je više televizijskih emisija i projekata.

Kasnije tokom karijere bio je stalni kolumnista dnevnog lista Politika i predavač na Fakultetu političkih nauka gdje je bio i član Savjeta fakulteta.

Bio je prvi predsjednik Udruženja profesionalnih novinara Srbije iz koga je kasnije nastalo Nezavisno udruženje novinara Srbije i počasni član više međunarodnih medijskih asocijacija.

Objavio je “Naprednu knjigu” sa podnaslovom “Godine uspona Aleksandra Vučića” 2016. godine.

“Svi biografski podaci, međutim, nijesu dovoljni da dočaraju njegovu uredničku i novinarsku lucidnost, talenat i nevjerovatnu vještinu komunikacije i harizmu. Redakcija Vremena Žaretovim odlaskom izgubila je sopstveni koren i veliki dio identiteta. Pamtićemo ga po svemu, a najviše po spremnosti da na sopstvenim leđima ponese najveći teret pritisaka i da čak žrtvuje i sebe kako bi poštedio redakciju i sačuvao njen integritet i kredibilitet”, dodaje se u saopštenju.

Vrijeme i mjesto komemoracije i sahrane biće naknadno objavljeni.

NEVRIJEME U HRVATSKOJ

Jak olujni vjetar koji je zahvatio Hrvatsku, i na moru podigao i višemetarske talase, danas je, drugi dan za redom, zaustavio sve katamaranske linije prema srednjodalmatinskim ostrvima, a prekinuto je i više trajektnih linija, saopšteno je u Jadrolinijinoj agenciji u Splitu.

“Olujna bura mjestimično dostiže udare gotovo 90 kilometra na sat što stvara višemetarske talase na moru koji ometaju plovidbu”, izjavila je Hini, voditeljka Jadrolinijine agencije Jelena Ivulić.

Ivulić je kazala da prate razvoj vremenskih prilika na moru i bude li potrebno, prekinuće tokom dana još neke trajektne linije.

Dodala je kako se postupno smirivanje vremenskih prilika na Jadranu može očekivati sjutra.

Zbog olujnog i orkanskog vjetra juče je bila blokiran autoput A1, a za danas je i dalje na području cijelog Jadrana na snazi crveni meteoalarm.

Kako su naglasili nadležni, postoji rizik od pada iščupanih stabala, polomljenih grana, te letećih krhotina.

“Očekuju se rasprostranjena oštećenja konstrukcija, prekid saobraćaja i prekid u elekro snabdijevanju”, stoji u upozorenju Meteoalarma.

KURTI PORUČIO

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da ne može biti sporazuma sa Srbijom ukoliko je njen pristup da mora nešto da dobije.

Komentarišući poruku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Srbija mora takođe da dobije nešto na Kosovu, Kurti je ocijenio da to ne može da bude početna tačka da se rješavaju problemi, prenio je Kossev.

“Nijesmo ovdje da kompenzujemo apetite, već da zaliječimo rane. Sa takvim pristupom ne vidim da možemo da pronađemo rješenje, ali zajedno sa zapadnim zemljama možemo da stvorimo kontekst u kojem se rješenje može pronaći”, kazao je Kurti za RTK.

Dodao je da je “Srbija priznala da nikad u osnovi nije imala Kosovo, te da ga je izgubila za vrijeme Miloševićevog režima”.