PODACI GRANIČNE POLICIJE

Od dana kada su kineske vlasti objavile vijest o većem broju slučajeva virusne upale pluća prouzrokovane novom vrstom koronavirusa pa do danas, u Bosnu i Hercegovinu ušlo je 3.873 državljanina Kine.

To je saopštila Granična policija BiH, a podaci se odnose na period od 1. do 30. januara ove godine, prenosi sarajevski portal Klix.

“U periodu od 1. do 30. januara 2020. godine policijski službenici Granične policije BiH evidentirali su na ulazu u BiH ukupno 3.873 državljanina Kine”, saopštila je GP.

Ministarstvo spoljnih poslova BiH svim građanima koji su planirali da putuju u Kinu, preporučilo je da putovanje odlože do daljeg, a državljanima BiH koji se trenutno nalaze u Kini da prate obavještenje kineskih zdravstvenih zvaničnicka i Svjetske zdravstvene organizacije.

BOREL U BEOGRADU

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je u Beogradu da je predstavnicima dijela opozicionih stranaka s kojima se sastao rekao da sa evropske tačke gledišta nije pametno bojkotovati izbore.

“Ne želimo da se miješamo u unutrašnja pitanja zemalja. Razgovarali smo i sa vladom i sa opozicijom. Pozvao sam ih da pokažu da u Srbiji postoji demokratija koja ispunjava najviše standarde”, kazao je španski diplomata za Televiziju N1.

Govoreći o stanju medija u Srbiji, Borel je rekao da je za EU “veoma važna zaštita i unapređenje kvaliteta medija i raznovrsnosti izvora informacija”.

“Sve što ometa slobodu izražavanja i ograničava raznovrsnost medija protivno je našim vrijednostima i principima političkog života”, kazao je Borel.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, on je izjavio da je normalizacija odnosa dvije strane jedan od uslova za pristupanje Uniji i da je nastavak dijaloga od izuzetne važnosti za evropski put Srbije i Kosova.

“Dijalog do sada nije bio naročito pozitivan, i na kraju je u zastoju zbog taksi (Kosova na uvoz robe iz Srbije) i diplomatske borbe (Srbije) za povlačenje priznanja Kosova. Veoma razumijem gledište Srbije u odnosu na takse, ali svako treba da napravi napor kako bi se došlo do novog početka i kako bi bili nastavljeni razgovori”, rekao je Borel.

Kazao je da je na putu do postizanja sporazuma Beograda i Prištine “mnogo prepreka” i da nije na njemu da kaže šta dvije strane treba da urade.

SJEDNICA SKUPŠTINE

Plenarna sjednica Skupštine Kosova na kojoj će se razmatrati predlog nove Vlade zakazana je za ponedjeljak, 3. februar u 11 sati, odlučilo je predsjedništvo parlamenta, prenio je protal Kossev.

Predsjedništvo kosovske skupštine danas je razmatralo zahtjev mandatara Aljbina Kurtija o zakazivanju plenarne sjednice za izjašnjavanje o njegovom predlogu nove Vlade Kosova, i nakon desetominutnog sastanka taj zahtjev je usvojen.

Predsjedavajući Skupštine Kosova Glauk Konjufca uz potvrdu o datumu i vremenu kada će sjednica biti održana, rekao je i da on neće podnositi ostavku na tu funkciju.

“Nije vrijeme za ostavke, već za novu vladu Aljbina Kurtija i nove ministre”, poručio je Konjufca.

RAZGOVARAO SA KNEŽEVIĆEM

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa jednim od lidera Demokratskog frona Milanom Kneževićem, kojem je jutros privedena majka, te da mu je teško zbog toga što se dogodilo, ali da, kao predsjednik Srbije, ne može da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore.

“Razgovarao sam sa Kneževićem, nije imao nikakve dodatne podatke. Mi nemamo podatke i ne možemo da se miješamo. Žao mi je, naravno, ali moramo da sačekamo vijesti,” rekao je Vučić novinarima poslije sastanka sa Đuzepom Boreljom, koji su za taj slučaj upitali.

Vučić je istakao da mora da se vodi računa o miješanju u unutrašnje stvari drugih zemalja.

“Ja sam Srbin i ne moram da objašnjavam koliko sam emocionalno na strani Srba i koliko je bio emotivan razgovor za Kneževićem, za obojicu. Ali sam predsjednik Srbije, ne mogu da se miješam na direktan način u untrašnje stvari Crne Gore. I ne znam šta se dogodilo na licu mjesta”, rekao je Vučić.

PLENKOVIĆ SMATRA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je kao pobjedu hrvatskih argumenata današnju presudu Suda Evropske unije koji se proglasio nenadležnim za slovanačku tužbu protiv Hrvatske zbog graničnog spora.

“Današnja presuda Suda Evropske unije kojom se proglasio nenadležnim za odlučivanje u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske pobjeda je hrvatskih argumenata koje smo istakli u prigovoru nenadležnosti”, napisao je premijer na Tviteru.

On je naveo i da “ponovo poziva Sloveniju na dijalog i bilateralne pregovore da bi se došlo do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja graničnog pitanja”.

Sud Evropske unije u Luksemburgu se proglasio nenadležnim za slovenačku tužbu protiv Hrvatske zbog, kako je Slovenija navela u tužbi, povrede evropskog prava uzrokovane nesprovodjenjem arbitražne odluke o granici.

Presuda je konačna i time je postupak automatski obustavljen, prenijeli su hrvatski mediji.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na osnovu Ugovora o funkcionisanju EU i predložila Sudu da utvrdi krši li Hrvatska ugovor, a Hrvatska je na to uložila prigovor o nenadležnosti.

Naime, Hrvatska je tvrdila da Sud EU nije nadležan za to pitanje budući da nije riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU.

Međunarodni arbitražni sud za granični spor Hrvatske i Slovenije sredinom 2017. donio je odluku o razgraničenju dvije zemlje na kopnu i moru kojom je, među ostalim, odlučio da Slovenija dobije od Hrvatske pristup otvorenom moru i da velika većina Piranskog zaliva, odnosno Savudrijske vale, pripada Sloveniji.

Hrvatska, međutim, ne priznaje i ne primjenjuje tu odluku, jer je napustila arbitražu 2015, poslije skandala u koji je bio umiješan slovenački sudija.

Hrvatski sabor je tada Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora, pošto je ocijenjeno da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan kada je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog Ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija.

DONIJETA ODLUKA

Sud Evropske unije u Luksemburgu proglasio je da nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice, ipak, obavezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, lojalno sarađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora u skladu sa međunarodnim pravom.

Ovom odlukom Sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja. Odluke Suda EU-a su konačne i nema žalbe.

Slovenski mediji ističu da je sud naložio da dvije zemlje ulože napore da u skladu s člankom 4. Ugovora o EU nađu rješenje spora.

“Sud Evropske unije nema nadležnost za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali prema Ugovoru o Evropskoj uniji, te su države članice dužne uložiti lojalne napore da pronađu konačno pravno rješenje ovog spora u skladu s međunarodnim pravom”, napisali su iz Suda EU, a prenose slovenski mediji.

Presudu je pročitao predsjednik Suda Koen Lenerts.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj saradnji među državama članicama EU-a. Slovenija takođe tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba, te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti, jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, nego da je riječ o sporu koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovore.

Odluka je donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i po dana nakon objave mišljenja nezavisnog advokata o ovom predmetu koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente. Obično od objave mišljenja nezavisnog advokata do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.

Moguće je da je ta brzina povezana s Bregzitom. Naime, sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Kristofer Vajda koji mora napustiti Sud istovremeno kad i Velika Britanija Evropsku uniju.

Sudac izvjestitelj priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.

U Velikom vijeću od petnaestak sudaca koji su se bavili slovenskom tužbom bili su i Slovenac Marko Ilešič i Hrvat Siniša Rodin. Njome predsjeda predsjednik Suda, belgijski sudac Lenerts.

Nezavisni advokat Suda EU, Estonac Prit Pikame, objavio je 11. decembra 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.

Nezavisni advokat Pikame smatra da sa stajališta prava EU, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovenačko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.

Nezavisni advokati su posebnost Suda EU, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima, a sud nije obavezan uvažiti mišljenje nezavisnog advokata.

ZVANIČNI PODACI

Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Holandija su zemlje koje u BiH imaju najveće direktne strane investicije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Hrvatska, Slovenija i Holandija kod nas su najviše investirali u oblast prerađivačke industrije, dok se austrijski kapital mahom odnosi na finansijske djelatnosti, prije svega banke.

Najvrednija direktna strana investicija iz Srbije, a i inače od svih investicija u BiH, odnosi se na oblast telekomunikacija, odnosno kupovinu “Telekoma Srpske”.

Vrijednost direktnih stranih investicija iz Austrije na kraju 2018. godine iznosi 2,7 milijardi KM, hrvatskih 2,3 milijarde KM, investicija iz Srbije oko dve milijarde maraka, iz Slovenije oko 1,1 milijardi KM, a iz Holandije oko 870,7 miliona KM, piše Srpskainfo, prenio je Blic.

Inače, vrijednost direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini na kraju 2018. iznosi oko 14,3 milijardi KM, dok je njihova vrijednost godinu ranije bila oko 13,8 milijardi maraka.

ITALIJANSKA POLICIJA TVRDI

Italijanska policija tvrdi da je proizvodnja marihuane u Albaniji protekle godine povećana dvanaest puta, što je premijer Edi Rama oštro demantovao, navodeći da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnom životu.

Proizvodnja marihuane u Albaniji povećana je 1.200 odsto, javila je italijanska televizija RAI, pozivajući se na izvještaj policije.

Tvrdnje navedene u ovom izvještaju donekle predstavljaju iznenađenje, jer su albanske vlasti tokom 2014. godine pokrenule seriju akcija protiv uzgajivača marihuane, u kojima je uništeno na hiljade rasada.

Statistika iz tog vremena pokazivala je da je proizvodnja marihuane procijenjivana na polovinu bruto nacionalnog proizvoda Albanije.

Premijer Edi Rama je policijski izvještaj nazvao sramotnim, navodeći da podaci iz tog dokumenta “nemaju uporište u stvarnom životu”.

Slično su reagovali i predstavnici ministarstva unutrašnjih poslova, ali i predstavnici opozicije.

Italijanska policija, pak, tvrdi da u Albaniji trenutno raste oko 100.000 stabljika marihuane, čime je ta država u samom vrhu proizvođača te droge.

RAI je, takođe, citirao i izjavu tužioca Đakoma Kataldija, koji je objasnio da je proizvodnjom marihuane albanska mafija “akumulirala ogromnu količinu novca, zbog čega je preuzela vodeću ulogu u ostalim kriminalnim aktivnostima širom Evrope”.

IZLAZI NA IZBORE

Miroslav Škoro, hrvatski pjevač i predsjednički kandidat na minulim izborima, osnovaće stranku sa svojim imenom, i s njom namjerava da bude treći put na tamošnjoj političkoj sceni, a posebno opštim izborima koji su planirani nakon ljeta ove godine.

Sve istomišljenike, kako piše Večernji list, okupiće pod jednim kišobranom. Inače je najavio da na parlamentarne izbore neće izlaziti sam.

Mate Mijić, Škorin portparol, kaže da on, kako je i najavio, planira da izađe na izbore pod svojim imenom.

“Svjestan je da do izbora nema dovoljno vremena za izgradnju nekog novog brenda. Da bi, prema važećem zakonu, njegova lista u svim izbornim jedinicama mogla nositi njegovo ime, potrebno je registrovati stranku. To ćemo i učiniti, ali samo da bismo udovoljili tehničkim zahtjevima”, kazao je Mijić.

ZBOG LINIJE BEOGRAD-PRIŠTINA

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je da Alijansa radi na rješavanju otvaranja donjeg vazdušnog prostora nad Kosovom.

“Postoji proces koji olakšava NATO i koji se bavi ovim pitanjem. Nadam se da ćemo pronaći način da se dogovorimo kako da ponovo otvorimo donji vazdušni prostor i time omogućiti direktan vazdušni saobraćaj između Beograda i Prištine”, izjavio je u Briselu Jens Stoltenberg, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kosovo i Srbija su početkom prošle nedjelje, potpisali pisma o namerama kojima se predviđa uspostavljanje direktne avionske linije između Prištine i Beograda koje će sporovoditi nemačka avio kompanija “Lufthansa”.

Ovaj dogovor je odmah pozdravio NATO savez.

Dogovorom bi trebalo da se obnovi direktna linija između Prištine i Beograda koja je ukinuta 1999. godine nakon ulaska NATO snaga na teritoriju Kosova.

Za bezbjednost vazdušnog prostora Kosova odgovoran je NATO, odnosno komandant misije KFOR-a, u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbjednosti UN i Vojno-tehničkim sporazumom iz 1999, te sadašnjim zakonima Kosova.

Saglasnost alijanse je neophodna za omogućavanje ponovnog otvaranja direktne avionske linije na relaciji Beograd-Priština. Stoga je Stoltenberg potvrdio da se naporno radi kako bi se ovo postiglo “u okviru NATO”.

Prvi čovjek Alijanse podržava nastavak razgovora o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije jer smatra da je to “jedini način da se pronađe održivo i dugotrajno rješenje za konflikt”.