PLENKOVIĆ

Hrvatska, zemlja koja je posljednja postala članica EU, želi da što je prije moguće uđe u unutrašnje krugove Unije – zonu Šengena i zonu eura, rekao je premijer te zemlje Andrej Plenković.

U razgovoru sa grupom od 60 novinara iz Brisela, koji su doputovali u Zagreb na inauguraciju hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, Plenković je istakao da su, pored prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, dva glavna nacionalna cilja pridruživanje Šengenu i zoni eura.

Od 12 zemalja koje su ušle u EU između 2004. i 2007, van zone eura je još pet (Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Bugarska) dok ulazak u Šengen zonu “starije” članice EU nijesu odobrile samo Rumuniji i Bugarskoj, iako ih Evropska komisija smatra spremnim.

Nove članice, uključujući Hrvatsku, imaju obavezu po sporazumu o pristupanju EU da se priključe zoni eura čim za to budu spremne ali izgleda da sve ne žure u taj klub, posebno Poljska.

S druge strane, ambicija Bugarske je da bude sljedeća članica EU koja će nacionalnu valutu zamijeniti zajedničkom evropskom i naredni korak Sofije na tom putu je pridruživanje Evropskom mehanizmu deviznih kurseva (ERM II) na proljeće.

Plenković je rekao novinarima da je Hrvatska u maju 2018. usvojila strategiju za ulazak u zonu eura i da je u julu 2019. počela da radi na akcionom planu za ispunjavanje kriterijuma za ERM II.

“Šest hrvatskih institucija vrijedno radi na 19 mjera i devet političkih oblasti na postizanju tih ciljeva”, rekao je premijer, prenio je danas EURACTIV.com.

Kada je riječ o zahtjevu za ulazak u Šengen, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je prethodna EK ocijenila da je Hrvatska sposobna da štiti spoljne granice EU.

Pozitivno mišljenje EK, prema njegovim riječima, stiglo je poslije godina konsultacija, misija, verifikacija i dobrog apsorbovanja fondova EU opredijeljenih za to.

Plenković je rekao i da je migrantska kriza 2015-2016, kada je preko hrvatske teritorije prešlo 700.000 ilegalnih migranata, jedan od događaja koji je imao velike posljedice na arhitekturu i raspoloženje u članicama EU.

Odgovor na to, prema premijerovim riječima, bilo je jačanje spoljnih granica EU, posebno grčko-turske i bugarsko-turske granice. Tome je dodao jačanje 1.351 kilometar duge hrvatske granice.

“Iako to tako ne djeluje na mapi, naša granica sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom je zapravo duža od rusko-finske granice”, rekao je hrvatski premijer.

Plenković je istakao da Hrvatska ne želi da podiže nove zidove i rekao da značajna hrvatska populacija živi u BiH i da izgradnja novih ograda “između Hrvata i Hrvata” danas “nije prava politička poruka” koju treba poslati.

Premijera su novinari pitali i da li je današnji Šengen, u kome neke zemlje ponovo uvode granične kontrole, i dalje atraktivan za Hrvatsku i da li se ta zemlja nada da će biti u Šengen zoni prije Bugarske i Rumunije.

“Šengen zona kojoj težimo je ona orginalna a ne Šengen sa unutrašnjim granicama između članica koje su gotovo zaboravile na policiju na granici”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je priznao da su Bugarska i Rumunija odmakle dalje od Hrvatske na putu u Šenegen ali je rekao i da su tri zemlje “na istom nivou” prema ocjeni Komisije.

Međutim, on vjeruje da je Hrvatska u prednosti jer su Bugarska i Rumunija i dalje u kontrolnom mehanizmu CVM koji je 2007. bio uslov za njihov ulazak u EU.

Hrvatska je ušla u EU 2013. bez Mehanizma za saradnju i verifikaciju (CVM) kojim se prati napredak u vladavini prava.

Neke članice EU, posebno Holandija, odbile su pokušaje Bugarske i Rumunije da udju u Šengen i povezuju CVM i pristupanje Šengenu iako to, pravno gledano, nema veze jedno s drugim.

“Za razliku od Bugarske i Rumunije, Hrvatska nema takav mehanizam”, istakao je Plenković i dodao da razume koliko je to bolno pitanje za te dve zemlje.

Plenković je oprezno odgovorio na pitanje o vremenskom okviru za priključenje Hrvatske Šengenu.

“Insistiraćemo na tom cilju ali znam da u našem slučaju to neće biti pitanje koje se razmatra isključivo prema zaslugama”, rekao je premijer i dodao da će Hrvatska učiniti sve da ojača svoj zahtjev.

To uključuje napredak sa reformom Dablinskog sistema azila gdje je glavni kamen spoticanja distribucija migranata širom EU.

Neimenovani hrvatski diplomata je za EURACTIV rekao da Hrvatska namjerava da uđe u Šengen prije Rumunije i Bugarske i da ne želi da bude “u paketu” sa tim zemljama.

Taj diplomata je istovremeno priznao da bi Slovenija mogla da bude protiv zbog bilateralnog spora oko granice u Piranskom zalivu.

UPUĆEN SRBIJI

Predlog o potvrđivanju Protokola o određivanju tromeđne granične tačke između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u mjestu Zelena Glava, upućen je u proceduru Skupštini Srbije.

U Protokolu, koji su tri države potpisale 15. maja prošle godine, navodi se da je tromeđa određena na osnovu dokumentacije o bivšim međurepubličkim granicama, kojom raspolažu potpisnice protokola.

Tromeđa je, precizirano je, zajednička tačka granica katastarskih opština: Sočice (Srbija), Poblaće (Crna Gora) i Ðakovići (Zaborak) u BiH, koja se nalazi u mjestu zvanom Zelena Glava.

Poslije stabilizacije tromeđne granične oznake, potpisnice protokola izvršiće zajednički mjerenja i izraditi odgovarajuća tehnička dokumenta sa definitivnim koordinatama, prenosi Tanjug.

Tromeđa će biti obilježena na terenu postavljanjem odgovarajuće tromeđne granične oznake, u sklopu obilježavanja državnih granica između Srbije, Crne Gore i BiH.

Troškove njenog postavljanja, kako se navodi, snosiće, u jednakom iznosu, potpisnice protokola.

U obraloženju predloga o potvrđivanju protokola navodi se da je u sklopu pristupnih pregovora Srbije sa EU neophodno riješiti sva otvorena pitanja u vezi sa granicama (Poglavlje 24 – Pravda, slobode i bezbjednost).

Dodaje se da je određivanje tromeđne granične tačke prvi korak u pregovorima o utvrđivanju granične linije.

“Zaključivanjem Protokola o tromeđi stvaraju se uslovi za nastavak pregovora i rješavanja otvorenog pitanja u vezi sa granicama, odnosno unapređenje bilateralnih odnosa sa zemljama potpisnicama”, kaže se u predlogu.

DODIK PORUČIO

Republika Srpska (RS) ne smije odustati od svoje prvobitne namjere da bude nezavisna država, poručio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Dodik je rekao da je Republika Srpska Dejtonskim mirovnim sporazumom “zgurana” u BiH, ali da je po definiciji od 9. januara 1992. godine do danas ona država.

“Po definiciji Repulika Srpska je od 9. januara te 1992. godine do danas, a tako će biti i u budućnosti još više, država. Država se definiše kao prostor koji naseljava narod koji ima izvršnu i zakonodavnu vlast i koji pokazuju sposobnost da vladaju tim prostorima”, rekao je Dodik za ATV, prenosi sarajevsko Oslobođenje.

Srpski član Predsjedništva BiH je ukazao da Republika Srpska ispunjava sve uslove da bude država osim “stolice u UN”, napominjući da se u medijskom prostoru nameće priča o “državi BiH”.

Dodik je naglasio da Srpska nikoga ne mrzi, nego samo hoće da živi “politički i narodni život”.

“Zašto ne dozvole? Sastavni dio Ustava su međunarodne konvencije gdje se kaže da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. To je sastavni dio Ustava samo ne daju da se o tome priča, jer imaju tri stranca sudije i dva Bošnjaka u Ustavnom sudu koji će svaku odluku te vrste dovesti u pitanje”, rekao je Dodik.

“ZA SVA VREMENA”

Nizom manifestacija u Banja Luci, ali i širom Republike Srpske, obilježava se 9. januar – Dan Republike Srpske.

Svečanostima u Banja Luci prisustvuje i predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Dan Republike Srpske ove godine se slavi pod motom “Za sva vremena”.

Na banjalučkom Trgu Krajine biće održan svečani defile, na kom će učestvovati više od 2.400 učesnika.

U Dvorani Borik održaće se svečana akademija, na kojoj će se javnosti obratiti predsjednica RS Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i premijerka Srbije Ana Brnabić.

Svečanu akademiju režirao je Jug Radivojević, dok će besjedu govoriti glumac Miloš Biković.

Mjere bezbjednosti u Banja Luci su pojačane, ugostiteljski i drugi objekti u širem centru grada zatvoreni, kao i više ulica.

U Sarajevu je 9. januara 1992. godine tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijla Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine.

Osnovali su je poslanici Skupštine srpskog naroda u BiH, nakon što su preglasani u ključnim pitanjima u Skupštini BiH koja su se ticala opstanka Jugoslavije.

DOLAZE EVROPSKI KOMESARI

Zbog dolaska evropskih komesara u Zagreb i zvaničnog početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, mjere bezbjednosti u prijestonici podignute su na najviši nivo.

U Hrvatskoj se obilježava zvanični početak predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, a predsjedavanje će biti otvoreno koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Prema dostupnim podacima, za bezbjednost tokom predsjedavanja brinuće se nekoliko stotina pripadnika policije, a pripadnici Uprave za posebne poslove bezbjednosti pripremali su se nekoliko mjeseci na poligonu kod Vrbovca za poslove obezbjeđenja visokih funkcionera koji će sljedećih šest mjeseci proći kroz Hrvatsku.

Duž puteva kojima će prolaziti kolone vozila sa evropskim funkcionerima, variće se šahtovi, a na lokacijama sastanaka ponovo će biti policajci sa antidron puškama.

Zagrebačka policija u srijedu je upozorila građane Zagreba da se danas i sjutra do 16 sati očekuju manje gužve i povremeni zastoji u saobraćaju.

Svečano otvaranje predsjedavanja uveličaće svih 27 komesara Evropske komisije predvođeni predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen. Za visoke zvaničnike na aerodromu je predviđen i poseban prolaz radi obavljanja policijskih i carinskih poslova, a jedan je VIP salon uređen i na terminalu generalne avijacije za putnike koji će tokom predsjedavanja u Zagreb dolaziti privatnim avionima.

Kako se navodi, zvaničnici će biti raspoređeni u tri zagrebačka hotela Vestin, Šeraton i Hilton.

ALARMANTI PODACI GAHP-A

Srbija je prva u Evropi po štetnosti posljedica zagađenja, najviše zagađenog vazduha, i deveta u svijetu, rezultat je opsežnog istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja (GAHP).

Prijevremeno u Srbiji godišnje umre 175 ljudi na 100.000 stanovnika, usljed nekog zagađenja kome je izloženo u svom okruženju, navodi se u tom istraživanju o kome piše “Blic” u današnjem broju.

Doktor Dejan Žujović, pulmolog i načelnik Odjeljenja za intervencije Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu kaže za Blic da je zagađenje na Novom Beogradu u utorak bilo 240, što je nespojivo sa životom.

Prema njegovom mišljenju, nadležni su morali zaustaviti saobraćaj u tako zagađenom dijelu grada.

Komentarišući navode da zagađenje u Srbiji ima pogubniji uticaj nego u Indiji, Žujović kaže da ga to ne iznenađuje pošto mi nemamo ni jednu instituciju koja se bavi pitanjem zagađenja.

Prema GAHP-ovoj studiji, u toku 2017. godine u Srbiji je pod uticajem zagađenja umrlo 12.317 ljudi od kojih je za 9.902 smrtonosan bio zagađen vazduh, za 1.366 olovo, a za 37 voda.

Po štetnosti posljedica zagađenja u svijetu, prije Srbije, koja je deveta, su Čad, Centralnoafrička Republika, Sjeverna Koreja, Niger, Madagaskar, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan i Somalija, a odmah iza Srbije, na desetom mestu, je Indija.

META PORUČIO

Albanski predsjednik Ilir Meta izjavio je da Albanija “nije đavolska, već demokratska zemlja koja je stradala u neviđenoj đavolskoj diktaturi, pa su zato ljudska prava za nju svetost”.

Kako je prenijela agencija Sjeverne Makedonije MIA, Meta je tako prokomentarisao izjavu iranskog duhovnog vođe Ali Hamneija, koji je Albaniju proglasio za neprijatelja, dodajući da je to “đavolska zemlja koja podržava njihove protivnike”.

Meta je poručio da Albanija ostaje čvrsto posvećena podršci SAD i zemljema NATO u borbi protiv međunarodnog terorizma i svega što ugrožava stabilnost i mir u svijetu.

Predsjednik Albanije je ocijenio kao “provokaciju sa opasnim posljedicama za stabilnost u regionu” iranski raketni napad na dve američke vojne baze u Iraku.

“Rakete ispaljene iz Irana na dvije iračke vojne baze, u kojima su smještene američke vojne snage i personal koalicije, provokativni su potez sa opasnim posljedicama po region i njegovu stabinost. Iran mora da poštuje međunarodne dogovore, međunarodne zakone i sopstvene obaveze u interesu mira”, ocijenio je albanski predsjednik.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Za prijevremene parlamentarne izbore u Sjevernoj Makedoniji biće potrošeno 9,3 miliona eura, objavila je danas Državna izborna komisija (DIK).

Taj novac je, prema procjeni DIK, potreban za izborne aktivnosti – štampanje glasačkih listića, za biračke odbore u Severnoj Makedoniji i inostranstvu, za pripremu materijala i medijsku kampanju.

Kako je objavljeno na portalu dnevnika Sloboden pečat (slobodenpecat.mk), taj finansijski plan za vanredne parlamentarne izbore, koji su dogovreni za 12. april, DIK treba da dostavi Ministarstvu finasija Sjeverne Makedonije do 10. januara.

Prelazna vlada za sprovođenje izbora formirana je 3. januara, 100 dana pred izbore, a parlament Sjeverne Makedonije će se, prema najavi, raspustiti 12. februara.

Vanredne parlamentarne izbore za 12. april su dogovorli lidera vodećih stranaka nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

KOSOVO

Delegacije Pokreta “Samoopredjeljenje” i Demokratskog saveza Kosova (LDK) predvođenje liderima Albinom Kurtijem i Isom Mustafom ni večeras nijesu uspjele da postignu koalicioni sporazum.

Isto kao i juče, nakon sastanka u Skupštini Kosova zatvorenog za medije, koji je trajao više od tri sata, novinarima se jedino kratko obratio portparol LDK-a Besian Mustafa koji je rekao da je bilo kretanja u razgovorima o formiranju Vlade Kosova i da će razgovori biti nastavljeni sutra.

Kurti i Mustafa su juče nakon pauze od dvije nedjelje nastavili razgovore o sklapanju sporazuma o vladajućoj koaliciji. Ranije danas sastanak je održalo i predsjedništvo Pokreta Samoopredjeljenje nakon koga je saopšteno da će ta partija u nekoliko narednih dana proslijediti u pismenoj formi predsjedniku Kosova predlog za mandatara za sastav nove Vlade Kosova, jer su u međuvremenu nastavljeni razgovori sa LDK-om.

Danas ističe rok od 48 sati, koji je kosovski predsjednik Hašim Tači dao lideru Samoopredjeljenja Albinu Kurtiju da dostavi ime mandatara, ali dobri poznavaoci Ustava Kosova ocjenjuju da predsjednik Kosova nema ovlašćenja da postavlja striktne rokove za predlaganje mandatara. Kurti je u ponedjeljak, prije konsutativnog sastanka sa Tačijem, saopštio imena ministara iz Samoopredjeljenja i pozvao je LDK da predloži svoje ministre.

Pregovori o vladajućoj koaliciji između Samoopredjeljenja i LDK-a su blokirani zbog toga što je LDK insistirao da pored predsjednika Skupštine, prvog zamjenika premijera i pola vlade, dobije i poziciju predsjednika Kosova kada aktuelnom predsjedniku istekne mandat na proljeće 2021. godine.

Pokret “Samoopredjeljenje” je pak smatralo da se o poziciji predsjednika treba pregovarati kasnije. Na konstitutivnj sjednici Skupštine Kosova, 26. decembra prošle godine, za predsjednika te institucije izabran je Glauk Konjufca iz Samoopredjeljenja, a za njega su glasali i poslanici LDK-a. Pokret “Samoopredjeljenje” ima 29, a LDK 28 poslanika od ukupno 120 poslanika Skupštine.

BEOGRAD

Više stotina građana krenulo je u litiji oko 16 časova sa Terazija u Beogradu ka Hramu svetog Save gdje će biti održan moleban povodom događaja u Crnoj Gori, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Građani nose crkvene i državne zastave, ikone i transparente. Među okupljenima su i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić i generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković.

Na čelu kolone učesnici litije razvili su transparent na kojem piše “Vrijeme je Božije pravde”, a skup obezbjeđuju manje snage policije.

Moleban Presvetoj Bogorodici služiće episkop remezijanski Stefan sa sveštenstvom Hrama svetog Save.

Kako je ranije navedeno, taj molitveni skup koji organizuje Srpska pravoslavna crkva, predstavlja skup podrške “stradalnom narodu u Crnoj Gori, Kosovu i Metohiji i svim srpskim krajevima”.

U Crnoj Gori je danas na snagu stupio sporni Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji je u toj zemlji i Srbiji izazvao burne reakcije.

Više protestnih skupova održano je u obje zemlje.