DAČIĆ

Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, smatra da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio ispravnu odluku da ne ode u Crnu Goru.

On je ocijenio da je od toga važnije to što je Vučić prenio zvaničan stav da Srbija čvrsto stoji u odbrani prava srpskog naroda.

“Imamo legitimno pravo i obavezu da brinemo o Srbima u Crnoj Gori”, poručio je Dačić za RTS, ocjenjujući da je problem za crnogorsku vlast što bi Vučićeva posjeta dalje osnažila srpski narod u Crnoj Gori.

On smatra da su prisutni dvostruki aršini.

Istakao je da crnogorski režim optužuje Srbiju za velikosrpske ambicije, počev od 1918. pa nadalje, a da su ovog puta pokušali da kažu da Srbija izaziva krizu time što je navodno protiv nezavisnosti Crne Gore.

“Pozivam ih da prestanu sa tim izrazima koji ne odražavaju realnu situaciju. To su notorne neistine i laži. Godinama unazad niko nije ni riječ rekao protiv crnogorske nezavisnosti”, kazao je Dačić.

Komentraišući navode crnogorskih zvaničnika da se Vučić miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, Dačić je rekao da su se DPS i Crna Gora na najgrublji način mješali u unutrašnje stvari Srbije, svaki dan govoreći o nezavisnom Kosovu.

On je pozvao “crnogorski režim da razgovara sa svojim građanima o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Pozvao je Crnogorce koji žive u Srbiji, da se izjasne o tom pitanje, jer” onaj ko je sve što ima stekao u Srbiji ima obavezu da ne ćuti, a oni koji podržavaju crnogorski režim po pitanju borbe protiv srpskog naroda, mislim da je veliko pitanje da li i dalje treba da imaju srpsko državljanstvo,” naveo je Dačić. 

3,9 MILIONA GLASAČA

U Hrvatskoj su jutros otvorena birališta za drugi krug predsjedničkih izbora na kojima oko 3,9 miliona glasača bira novog šefa države između kandidata levog i desnog centra.

Građani na jednim od najneizvjesnijih izbora dosad odlučuju hoće li ih i narednih pet godina voditi aktuelna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) ili će povjerenje pokloniti kandidatu lijevog centra, bivšem premijeru Zoranu Milanoviću iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), koji je pobijedio u prvom krugu.

Birališta su otvorena u 7.00, a zatvaraju se u 19.00, kada se završava i izborna tišina.

Pravo glasa ima oko 3, 9 miliona birača, od kojih 3, 7 miliona s prebivalištem u Hrvatskoj i oko 177.000 aktivno registrovanih u inostranstvu, najviše u susjednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Njemačkoj oko 29.000.

Izbore prati više od 24.000 posmatrača.

Po zatvaranju birališta očekuju se i prve izlazne ankete, dok će Državna izborna komisija od 20.00 početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih pet minuta.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o odzivu i eventualnim nepravilnostima, u 12 i 17 časova.

Prema posljednjoj anketi Ipsosa, koju je u petak uveče objavila Nova TV, Milanović je u blagoj prednosti i vodi s 45 odsto glasova ispitanih, dok njih 42 odsto podržava Grabar-Kitarović.

Neodlučnih je, međutim, oko 13 odsto.

Drugi krug izbora se održava pošto u prvom krugu 22. decembra ni jedan od ukupno 11 kandidata nije uspio da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobijedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51,20 odsto birača.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Drugi izborni krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan sjutra, a birači će odlučiti da li će u narednih pet godina na čelu države imati predsjednicu ili predsjednika, Kolindu Grabar Kitarović (HDZ) ili Zorana Milanovića (SDP).

Pravo na biranje ima 3,86 miliona birača u Hrvatskoj i inostarnstvu, što je 5,4 hiljade više u odnosu na prvi izborni krug.

Državna izborna Komisija pozvala ih je da iskoriste svoje pravo i izađu na glasanje, prenosi agencija Hina.

Potpredsjednica Komisije Vesna Fabijančić Križanić, pozvala je birače da sjutra izađu na glasanje i iskoriste svoje pravo na način kako to smatraju da treba da bude.

Ona je naglasila je da će sjutrašnji izbori biti sprovedeni kao i svi dosadašnji, pošteno i po najvišim standardima.

“Sigurna sam da će i drugi izborni krug biti sproveden profesionalno i na transparentan način kao što je sproveden i prvi”, rekla je potpredsjednica DIP-a.

Za drugi izborni krug je sve spremno, odštampani su i distribuirani glasački listići i ostali izborni materijal, a glasanje počinje u sedam, a završava se u 19 sati.

Kao i u prvom krugu, birači će moći glasati na ukupno 6.533 biračkih mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, inostranstvu, odnosno u 47 država, 124, od čega trećina (44) u Bosni i Hercegovini.

Istočna Australija prva će otvoriti birališta za izbore, već u subotu u 21 sat po hrvatskom vremenu, posljednji će to učiniti Los Anđelos u nedjelju u 16 sati.

Drugi krug, sedmih predsjedničkih izbora pratiće 24.333 posmatrača, 63 više nego u rekordnom, prvom izbornom krugu.

Prve rezultate drugog izbornog kruga, DIK će objaviti u 20 sati, a ažuriraće ih će ih svakih pet minuta, umjesto svakih deset, kako je to bilo u prvom krugu.

Hrvatski predsjednik ili predsjednica izabraće se u drugom krugu, jer u prvom, 22. decembra niko od 11 kandidata nije dobio većinu glasova svih birača koji su glasali.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Prelazna Vlada Sjeverne Makedonije premijera Olivera Spasovskog održala je prvu sjednicu na kojoj su imenovani vicepremijeri i dodijeljena portfolija ministima bez resora.

Spasovski je za zamjenika zadržao ministarku odbrane Radmilu Šekerinsku i vicepremijere za evropska pitanja Bujara Osmanija i za politička Sadulu Durakua, dok je novi vicepremijer za ekonmomska pitanja Mila Carovska, umesto Koče Anđuševa koji je napustio vladu.

Kako se navodi, sedam ministara bez resora zadržali su portfolije koje su imali u vladi Zorana Zaeva, a generalni sekretar Vlade Sjeverne Makedonije je ostao Dragi Raškovski, prenosi B92.

Na predlog Spasovskog imenovani su predsjednici i članovi osnovnih vladinih komisija.

Zoran Zaev je u petak, poslije dvije godine i sedam mjeseci na premijerskoj funkciji, podnio ostavku da bi omogućio da 12. aprila budu održani vanredni parmentarni izbori, koje su lideri vodećih stranka dogovorili nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

“ZASLUŽILI SMO”

Sjeverna Makedonija razočarana je i bijesna što nije otpočela pristupne pregovore sa Evropskom unijom, rekao je premijer te države u ostavci, Zoran Zaev.

Kako je rekao, Evropska unija iako je obećala da će, nakon što ispune uslove, otvoriti pregovore, nije ispunila obećanje.

“Mi smo naša osjećanja podijelili sa cijelim svijetom. Razočarani smo, puni gnijeva i bijesa, i postoji frustracija jer smo definitivno zaslužili”, kazao je Zaev agenciji MINA.

To da su zaslužili pregovore sto odsto, kako je rekao, konstatacija je svih lidera zemalja članica Evropske unije, uključujući predsjednika Francuske, Emanuela Makrona.

“Dogovorili smo se Bugarskom. Takođe, tu je i slavni Prespanski dogovor sa Grčkom i stvarno smo primjer koji zaslužuje kao niko ranije da bude nagrađen. Mi nismo bili nagrađeni”, rekao je Zaev.

GRLIĆ RADMAN

Članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom je interesu Evropske unije (EU) i zato je važno da ona ostane otvorena za dalje proširenje, ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je od 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedanje Savjetom EU, pod sloganom Snažna Evropa u svijetu punom izazova.

„Hrvatska je prepoznala te izazove, nisu jednostavni, ali spremni smo da se suočimo njima i da svoj doprinos“, rekao je Grlić Radman u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da je preuzimanje predsjedavanja, u čiju pripremu i sprovođenje su uključena skoro sva državna tijela, najopsežniji međunarodni projekat od sticanja nezavisnosti, veliki izazov, ali i prilika i čast za Hravstku.

Hrvatska je definisala četiri prioriteta od kojih je prvi „Evropa koja se razvija“, a odnosi se na ekonomski rast i održivi i ravnomjeran razvoj.

„Tu uključujemo i demografsku obnovu koja je jedna od temelja svakog rasta i koja za veliki broj članica, pogotovo za Hrvatsku, predstavlja veliki izazov. Treba nam Evropa koja se razvija i raste, ali na uravnotežen i uključiv način“, istakao je Grlić Radman.

On je kazao da je drugi prioritet „Evropa koja povezuje“ saobraćajno, energetski i digitalno, uz odgovarajuće i pravovremeno reagovanje na sve izazove koje nove tehnologije i digitalizacije nose, alli, ujedno i Evropa koja dodatno povezuje svoje građane kroz sport, obrazovanje i kulturu.

Treći prioritet je „Evropa koja štiti“, što, kako je naveo Grlić Radman, prvenstveno podrazumijeva sigurnost građana EU.

„Hrvatska može puno doprinijeti pitanju unutrašnje saradnje i sigurnosti vanjskih granica s obzirom na činjenicu da imamo najdužu vanjsku granicu u Uniji. Kontrolisanje granice duže od hiljadu kilometara nije jednostavan zadatak, ali pokazali smo da to činimo vrlo kvalitetno i efikasno, što su prepoznale i ostale države članice EU“, naveo je Grlić Radman. 

Prema njegovim riječima, EU ima posebnu odgovornost prema svojem najbližem susjedstvu.

„Smatramo da trebamo biti garant boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva, podstičući reformske procese na jugoistoku Evrope. Zato je naš četvrti prioritet „Evropa koja je uticajna“, a time prvenstveno mislimo na naše susjedstvo i pitanje proširenja EU“, dodao je Grlić Radman.

On je podsjetio da će tokom hrvatskog predsjedanja u maju biti održan sastanak na vrhu između čelnika EU i država jugoistočne Evrope, tačno 20 godina nakon Zagrebačkog samita koji je bio prekretnica na evropskom putu Hrvatske.

Kako je rekao, žele da taj samit u Zagrebu bude referentan za susjede i njihov evropski put kroz sledeću deceniju.

„Hrvatsko predsjedništvo će u tih šest mjeseci raditi na jačanju međunarodnog položaja, asertivnosti Unije, te stabilnosti i sigurnosti evropskog kontinenta. Ujedno to vidimo kao i priliku da se pokažemo kao odgovoran i zreo partner u EU porodici“, istakao je Grlić Radman.

On je rekao da vjeruje da će u narednom periodu evropski put svih država jugoistočne Evrope biti nastavljen, jer je evropska perspektiva neupitna, što jasno proizlazi iz niza dokumenata kao i izjava novog vođstva EU.

„Hrvatska čvrsto vjeruje da je članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom interesu EU i zato je važno da Unija ostane otvorena za dalje proširenje“, poručio je Grlić Radman.

Istovremeno, dodaje on, države jugoistočne Evrope moraju biti predane tom procesu.

„Potrebna je politička volja i preuzimanje obaveze za ispunjenjem kriterijuma i zahtjeva, posebno u oblasti vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave i ekonomskog upravljanja, kao i vezano za održavanje demokratskih vrijednosti“, ocijenio je hrvatski ministar.

Grlić Radman je istakao da je, bez obzira na trenutna kretanja u EU, važno da one države koje snažno podržavaju politiku proširenja, kao što je Hrvatska, mogu biti uvjerljive i argumentovane kada se zalažu za tu politiku.

Prema njegovim riječima, to je moguće samo ako države koje žele da postanu članice EU nastave da pokazuju i dokazuju da su privržene sprovođenju reformi i usvajanju evropskih vrijednosti i standarda.

„Zato vjerujemo da će Crna Gora odlučno nastaviti svoj evropski put, biti uspješan primjer kao i do sada i inspiracija drugima“, rekao je Grlić Radman i dodao da takav status donosi i veliku odgovornost.

On je kazao da se Hrvatska zalagala i da će se zalagati za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

„Ne treba se obeshrabriti, već nastaviti insistirati, jer želimo da pošaljemo poruku našim prijateljima u tim dvjema zemljama da nastave s reformama, a mi ćemo nastaviti da ih snažno podržavamo uz ispunjenje svih kriterijum“, naglasio je Grlić Radman.

On je kazao da je prosperitetno i stabilno susjedstvo u interesu i Hrvatske i EU.

„Budućnost jugoistoka Evrope je postati dio EU i tu nema alternative – imati „rupu“ u srcu Europe nije nikome u interesu“, rekao je Grlić Radman, navodeći da zato sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji, jer se događa u trenutku kada moraju odrediti koje korake poduzeti u narednoj deceniji i s kojom porukom ići prema jugoistoku Evrope.

Kako je dodao, sigurni su da će biti napravljen značajan pomak u politici proširenja EU na jugoistok Evrope. 

Grlić Radman je ukazao da je francuski predlog izmijene metodologije podstakao vrlo živu raspravu o proširenju kako u stručnoj javnosti tako i u medijima, ali i šire.

„O proširenju se sada ponovno govori, što smatramo pozitivnim. Dobro je da je ova politika, koja se smatra jednom od najuspješnijih EU politika, ponovno u središtu pažnje“, rekao je hrvatski ministar.

On je naveo da je pitanje metodologije i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU izuzetno važno, kako za Uniju tako i za državu kandidatkinju, ali da je ključno da se ni na koji način ne dovodi u pitanje evropska perspektiva država jugoistočne Evrope.

„Smatramo da rasprava o metodologiji ne može biti preduslov za donošenje odgovarajućih odluka o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ključno je da se proces proširenja i dalje temelji na načelima individualnih postignuća i ispunjavanju zadatih uslova“, istakao je Grlić Radman.

On nije želio da komentariše konkretne predloge pojedinih država i njihov mogući uticaj na pristupni proces Crne Gore.

„Crna Gora ne treba da se opterećuje pitanjima izmjene metodologije, već svoju energiju i pažnju usmjeri na zadatke koji stoji pred njom i napredak neće izostati“, poručio je Grlić Radman.

Komentarišući dužinu pregovora Crne Gore sa Unijom, hrvatski ministar jer kazao da ne treba gubiti puno vremena na upoređivanje s prethodnim proširenjima, jer se sadašnje odvija u različitim okolnostima i drugačijoj metodologiji.

Kako je naveo, brzina pregovora ne zavisi samo od metodologije, nego i sposobnosti država kandidatkinja da ispune sve potrebne kriterijume za članstvo, kao i spremnosti EU da ih prihvati u svoje redove.

„Za države kandidate, posebno Crnu Goru koja je vodeća zemlja u tom procesu, a željeli bismo da to i ostane, je važno da odradi svoj dio posla, pokaže i dokaže da sprovodi neophodne reforme, da je u potpunosti privržena evropskim vrijednostima, poštovanju vladavine prava, demokratskim standardima, medijskim slobodama“, ocijenio je Grlić Radman.

Poruke EU prema Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Europe su, kaže on, jasne.

„Redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Evrope vrlo jasno i detaljno ukazuju gdje je postignut napredak, a gdje su potrebni dodatni napori, i upravo na to Crna Gora treba da se usresredi“, dodao je Grlić Radman.

Komentarišući to što je Evropska komisija navela 2025. godinu kao mogući datum proširenja, Grlić Radman je kazao da je Komisija prvenstveno htjela dati podsticaj državama kandidatkinjama, a posebno onima koje već pregovaraju, dakle i Crnoj Gori, da pojačaju napore na ispunjavanju kriterijuma.

On smatram da je za Crnu Goru, koja je najdalje napredovala u pristupnim pregovorima, taj rok ostvariv, ukoliko nastavi da sprovodi potrebne reforme i ispunjava zadate kriterijume.

„Ali Crna Gora ne biste trebalo da se zaokuplja datumima, već zadacima koji stoje pred njom“, istakao je Grlić Radman.

Kako je dodao, tempo kojim se napreduje u procesu proširenja zavisi od preuzimanja pravne tekovine EU, ispunjavanju utvrđenih kriterijuma i zahtjeva, te sprovođenju reformi, posebno u području vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave, ekonomije i poštovanja demokratskih vrijednosti.

„Optimistično gledam na evropsku budućnost Crne Gore, jer vidim da postoji snažno usmjerenje i opredjeljenje Crne Gore prema EU“, rekao je Grlić Radman.

Komentarišući pad povjerenja crnogorskih građana u EU, Radman Grlić je rekao da podrška javnosti izuzetno bitna, jer put prema EU nije stvar samo političke elite ili državnih službenika koji rade na evropskim poslovima, već cijele države i društva.

On je kazao da je proces evropskih integracija dug, zahtjevan i suočen s nizom izazova, i da je zbog toga za očekivati da će podrška javnosti s vremena na vrijeme varirati.

„Mislim da primjer Hrvatske pokazuje da je cilj dostižan, bez obzira na brojnost izazova i poteškoće koje se pojavljuju na tom putu. Nadam se da taj naš primjer može biti motivirajući i za Crnu Goru“, zaključio je Grlić Radman.

DRUGI KRUG

U Hrvatskoj je u ponoć počela izborna tišina uoči sjutrašnjih predsjednički izbora koji se ocjenjuju jednim od najneizvjesnijih dosad, s obzirom na malu razliku među kandidatima desnog i lijevog centra.

Oko 3,9 miliona birača odlučivaće o tome hoće li će ih još pet godina voditi aktuelna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) ili će povjerenje pokloniti kandidatu lijevog centra, bivšem premijeru Zoranu Milanoviću iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP).

Prema najnovijoj anketi Ipsos, koju je u petak uveče objavila Nova TV, Milanović je u blagoj prednosti i vodi s 45 odsto glasova ispitanih, dok njih 42 odsto podržava Grabar-Kitarović. Neodlučnih je oko 13 odsto.

Drugi krug izbora biće održan u nedjelju pošto u prvom krugu 22. decembra nijedan od ukupno 11 kandidata nije uspio da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51, 20 odsto birača.

U nedjelju će birališta u zemlji i inostranstvu biti otvorena od 7 do 19 časova, kada se završava i izborna tišina. Tada se očekuju i prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će, kao i u prvom krugu već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o izlaznosti na birališta.

Pravo glasa na nedjeljnim šestim po redu predsjedničkim izborima ima oko 3,9 miliona birača i oni će birati novog predsjednika čiji mandat traje pet godina. S prebivalištem u Hrvatskoj je oko 3,7 miliona birača, a aktivno registrovanih za glasanje u inostranstvu oko 177.000, najviše u susjednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Njemačkoj oko 29.000. U inostranstvu će se glasati na 124 biračka mjesta u 47 država, najviše u BiH – 44. U Njemačkoj će biti otvoreno 17 mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavnišvima širom zemlje, a u Srbiji dva – u Beogradu i Subotici.

Tamo će moći da glasaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište i aktivno su se registrovali ili imaju hrvatske lične karte s upisanim prebivalištem u inostranstvu na osnovu kojih su automatski registrovani za glasanje. U inostranstvu mogu da glasaju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako imaju potvrdu za gasanje van mjesta prebivališta.

Posljednji predsjednički izbori održani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zvanično je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada kao kandidatkinja HDZ na izborima s malom razlikom u broju glasova pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadašnjeg predsjednika Iva Josipovića, kojem su ankete predviđale pobjedu.

ZAVRŠEN SASTANAK

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh Irinej sastali su se jutros u zgradi Patrijaršije kako bi razgovarali o situaciji u Crnoj Gori.

Sastanak je trajao oko pola sata i nije bilo izjava za medije, prenosi Tanjug.

Vučić je, po odlasku iz Patrijaršije, najavio da će se kasnije u toku dana obratiti javnosti. 

Razgovarali su o situaciji u Crnoj Gori i u ponedjeljak, kada su poručili da nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti “stvari u Crnoj Gori treba smirivati”.

Iako je Tanjugu u Vučićevom kabinetu potvrđeno da će on Badnji dan provesti sa vjernicima na sjeveru Crne Gore, Vučić je kazao da će tek donijeti konačnu odluku o tome.

U izjavi za TV Pink dodao je i da se začudio kada je vidio “koliko histeričnu kampanju vode brojni mediji protiv njegovog dolaska u Crnu Goru”.

Danas sastanak amfilohija i Irineja

Patrijarh Irinej sastaće se danas u Beogradu i sa mitropolitom Amfilohijem i episkopima budimljansko-nikšićkim Joanikijem, zahumsko-hercegovarčkim i primorskim Dimitrijem.

Podsjetimo, Episkopski savjet je upozorio “da se unapred ograđuje od mogućih isceniranih incidenata oko Badnjeg dana i Božića”.

ORGANIZOVAĆE IZBORE

Parlament Sjeverne Makedonije izabrao je danas prelaznu vladu koja će organizovati vanredne parlamentarne izbore, koji su dogovreni za 12. april.

Za tehničku vladu, čiji je premijer dosadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik SDSM-a Oliver Spasovski, glasao je 101 poslanik u parlamentu sa 120 mjesta.

Spasovski je u ekspozeu rekao da u narednih 100 dana prelaznu vladu čeka da obezbjedi nesmetano funkcionisanje institucija, da nastavi aktivnosti koje je vlada njegovog prethodnika Zorana Zaeva započela u evroatlantskim integracijama i da organizuje fer i demokratske izbore.

“Država se nalazi u izuzetno značajnom periodu kada se od nas očekuje da neometano funkcionišu sve državne institucije. Ovo je vrijeme kada treba da se organizuju fer i demokratski izbori, da se završe aktivnosti za članstvo u NATO-u i početak pregovora sa EU”, rekao je Spasovski i pozvao opoziciju da se odvaži i da bude dio tog procesa.

Tehnička vlada Olivera Spasovskog je praktično vlada lidera SDSM-a Zorana Zaeva, s tim da je opozicija, prema “pržinskom modelu” dala ministra policije i ministra za rad, a dosadašnja ministarka za rad Mila Carovska (iz SDSM-a) zamijenila vicepremijera za ekonomska pitanja Koču Anđuševa, koji je napustio vladu.

Novi ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije, na predlog najveće opozicione partije, je pripadnik i bivši direktor Obavještajne agencije Naće Čulev, a ministarka za rad Rašela Mizrahi.

Prema “pržinskom modelu”, koji je prvi put primijenjen za vanredne parmentarne izbore 2016, opozicija je dobila i dopunske zamjenike ministara finansija, poljoprivrede i za administaciju, a vladajuća SDSM je dala dopunske zamjenike ministara unutrašnjih poslova i za rad.

Zoran Zaev je jutros, poslije dvije godine i sedam mjeseci na premijerskoj funciji, podnio ostavku da bi omogućio da 12. aprila budu održani vanredni parmentarni izbori, koji su lideri vodećih stranka dogovrili nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

“NARUŠEN UGLED”

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije najoštrije je osudilo paljenje crnogorske zastave na zgradi ambasade te zemlje u Beogradu ocijenivši da “to ide na ruku onima koji odgovornost za krizu u Crnoj Gori pokušavaju da prebace na Srbiju”.

”Ne ulazeći u komentare različitih izjava iz Crne Gore u kojima se pokušava odgovornost za krizu u Crnoj Gori lažno prebaciti u Srbiju, a ne zbog donošenja Zakona o slobodi veroispovesti, koji je uperen protiv srpskog naroda i SPC, Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje paljenje crnogorske zastave”, objavljeno je na sajtu tog ministarstva.

Takav čin, kako se dodaje, samo ide na ruku neprijateljima srpskog naroda i narušava ugled Srbije, kao ozbiljne države koja se zalaže da se dijalogom i u miru rešavaju problemi u regionu, a u ovom slučaju u Crnoj Gori.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će u narednih 24 ili 36 sati biti odlučeno da li će 6. januara, na Badnji da ići u Crnu Goru. “