HRT OBJAVIO ANKETU

Tri dana uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, objavljeno je da anketa među biračima ukazuje će biti i drugog kruga glasanja.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) je, po najnovijoj anketi, uz to večeras javila da će se u drugom krugu nadmetati sadašnja predsjednica i kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović i bivši premijer, socijaldemokrata Zoran Milanović.

Mjesečno istraživanja agencije “Promocija plus”, rađeno od 13. do 17. decembra, pokazuje da Grabar-Kitarović osvaja 28,3 odsto glasova, a kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) 26,6 odsto.

Da su izbori bili u vrijeme ispitivanja, treći bi bio kandidat desnice, popularni pevač Miroslav Škoro, za koga bi glasao 20,7 odsto birača.

Po tom istraživanju, u drugom krugu pobjeđuje Grabar-Kitarović. Ona bi tada osvojila 49 odsto glasova, a Milanović 46,9 odsto.

Neodlučno je bilo 4,1 odsto ispitanih.

Po analizi, Škoro bi u slučaju da prođe u drugi krug, pobijedio Grabar Kitarović s 3,6 odsto glasova više (Škoro 48,7 odsto, Grabar-Kitarović 45,1 odsto), a Zorana Milanovića bi – kada bi njih dvojica bili u drugom krugu – pobijedio s 5,6 odsto (Škoro 50,2 odsto, Milanović 44,6%), prenosi HRT.

Od ukupno 11 kandidata koji će učestvovati na nedjeljnim predsjedničkim izborima, još bi samo evroposlanik i bivši sudija Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić osvojio značajniji broj glasova, oko sedam odsto. Svi ostali su ispod tri odsto.

Anketa je rađena na uzorku od 1.400 ispitanika, a sprovedena je prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”.

HRT je naveo da je statistička greška samo plus/minus 2,62 odsto, a nivo pouzdanosti 95 odsto.

DODIK PORUČIO

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ima pravo da obilježava 9. januar, kao datum svog nastanka i da je u tome niko ne može spriječiti i naglasio da taj praznik ne vrijeđa nikoga.

“Taj praznik će biti obilježen širom opština i gradova Srpske, gdje će biti organizovane manifestacije”, rekao je Dodik sinoć za RTRS.

On je podsjetio da mnoge ulice, trgovi, ustanove u lokalnim zajednicama i auto-put nose naziv 9. januar i dodao da će ta praksa biti nastavljena.

Podsjetivši da je Ustavni sud BiH osporavao 9. januar, Dodik je napomenuo da su neprirodno u tom sudu i strane sudije koje su politički i karijeristički odlučivale protiv Srpske.

“Da su se njegove sudije, poput onih iz Makedonije, držale prava, ne bi tako odlučivale. Ali, mi se nećemo odreći 9. januara”, poručio je Dodik i dodao da taj sud neće više donositi odluke protiv Republike Srpske.

SLOVENIJA

Na graničnom prelazu između Hrvatske i Slovenije granična policija je u teretnom vozilu otkrila osam migranata iz Avganistana i još četiri Avganistanca.

Vozilo na prelazu Bregana/Obrežje bilo je srpskih registarskih oznaka.

Osim toga otkrivena su još četiri migranta iz Avganistana u vozilu sa makedonskim tablicama, a svi su nakon postupka predati hrvatskim organima.

Slovenačka policija zaustavila je u utorak automobil 49-godišnjeg državljanina Austrije u kojem je bilo sedam migranata iz Pakistana i on je predat istražnom sudiji, dok o sudbini migranata još nije ništa odlučeno, prenosi Hina.

Kako se navodi, Slovenija ove godine bilježi povećanje broja ilegalnih ulazaka u zemlju za 70 odsto u odnosu na prošlu.

TAHIRIJEVA SMATRA

Bivša šefica pregovaračkog tima Prištine u dijalogu sa Beogradom Edita Tahiri izjavila da će se dogoditi rat ukoliko Srbija ne prizna nezavisnost Kosova.

Ona je to izjavila na skupu “Put ka konačnom sporazumu Kosova i Srbije” u Prištini, i dodala da “Kosovo i Srbija nijesu dvije Njemačke”, prenosi prištinski Lajmi.

Prema njenim riječima, dijalog Beograda i Prištine nije prekinut zbog uvođenja taksi na robu iz centralne Srbije, već zato što je “Kosovo bilo u opasnosti”.

SUČELJAVANJE NA HRT-U

Tokom sučeljavanja kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske na HRT-u, čula su se različita mišljenja o tome da li Srbiji treba blokirati ulazak u EU.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da će Hrvatska insistirati na ispunjavanju svih kriterijuma za Srbiju, koja, kako je rekla, “mora da se suoči sa svojom prošlošću” i da ne vraća Drugi svjetski rat nego “da doživi katarzu onoga što su uradili Hrvatskoj i drugim susjedima”.

“Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih prije ulaska u EU”, rekla je Kitarović.

Miroslav Škoro je rekao da neće dići ruku za ulazak Srbije u EU dok se ne riješe pitanja nestalih, granice, ratne odštete, kulturnog blaga i arhiva koji se nalaze u Beogradu, prenosi HRT.

Zoran Milanović kazao je da je pitanje da li Hrvatska ima interes da to uradi.

“Sa članicama bivše Jugoslavije u robnoj razmjeni imamo 30 odsto izvoza. Jedno je Vučić, drugo je Srbija”, rekao je Milanović.

Ivan Pernar je kazao je da ne mrzi ni Srbe ni Srbiju i da ih smatra bratskim narodom, već da se protivi ulasku Srbije u EU iz ljubavi prema njima, jer to može da dovede do “demografskog sloma i ekonomskog uništenja”.

Dalija Orešković smatra da Hrvatska treba da se pita o ulasku Srbije u EU jer njenom političkom scenom upravljaju iste strukture kao i u Hrvatskoj.

Anto Đapić rekao je da je srpska politika nepromjenjiva prema Hrvatskog od rata do danas i da o ulasku Srbije treba da se pita narod u Hrvatskoj na referendumu.

Jedno od pitanja za predsjedničke kandidate bilo je i da li treba postaviti ćirilične ploče u Vukovaru, a Grabar Kitarović se upitala zašto se forsira ćirilica prije zadovoljenja pravde i dodala da prvo treba riješiti kažnjavanje ratnih zločinaca, pa onda govoriti o ćirilici.

Miroslav Škoro je rekao da stanovnivi Vukovara o tome moraju da odluče, dok je Zoran Milanović istakao da je to pitanje idealan teren za trgovce mržnjom i da je to prije svega pitanje zakona i vladavine prava.

Anto Đapić smatra da je ćirilica provokacija koja traje godinama i da će taj problem riješiti promjena Ustava, a Dalija Orešković da to nalaže Ustav i da će postavljanje ćiriličnih tabli naučiti mlade da poštuju druge kulture.

Svih 11 kandidata odgovaralo je na različita pitanja, između ostalog i o odnosu prema BiH i migrantima i zaštiti granica.

AKCIJA U SRBIJI I BIH

U paralelnoj istrazi Srbije i Federacije BiH uhapšeno je osam osumnjičenih da su od 17. septembra do 23. novembra prokrijumčarili 203 migranta.

Oni su svoje usluge, sumnja se, naplaćivali od 110 do 130 eura po osobi, prenosi Tanjug.

U saopštenju Tužilaštva za organizovani kriminal se precizira da su BIA, policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, Odjeljenja za suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi, u koordinaciji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu nakon višemjesečne istrage uhapsili šestoro osumnjičenih.

U Federaciji BIH Federalno tužilaštvo i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su dvije osobe zbog više krivičnih dela, nedozvoljenog prelaska državne granice i krijumčarenja ljudi.

Ova kriminalna grupa je organizovala prihvat migranata na teritoriji Beograda i njihov nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, a u cilju daljeg nedozvoljenog prelaza državne granice Srbije i BIH i dalje u neku od zemalja Evropske Unije, navodi tužilaštvo.

Nakon saslušanja osumnjičenih, tužilac za organizovani kriminal donijeće odluku o daljem toku krivičnog postupka.

SASTANAK O MINI ŠENGENU

Premijer Albanije Edi Rama je izjavio da je predsjednik Kosova Hašim Tači pozvan na balkanski samit, koji bi trebalo da se održi 21. decembra u Draču.

“Na osnovu izjave kosovskog premijera u ostavci objašnjavamo da, obzirom na format regionalnih sastanaka i činjenicu da na Kosovu još nije formirana nova vlada, Kosovo je pozvano na najvišem nivou baš kao na sastanku u Ohridu, putem poziva upućenog predsjedniku Kosova, Hašimu Tačiju”, navodi se u saopštenju za javnost albanskog premijera Rame.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je ranije danas da nije dobio poziv od premijera Albanije Edija Rame za sastanak o mini Šengenu koji će biti 21. decembra u Draču, ali i da ga je dobio, kako je rekao, ne bi išao.

“Kosovo koliko znam nije pozvano, barem ne dok ovo govorim. Ni u dosadašnjim okolnostima ja ne učestvujem. Ali čak nismo dobili ni pozivnicu”, rekao je Haradinaj.

SASTANAK U DRAČU

Vršilac dužnosti premijera Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je danas da nije dobio poziv od premijera Albanije Edi Rame za sastanak o mini Šengenu koji će biti 21. decembra u Draču, ali i da ga je dobio, kako je rekao, ne bi išao.

“Kosovo koliko znam nije pozvano, barem ne dok ovo govorim. Ni u dosadašnjim okolnostima, ja ne učestvujem. Ali čak nijesmo dobili ni pozivnicu”, rekao je Haradinaj.

Inicijativa o malom Šengenu je prvi put spomenuta na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Albanije Edi Rame i premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva na zajedničkom sastanku koji su imali u Novom Sadu.

Prije nekoliko nedjelja u Ohridu je održan drugi samit mini Balkan, na koje Kosovo takođe nije pozvano.

Najviši zvaničnici Kosova, predsjednik Hašim Tači, premijer Haradinaj, lideri Samoopredjeljenja i DSK, Aljbin Kurti i Isa Mustafa izjasnili su se protiv inicijative stvaranja malog Šengena za zemlje zapadnog Balkana.

Sljedeći sastanak ove inicijative očekuje se 21. decembra u Draču.

OCJENA NVO

Koalicija nevladinih organizacija “Demokratija na djelu” ocijenila je danas da su vladajući politički subjekti, bez razlike između centralnog i lokalnog nivoa, zloupotrebljavali javne resurse u svrhu predizborne kampanje za prijevremene parlamentarne izbore 6. oktobra.

Tokom predstavljanja izvještaja o posmatranju izbora rečeno je da je u “preko deset procenata aktivnosti kampanje koju nadgleda DnD bilo zloupotrebe službenih vozila od strane državnih službenika”.

Prema izvještaju, vladajući politički subjekti, neselektivno su zloupotrijebili javne resurse za potrebe izborne kampanje između centralnog i lokalnog nivoa i da su na ukupno 787 nadgledanih aktivnosti politički subjekti potrošile oko 3,6 miliona eura.

“Uz izuzetak Demokratskog saveza Kosova (DSK), sve ostale stranke ispoštovale su gornju granicu potrošnje za izbornu kampanju”, konstatuje se u izvještaju.

Izvršni direktor Demokratskog instituta Kosova Ismet Krieziu rekao je da je izborni proces bio demokratski, dok je njemački ambasador na Kosovu Kristian Held, koji je pohvalio izborni proces 6. oktobra, pozvao, između ostalog, na izbornu reformu kako bi se izbjegla odgađanja potvrđivanja rezultata izbora.

NA GODIŠNJEM NIVOU

U Srbiji godišnje više od 6.000 ljudi umre zbog zagađenog vazduha, upozorio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Srbiju Marijan Ivanuša.

“Ono što je najopasnije u zagađenom vazduhu su mikročestice koje ulaze duboko u pluća, apsorbuju se i šire po cijelom organizmu putem krvi. Oštećujući krvne sudove, one dovode prije svega do moždanog udara i infarkta, a potom i do astme, bronhitisa i raka pluća”, naveo je Ivanuša u intervjuu za “Danas”.

On je rekao da ne voli kad se gradovi u svijetu rangiraju po zagađenosti, jer manja zagađenost može biti posljedica bolje ekološke politike, ali i geografskog položaja, jer ako se, na primjer, uporede Kopenhagen i Beograd, glavni grad Danske je u prednosti jer je uz more gdje vjetar stalno duva.

U Srbiji do povećane zagađenosti dolazi prije svega zbog grejanja na čvrsta goriva, što je posebno vidljivo zimi, zaključio je Ivanuša.