U BEOGRADU

Tri osobe su lakse povrijedene u eksploziji televizora do koje je doslo u beogradskom naselju Sremcica, javila je danas Radio-televizija Srbije (RTS).

Povredeni su prebaceni na Vojno-medicinsku akademiju zbog sumnje na trovanje.

Kako je RTS-u receno, ocekuje se da povrijedene osobe budu pustene kuci.

SUKCESIJA

U trenutku raspada SFRJ na deviznim racunima u mjesovitim bankama bivse drzave u inostranstvu nalazilo se 645,55 mliona americkih dolara, koje su prema sporazumu o sukcesiji trebalo da podjele drzave nasljednice, ali je Srbija potrosila veci dio novca, pa Hrvatska od nje potrazuje 148,5 miliona dolara, pise Vecernji list.

Hrvatska ima dokaze da se zajednicki novac tokom 1990-ih koristio za placanje inostranih dugova firmi iz Srbije i da je ta drzava posebno instruisala banke da se ne koristi za druge republike.

List navodi da se u trenutku raspada bivse drzave na deviznim racunima u mjesovitim bankama SFRJ nalazilo 645,55 miliona americkih dolara.

Prema pisanju zagrebackog dnevnika, uoci razgovora o podjeli, Srbija je ostale drzave nasljednice obavijestila da je na racunima 56 mliona, ali je odbila da im objasni gdje je novac.

Posto je novac po Sporazumu o sukcesiji trebalo da podijele drzave nasljedice, tako da Hrvatskoj pripadne 23 odsto, odnosno 148,5 miliona dolara, ta drzava, kako navodi list, sada u postupku sukcesije novac potrazuje od Srbije.

Vecernji list navodi da ce temu nestalih, odnosno protivpravno potrosenih sredstava, Hrvatska, kao domacin danasnjeg sastanka Stalnog zajednickog odbora, tijela zaduzenog za kontrolu sprovodenja sukcesije, staviti kao posebnu tacku dnevnog reda.

U Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova rekli su za list da ce Hrvatska instistirati na sprovodenju Sporazuma o sukcesiji, kao i na pronalazenju rjesenja za kompenzaciju ukoliko se pokaze da je taj novac stvarno protivpravno potrosen.

List ocjenjuje da je otezavajuca okolnost sto se sve odluke na odboru donose jednoglasno.

Sjednicom Stalnog zajednickog odbora predsjedava drzavna sekretarka Andreja Metelko-Zgombic, a poslije sastanka ce biti objavljeno saopstenje, najavili su iz ministarstva uoci susreta.

Stalni zajednicki odbor osnovan je na osnovu Ugovora o pitanjima sukcesije, potpisanog u Becu 29. juna 2001, izmedju drzava nasljednica SFRJ, a stupio je na snagu tri godine kasnije.

Posljednji sastanak odrzan je prije cetiri godine u Sarajevu.

SUD ODLUCIO

Sud u Skoplju konstatovao je apsolutnu zastarjelost krivicnog gonjenja bivseg premijera Nikole Gruevskog u slucaju “Putanja”.

Sve sudske troskove u vezi sa tim slucajem snosice drzava

Odluka je donijeta nakon sto je advokat Gruevskog po sluzbenoj duznosti dostavio sudu zahtjev da se slucaj proglasi zastarjelim, s obzirom na to da je proslo sest godina od kada je djelo pocinjeno i Specijalno javno tuzilastvo podnijelo optuznicu bez efektivne presude.

Gruevski je u ovom slucaju optuzen za primanje nagrade za protivzakoniti uticaj.

Sudenje u tom slucaju bice nastavljeno bivsim zvanicnicima VMRO-DPMNE Vladimiru Pesevskom, Miletu Janakieskom i Ljupcu Georgievskom koji su optuzeni za zloupotrebu polozaja.

AKCIJA “PERO”

U BIH je uhapseno nekoliko osumnjicenih za nezakonito izdavanje fakultetskih i srednjoskolskih diploma.

U toku su pretresi stambenih i poslovnih objekata na 12 mjesta na podrucju Bihaca, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istocnog Sarajeva, objavili su sarajevski mediji.

Agencija za istragu i zastitu BiH (SIPA) je saopstila da je akcija nazvana “Pero” pokrenuta zbog postojanja osnovane sumnje da su osumnjicene osobe pocinile krivicna djela organizovani kriminal, zloupotreba sluzbenog polozaja i ovlascenja, primanja mita i pranja novca.

Akcija se sprovodi po naredbama Kantonalnog tuzilastva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihac.

DACIC PORUCIO

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dacic rekao je da je za Srbiju saradnja s NATO-om, vazna i da Srbija zeli da ona bude jos bolja, ali da se vojna neutralnost zemlje nijednog trenutka ne dovodi u pitanje.

“Saradnja sa NATO zasnovana je na jasnim premisama i pociva na uvazavanju politike vojne neutralnosti Srbije, bez uslovljavanja nase zemlje da postane clanica Alijanse. Istovremeno, prisutna je otvorenost Srbije da dodatno unaprijedimo politicki dijalog i konkretnu saradnja sa NATO u svim oblastima od zajednickog interesa (…) Politika vojne neutralnosti, kao osnova nase politike ne samo prema NATO, vec i prema svakom drugom vojnom savezu, ne dovodi se u pitanje”, rekao je Dacic na otvaranju sedme Beogradske NATO nedjelje.

Prema njegovim rijecima, Srbija razumije odluku svojih susjeda da postanu clanice NATO i da zato ocekuje njihovo razumijevanje za kontakte i saradnju Beograda sa drzavama koje nijesu u NATO.

Dacic je naveo da je situacija na Kosovu vazan dio saradnje s NATO i da je Kosovo za Srbiju najveci politicko-bezbjednosni izazov.

“Od Alijanse ocekujemo da sa razumijevanjem sagledava i podrzava nase prioritete, sto se narocito odnosi na Kosovo i Metohiju. Smatramo da samo kompromisno rjesenje postignuto dijalogom Beograda i Pristine, uz podrsku medunarodne zajednice, moze da obezbijedi trajni mir i stabilnost. Ne postoji ni jedan razlog da nesto sto usaglase dvije strane ne bude prihvatljivo za bilo kojeg treceg aktera”, izjavio je sef srpske diplomatije.

On je ponovio i protivljenje Srbije pretvaranju “Kosovskih bezbjednosnih snaga” u “Vojsku Kosova”, i naveo da se time krsi rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti i ugrozava regionalna i sira stabilnost.

ILDEM SAOPSTIO

NATO nikad nece vrsiti pritisak na Srbiju da mu se pridruzi, porucio je pomocnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Tacam Ildem.

On je ujedno istakao i da Alijansa podrzava pregovore izmedu Beograda i Pristine i predstavlja regionalno prisustvo u obliku Kfora na Kosovu.

“Zelimo stabilan, bezbjedan i napredan Zapadni Balkan”, rekao je Ildem na konferenciji “Prolazimo kroz zidove”, koju organizuje Centar za evroatlantske studije, u okviru Sedme Beogradske NATO nedjelje.

Dva su, kako kaze, kljucna razloga za to.

“Prvo, dijelimo sa vama vase vidanje demokratije i dobrosusjedskih odnosa sa drugom zemljama i medunarodnim organizacijama. Drugo, kad su susjedi NATO bezbjedni i stabilni i mi smo stabilni i bezbjedni”, naglasio je on.

Ildem je naglasio da NATO shvata teret koji Srbija nosi u ocuvanju regionalne stabilnosti i podrzava njene ambicije za blizu integraciju sa EU.

“Shvatamo odluku da postanete partner NATO, ali da ne trazite clanstvo”, rekao je Ildem.

Ildem je istakao da NATO ne govori svojim partnerima sta da rade, vec samo omogucava dijalog po pitanjima sigurnosnih izazova. On je dodao da NATO i njegove clanice u potpunosti razumiju pravo svih zemalja da vode sopstvenu bezbjednosnu politiku i da donose odluke o tome kako ce je primijeniti.

To, kako kaze, ukljucuje i pravo da zemlja da donese odluku do koje mjere ce biti angazovana u saradnji sa NATO.

On je rekao da NATO shvata da je kontroverzan u Srbiji jer su sjecanja na vazdusnu kampanju 1999. godine i dalje bolna za mnoge, pogotovo za one koji izgubili voljene.

“NATO kampanja nikad nije bila protiv srpskog naroda, vec u cilju zastite civila”, tvrdi on i dodaje da je svaki nevini zivot koji je izgubljen tragedija zbog koje zale.

JEDNA OD NAJJACIH IKAD

Hrvatski dio Jadrana pogodila je juce jedna od najjacih oluja ove godine, a jugo koji je duvao u Splitu najjaci je u ovom vijeku.

Od jutros je vjetar u slabljenju, ali se ocekuju obilne padavine, prenijeli su hrvatski mediji.

Portal Index pise da je posebno u Dalmaciji jak jugo nosio sve pred sobom, cupao stabla i bacao ih po automobilima i putevima. Mnogi putevi su blokirani, a materijalna steta je velika.

Predio Istre jugo sa veoma jakim, orkanskim udarima pogodio je sinoc.

Od jutros jugo je u slabljenju i mijenja pravac u jugozapadni i zapadni vjetar.

Prema pisanju Indexa, udari vjetra koji su juce na dubrovackom podrucju prelazili 140 km/h, a u Splitu je na zvanicnoj DHMZ stanici na Marjanu zabiljezen orkanski udar od 134,28 km/h.

Treca je to, kazu, najveca brzina juga u Splitu zvanicno zabiljezena u posljednjih 60 godina. Jaci udar juga zabiljezen je 24. novembra 1987. godine, kada je duvao 138,60 km/h i 1. februara 1986., kada je izmjereno 149,04 km/h.

More je poplavilo kompletne nize djelove obale, a u nekim djelovima Kastela more je dopiralo do kucnih pragova. Koliko je situacija bila alarmantna, pokazuje i to sto su iz Grada Kastela dijelili gradanima dzakove s pijeskom.

Poplavljeni su bili i obalni djelovi brojnih gradova na obali i ostrvima, od Dubrovnika, preko Omisa, Splita, Trogira i Sibenika, pa sve do Istre i ostrva.

Poplavljene su plaze, rive, kuce i poslovni prostori, talasi su razbijali brodove o obalu, a neke su i potopljeni.

Prava steta bice poznata tek nakon sto nevrijeme prode.

Danas se nastavlja umjereno do pretezno oblacno vrijeme uz povremenu kisu, a ujutro u unutrasnjosti i mjestimicnu maglu.

UZAS U ZAGREBU

Dva bezivotna tijela pronadena su u utorak uvece u stanu u zagrebackoj cetvrti Tresnjevka, prenose hrvatski mediji.

Policija i vatrogasci su u stan usli kroz prozor s obzirom da stan ima blindirana vrata. Stan se nalazi na Novoj cesti, jednoj od vecih ulica na Tresnjevci, javio je Jutarnji list.

Jos nije poznat uzrok smrti, a vise informacija bice poznato danas.

RAMA

Albanski premijer Edi Rama rekao je da politicari u Pristini ugrozavaju spoljnu politiku Albanije zarad svojih unutrasnjih politickih interesa.

Kako je rekao, oni to rade suprotstavljanjem zajednickoj inicijativi za stvaranje balkanskog mini-Sengena.

On je, kako prenosi B92, rekao da je dugo objasnjavao Aljbinu Kurtiju, lideru Samoopredjeljenja i kandidatu za premijera privremenih pristinskih institucija, u cemu je znacaj procesa mini-Sengena i da bi bio veoma iznenaden, ako on to ne razumije, jer je, kako je dodao, Kurti dovoljno inteligentan.

“Ako se pretvara da razumije ili ne razumije, to je njegov izbor, ali izgleda da se spoljna politika sa Albanijom koristi za unutrasnju politiku. Ne vjerujem da je to najbolje, imacemo vremena da razgovaramo i produbimo diskusije”, rekao je Rama.

Povodom izjave Kurtija o otvaranju granica izmedu Albanije i Kosova, rekao je da takvo nesto ne moze da se ucini bez pristanka Srbije.

“Ako Kurti zeli da otvori granice, onda se mora sloziti sa svim drzavama”, rekao je Rama.

On je naveo i da ga rukovodstvo u Pristini nije pitalo za misljenje kada je odlucilo da uvede takse na robu iz Srbije, ali da je on tu odluku iskreno podrzao, prije svega kao akciju koja bi trebalo da ima politicki, a ne ekonomski rezultat.

BREGU

Svaka inicijativa ciji je cilj odlucno ukidanje prepreka u nasem regionu nuzna i treba je razmotriti, kazala je generalna sekretarka Vijeca za regionalnu saradnju Majlinda Bregu o inicijativi iz Ohrida-malom Sengenu.

Kako je kazala, Vijece je u potpunosti posveceno regionalnoj saradnji.

“To je nasa misija, a u Ohrid smo bili pozvani da cujemo prijedlog lidera tri ekonomije iz naseg regiona”, dodala je ona.

Bregu je podsjetila da su sest ekonomija regiona, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosov*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbiju u procesu uspostavljanja regionalnog ekonomskog prostora, koji je zvanicno predstavljen 2017. godine, na zahtjev svih sest pomenutih lidera.

“Medutim, u poredenju sa prije dvije i po godine, izgledi su daleko od dobrih. Proces pristupanja Evropskoj uniji je bio spor, a sada je i jos nejasniji. Bilateralni sporovi i razliciti pristupi doprinijeli su odgadanju zajednickog ekonomskog prostora, uz odredene aktivnosti koje su bile na listi prioriteta, a sada vise nisu”, navela je ona.

Previse obaveza iz regionalnih sporazuma jos uvijek nije ispunjeno, a kako kaze Bregu, opterecujuci propisi i prekomjerna birokratija i dalje guse poslovanje i privrednike.

“Za nas u Vijecu za regionalnu saradnju regionalna saradnja je aktivnost koja se razvija. U julu, na samitu u sklopu Berlinskog procesa Vijece za regionalnu saradnju iznijelo je ideju o sporazumu o putovanju sa licnom kartom u cijelom regionu. Svjesni smo da je bilateralno ovo tesko ostvariti, ali smo svi zajedno uspjeli sa sporazumom o smanjenju cijena rominga, koji je potpisalo svih sest ekonomija. Regionalna saradnja postaje smislena onda kada je konacni cilj integracija u Evropsku uniju”, zakljucila je ona.