ZAKLJUCAK KONFERENCIJE
Uvodenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogucilo bi vecu pravnu sigurnost gradana Crne Gore, doprinijelo vecem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija drzavnih sluzbenika.
To je poruceno na pres konferenciji Centra za gradanske slobode (CEGAS) povodom predstavljanja studije ,,Odluke bez snage- gradani bez prava”, koja je pripremljena u okviru projekta “Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u sluzbi gradana”, a koji je podrzala Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.
Izvrsni direktor CEGAS-a Boris Maric istakao je da je uvodenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke izuzetno znacajno, jer bi za gradane Crne Gore omogucilo vecu pravnu sigurnost.
,,Mnoge odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore govore nam o neophodnosti uvodenja ovog pravnog instituta i potrebi ubrzanja upravnih postupaka, koji u nekim slucajevima traju duze od decenije. Cijenimo da je ovo jedno od krucijalnih pitanja i problema koje treba da se rijesi zarad vece pravne sigurnosti gradana”, naveo je Maric.
U predstavljenoj studiji, kako je pojasnio, ponuden je model Zakona o ubrzanju odlucivanja u upravnim postupcima.
,,Cijenimo da bi trebalo to zakonski rijesiti. Naravno, postoji nekoliko nacina da se ovo rijesi, jedan od njih je intervencija u vec postojecem zakonodavstvu Crne Gore. Prva preporuka se odnosi na usvajanje Zakona o zastiti prava na odlucivanje u razumnom roku”, rekao je Maric.
On je porucio da je neophodno uskladiti praksu Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, u pogledu upravnih postupaka.
,,Vrhovni sud je jednim dijelom to i uradio ali to su ipak izuzeci, nije pravilo. Neophodno je izvrsiti izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu, nastaviti sa sirenjem znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti, kroz obuke i strucno usavrsavanje. Upravni postupak, na dnevnom nivou, vode hiljade drzavnih sluzbenika i mora doci do unapredenja”, istakao je Maric.
On je naveo slucaj KIPS-a, kao primjer u kojem je drzava zbog, kako je rekao, loseg postupanja organa, izgubila cetiri i po miliona iz javnih finansija.
,,Milionske su stete koje se prave, ne samo one koje se evidentiraju kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava, vec i na svakodnevnom planu kroz ono sto su gubljenja prava gradana. Posebno je to izrazeno u pravima restitucije i u nekim pravima iz upravnog postupka, vezana za gradansku materiju”, pojasnio je Maric.
Govoreci o slobodnom pristupu informacijama, Maric je kazao da postoje zahtjevi za slobodan pristup informacijama koji nisu rijeseni jos iz 2014. godine, kao i da se nerijetko odgovor zagubi u upravnoj proceduri izmedu organa.
,,Cak ni Zakon o upravnom postupku koji je stupio na snagu 2016. godine nije doprinio da se ti postupci ubrzaju. Puno postupaka traje duze od deceniju, a oni koji su zapoceti prije 2016., bice zavrseni po starom Zakonu o opstem upravnom postupku, sto je poseban problem za gradane. Uvodenje jednog ovakvog instituta, koji bi afirmisao zastitu prava na sudenje u razumnom roku, odnosno odlucivanje u razumnom roku, bilo izuzetno znacajno”, ocijenio je Maric.
Advokat i osnivac CEGAS-a Sergej Sekulovic kazao je da gradani cesto cekaju na ostvarivanje prava u upravnim postupcima koji su, kako je ocijenio, najvazniji postupci koje imaju na raspolaganju.
,,Medutim, Zakon o zastiti prava na sudenje u razumnom roku, koji predvida dva mehanizma za ubrzanje postupka i naknadnu, nije obuhvatio upravni postupak. Ukoliko zelite da se upravni postupak ubrza, imate na raspolaganju tuzbu zbog cutanja uprave, koja cesto ne znaci nista. Problem u tom dijelu nesporno postoji”, rekao je Sekulovic.
On je naveo da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u dijelu upravnog postupka jasna.
,,Iz pozicije Evropskog suda za ljudska prava, upravno i sudsko postupanje je jedan postupak koji treba i mora da ima zastitu. Odnosno, ukoliko odlucivanje odredenih organa uprave, pa na kraju i Upravnog suda predugo traje, gradani mogu pred Evropskim sudom za ljudska prava traziti nadoknadu stete zato sto im je povrijedeno pravo na sudenje u razumnom roku, kao jedan od bitnih elemenata prava na pravican postupak”, pojasnio je Sekulovic.
Govoreci o upravnoj reformi, primjeni novog Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu koji se primjenjuju poslednje dvije godine, on je ocijenio da problem i dalje postoji.
,,Za pohvalu je odredena praksa Vrhovnog suda koja ide u pravcu da prosiruje svoju zakonsku nadleznost, odnosno uzeo je u postupanje i odredene upravne postupke iz pozicije sudenja u razumnom roku, iako ga zakon na to eksplicitno ne ovlascuje. Medutim, ocjenjujemo da se radi o selektivnom pristupu jer se radi iskljucivo u predmetima koji su vezani za postupke koji imaju gradansko-pravni karakter, odnosno izdavanje gradevinske dozvole, restitucije”, naveo je Sekulovic
On je kazao da bi primjena predstavljenog modela Zakona o pravu na. odlucivanje u razumnom roku doprinijela vecem stepenu odgovornosti upravnih organa.
,,Tamo gdje je predsjednik suda adresa kojoj se obracate da bi se odredeni postupak, koji dugo traje, ubrzao, ta adresa u upravnom postupku treba da bude starjesina organa. Na taj nacin povecava se nivo i stepen odgovornosti samih upravnih organa. Upravo smo taj model Zakona ponudili crnogorskoj javnosti”, istakao je Sekulovic.