STRUCNJACI UPOZORAVAJU

“Dip fejk” ili duboka laz, novi je oblik hibridnog rata kazu za Dnevnik TVCG strani i domaci strucnjaci koji izucavaju novu tehnologiju pomocu koje se montiraju lazni video snimci. Nasi sagovornici apeluju da se podigne svijest gradana o ovom problemu koji ima globalni karakter i prijetnja je urusavanju nacioanlne bezbjednosti.

Dip fejk – ili duboka laz – tehnologija je koja pociva na montazi laznih video-zapisa u kojima se, vjestackim simulacijama, prikazuju pojedinci kako rade i govore ono sto inace u realnosti – nijesu ucinili. Emili Gulijev, Urednik za digitalne platforme u Glasu Amerike objasnjava kako to izgleda u praksi.

“Recimo da umjesto postavljanja pitanja o dip fejku, vi pitate nesto drugo, o medunarodnoj politici, o akcijama na berzi i slicno. Dakle, masina obraduje vas snimak, takode obraduje i moj snimak, analizira ga i integrise moje djelovanje i govor sa vasim aktivnostima od cega pravi treci snimak koji je – lazan”, kazala je Gulijev.

Dip fejk pojavio se krajem 2017. i sada vec ima globalni uticaj. Najrazvijenije zemlje svijeta, poput SAD-a oznacavaju ga kao veliku prijetnju po nacionalnu bezbjednost zbog mogucnosti manipulacije narocito tokom izbornih procesa. Zato su nedavno, americki politicari, a u susret predsjednickim izborima naredne godine upozorili na mogucnost vece zloupotrebe. Gulijev podsjeca na ranije slucajeve.

“Postoji snimak govora Baraka Obame od prije dvije godine, eksperimentalne prirode. To se moze desiti bilo kom kandidatu tokom ili prije ili poslije izbora, sto moze imati ogroman uticaj na same izbore. Cak i ako se dokaze da je lazan, nastetice reputaciji osobe o kojoj je rijec”, kazala je Gulijev.

Izbori naredne godine bice odrzani i u nasoj zemlji. I to parlamentarni. Da li lazni video snimci prijete Crnoj Gori? Strucnjaci kazu da, s obzirom na iskustvo od prethodnih izbora.
.
“Dip fejk jeste dio hibridnog rata. Na osnovu svega sto znamo do sad sto se desilo, ne samo ovdje nego i u regionu i na globalnom nivou mozemo pretpostaviti da ce se desiti neki vid dezinformacione kampanje ukljucujuci i dip fejk. Za sada nije poznat u nasem medijskom prostoru sto ne znaci da ga nece biti”, kazao je Milan Jovanovic iz Atlantskog saveza Crne Gore.

“Preporucjemo vladama, ne samo tokom perioda izbora vec i svakodnevno, da podignu svijest o tom pitanju. Jer nas dip fejk stavlja u poziciju gdje ne mozete da vjerujete svojim ocima”, dodaje Gulijev.

A, ukoliko lazni video snimci postanu realnost i kod nas, sagovornici objasnjavaju kako ih prepoznati.

“Vidjece se da nije dovoljno usavrsen, upravo zbog nedostatka u tehnologiji koja je potrebna da se on napravi”, dodao je Jovanovic .

“Da obrate paznju na prekide na snimku, na odsjaj u ocima, jer glavni dio, kvadratnog oblika, koji uzimaju sa drugog videa i ubacaju na kompletno tijelo je ovaj dio ovdje( pokazuje ). Samo njega mijenjaju i zato se tu javljaju treptaji slike. Na to je najvaznije obratiti paznju.”, objasnjava Gulijev.

Paznju, kazu nasi sagovornici, moraju da obrate i mediji, jer imaju kljucnu ulogu u informisanju gradana, kojima treba samo provjerena informacija.

“Stoga apelujem na medije u ovom momentu da se bavimo onim za sta smo se skolovali, i prateci naravno one postulate koje smo ucili na fakultetu. I onad greske nema apsolutno”, navodi novinarka Portala Antena M mirjana Dragas.

Fenomen dipfejka sagovornike Dnevnika objedinio je u stavu – da u eri brzog razvoja novih tehnologija, informacije ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.

Natasa Mitrovic, TVCG

NIKSIC

Na zidu zgrade Instituta crne metalurgije (ICM) u Niksicu naslikan je mural sa likom i stihovima pjesnika Vitomira Vita Nikolica, a ozvanicenje tog umjetnickog cina propraceno je multimedijalnim dogadajem Poezija – celik – umjetnost.

Direktor ICM, Ranko Nikolic, cija je ideja bila organizovanje tog desavanja, rekao je da kao drustveno odgovorna kompanija njeguju dobar odnos prema gradu u kome su nastali i posluju, dok ustupanjem dijela svojih prostorija podrzavaju rad vise talentovanih umjetnika.

,,Institut je danas nastavljac slavne tradicije, a zeljeli smo da lokalnoj zajednici podarimo lijepo umjetnicko vece i prisjetimo se generacija metalurga i legendranih direktora koje su stvorile ovu kompaniju i prosli kroz niksicku Zeljezaru, a bilo ih je izmedu 23 i 25 hiljada”, rekao je Nikolic na pocetku tog dogadaja u Niksicu.

Umjetnicki dogadaj je nastao u saradnji sa Javnom ustanovom Muzeji i galerije i Agencijom za lokalnu demokratiju iz Niksica.

Direktorka Muzeja i galerija Niksic, Jelena Dukanovic, ocijenila je da je predivni objekat ICM arhitektonski dragulj Niksica i spada u postindustrijsku bastinu koja je veoma dragocjena, a otvorio je vrata umjetnicima.

“Kao jedan od umjetnika koji stvara vec devet godina pod krovom ICM, gdje je nastalo veoma mnogo radova i izlozbi u divnoj, srdacnoj, prjateljskoj atmosferi”, rekla je Dukanovic.

U ime Agencije za lokalnu demokratiju, Ana Milovic Jasikovac, zahvalila je ICM sto su nasli zajednicki jezik i uklopili se u ideju da kroz Kling projekat doprinesu izradi murala cuvenom pjesniku Vitomiru Vitu Nikolicu.

Ona je ukazala da je Kling projekat usmjeren na promociju i zastitu lokalne kulturne bastine i navela da su u njemu ucestvovale i profesorice – mentorke ucenika Snjezana Boskovic i Tamara Janjusevic, Marija Lazarevic, umjetnici Milena Krivokapic i Ivan Stamatovic.

Mural je naslikala akademska slikarka Milena Krivokapic uz pomoc svoje sestre Jelene, a na svecanosti ga je otkrio najstariji radnik u proizvodnji Instituta Milan Drincic.

U okviru multimedijalnog dogadaja otvorena je i izlozba radova oko 20 umjetnika i fotografa, koji uglavnom stvaraju u ateljeima u prostorijama Instituta.

Umjetnik Miomir Miso Vemic ocijenio je da su celik i umjetnost spona dva zvona, duhovnog i naucnog i da se u ICM dogodila “simbioza, spoj laboratorije i ateljea, veza tajna, cvrsta i javna”.

Vemic je podsjetio da vise od decenije likovnjaci uzivaju gostoprimstvo te institucije i da je i ta izlozba uvod u galerijski zivot tog zdanja.

“U ovom zdanju su nastajali i sazrijevali mnogi naucnici, majstori, ljudi, pa i opstali neki umjetnici. Iz ovog prostora su nastale mnoge izlozbe, dobre kritike, modne revije, muzicki nastupi, a ovdje rade i stvaraju ucitelji i ucenici, umjetnici i naucnici”, rekao je Vemic.

On je kazao da sve sto je nastajalo unutar tog zdanja, bilo u duhovnom ili naucno materijalnom smislu, postalo znano i van granica Crne Gore i iskazao duboku zahvalnost direktoru Nikolicu.

ISPRED SKUPSTINE

Novi protest bivsih korisnica naknada za majke sa troje i vise djece bice odrzan u utorak u 13 sati, ispred Skupstine Crne Gore.

Predstavnica bivsih korisnica naknada, Zeljka Savkovic, kazala je da ce u sklopu protesta biti organizovana i protestna setnja, prenosi portal Vijesti.

Ona je pitala da li je potrebno ista vise dodati poslije svih afera koje potresaju Crnu Goru u posljednje vrijeme.

“Toliko podijeljenih stanova, kredita i ko zna cega jos da bi se oduzelo steceno pravo majkama korisnicama naknade. Koliko ljudski um mora da bude zamracen da smisleno uradis najveci zlocin, na najranjivijoj populaciji u Crnoj Gori poslije djece, oduzevsi im pravo na zivot”, navela je Savkovic.

Ona je istakla da majke ne cute i nece cutati.

“Hocemo nase steceno pravo koje imaju i poslanici, sportisti, kulturni radnici i vlasnici kockarskih aparata”, naglasila je Savkovic.

Ona je pozvala gradane da se pridruze majkama u utorak u 13 sati, ispred Skupstine.

“Da svi zajedno posaljemo poruku da necemo dozvoliti sta su naumili. Da nas zive sahrane”, rekla je Savkovic.

SITUACIJA U CG STABILNA

Niksicko naselje Brocanac najteze je pogodeno poplavama minulih dana. Pojedine kuce su pod vodom i skoro odsjecene od grada. Ipak veliki problem im predstavlja to sto su vec cetiri dana bez struje pa je napravljena velika steta zbog hrane koja se nalazila u friziderima i zamrzivacima. Obisli su ih pripadnici Sluzbe zastite i spasavanja i Direktorata za vanredne situacije kako bi vidjeli sta im je potrebno. Porucuju, da ce i narednih dana pratiti situaciju i biti na rasopolaganju svim ugrozenim mjestanima i njihovim domacinstvima.

Pripadnici direktorata za vanredne situacije i sluzbe zastite i spasavanaj Niksic obisli su danas mjestane Brocanca cije kuce nijesu ugrozene poplavama u tom niksickom mjestu, ali im veliki problem predstavlaj sto su danima bez struje a ni autima se ne moze do njih. Nadlezni porucuju da ce i narednih dana pratiti situaciju i biti na raspolaganju svim ugrozenim mjestanima i njihovim domacinstvima.

Niksicki vatrogasci i pripadnci Direktorata za vanredne situacije ovih dana imaju pune ruke posla.

Tri kuce poplavljene, one nesto na visim kotama na suvom, ali vec cetvrti dan bez struje. Upravo to najteze pada osamdesetogodisnjoj Mariji Nikolic koja u cudu komentarise jezero ispod njene kuce.

“Bude vode dolje ali da je mozes u cizmama proci, ali niko nikad ne pamti ovo. Nema svijetla, frizideri su puni, ostetilo se”, kazala je mjestanka Brocanca Marija Nikolic.

Slicni problemi i kod Marijinh komsija.

Nadlezni su praticno danonocno u prirpavnosti, spremni da priteknu u pomoc kad god zatreba.

Obilne padavine proteklih dana donijele su brojne problem mjestanima vise naselja te opstine, gdje se voda znacajno povukla. Ne i u Brocancu gdje je nivo formiranog jezera na mjestima svega metar od zica dalekovoda.

Situacija na poplavama ugrozenim podrucjima stabilna

Situacija na poplavama ugrozenim podrucjima je stabilna i u proteklih 24 sata sluzbe zastite i spasavanja po ovom pitanju nijesu imale nijednu intervenciju, saopsteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Voda se, kako su kazali, u manjoj ili vecoj mjeri povlaci iz poplavljenih domacinstava, pomocnih objekata, sa puteva.

“Jedino je stanje nepromijenjeno u Brocancu, u opstini Niksic, gdje su ugrozeni objekti pod konstantnom paznjom sluzbe zastite i spasavanja iz Niksica i pripadnika Direktorata za vanredne situacije MUP-a”, navodi se u saopstenju.

Iz Direktorata dodaju da su vodostaji rijeka u stagnaciji ili u blagom padu, a Skadarsko jezero je, kako su kazali, za sada, bez opasnosti od izlivanja.

“Sistem zastite i spasavanja je i dalje u pripravnosti, pratimo situaciju i u skladu sa razvojem dogadaja, bicemo spremni da reagujemo svim raspolozivim materijalno-tehnickim i ljudskim kapacitetima”, zakljucuje se u saopstenju.

VLADA USTAVNOM SUDU

Vlada Crne Gore predlozila je Ustavnom sudu da odbije kao neosnovan Predlog za ocjenu ustavnosti odredbi Odluke o nacinu i kriterijumima za rjesavanje stambenih potreba funkcionera, koji je podnijela poslanica Demokratskog fronta Branka Bosnjak.

Bosnjak smatra da je ta Odluka diskriminatorna, nejasna, neodredena i proizvoljna i da se stvara prostor za zloupotrebe i nezakonitosti, cime se omogucava mijesanje izvrsne vlasti u sudsku i zakonodavnu.

Vlada, sa druge strane, smatra da odrebe Odluke nijesu diskirminatorne i u suprotnosti sa Ustavom i zakonom.

Vlada je u misljenju, koje je usvojila na poslednjoj sjednici, istakla da su jasno navedena jasno odredena lica na koja se primjenjuje odluka.

,,Propisivanjem povoljnosti za kupovinu stana ili dodjelu kredita, funckioneri se ne dovode u povoljniji polozaj u odnosu na druge zaposlene drzavne sluzbenike, namjestenike i zaposlene u javnom sektoru”, ocijenili su u Vladi.

Kako se navodi u misljenju, treba imati u vidu da svaki poslodavac moze da obezbijedi podrsku, odnosno novac za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih.

Iz Vlade su podsjetili da je to pitanje u oblasti prosvjete, zdravstva, uprave i pravosuda rijeseno granskim kolektivnim ugovorima.

,,Zakljucivanjem granskih ugovora i posebnih sporazuma, Vlada se izdavanjem sredstava opredijelila za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih koji obavljaju poslove od interesa za drzavu, cijeneci njihov poseban polozaj i stepen odgovornosti”, kaze se u misljenju.

Dodaje se i da se izuzetni rezultati i kvalitet rada, kao osnov za rjesavanje stambenih pitanja, utvrduju u skladu sa zakonom propisanim kriterijumima, kao i da su jasno propisani kriterijumi i lica koja ocjenjuju.

,,S toga, u postupku za rjesavanje stambenih potreba nema arbiternosti, jer osoba koja rukovodi organom uprave, sluzbom organa uprave ili drugog pravnog lica, u kojem je sluzbenik zaposlen i koji snosi odgovornost za rad, je najkopetentnije da na osnovu rezultata rada podnese predlog Komisiji za rjesavanje stambenih pitanja zaposlenih”, navodi se u misljenju.

VOZAC LAKSE POVRIJEDEN

Laksa saobracajna nezgoda dogodila se danas na Cetinjskom putu u blizini Delta sitija, saopsteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policijje.
Kako je saopsteno Portalu RTCG, jedna osoba je primljena u Urgentni centar KCCG sa laksim povredama.

Kako je Portalu RTCG saopstio nacelnik Urgentnog centra Nermin Abdic, vozac automobila nema teze povrede i nije u zivotnoj opasnosti. Abdic nam je kazao da je povrijedeni u svjesnom stanju.

Pod jos nerazjasnjenim okolnostima, automobil cetinjskih tablica prevrnuo se nasred puta.

Uvidaj je u toku.

MONTEFARM SAOPSTIO

Montefarm je danas poceo distribuciju vakcine protiv sezonskog gripa u Javne zdravstvene ustanove Crne Gore na podrucju Podgorice, Danilovgrada i Niksica. Vakcinacija ce poceti tokom sljedece sedmice.

Iz Montefarma su saopstili da je u njohovo skladiste stiglo 22.700 doza vakcine, Vaxigrip-tetra, proizvodaca Sanofi Pasteur.

“Sjutra, 10. novembra, bice isporucena javnim zdravstvenim ustanovama u Baru, Ulcinju, Budvi, Tivtu, Kotoru, Risnu, Herceg Novom, i Cetinju. Sjeverni region vakcine ce dobiti u ponedjeljak, 11. Novembra”, saopsteno je iz Montefarma.

Vakcinacija ce poceti tokom sljedece sedmice, prema preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

MUP

Pripadnici MUP-a uklonili su s gradilista autoputa, u mjestu Matesevo, neeksplodiranu bombu iz Drugog svjetskog rata.

“Sluzbenici Odsjeka za neekspodirana ubojna sredstva (NUS) Direktorata za vanredne situacije MUP-a izuzeli su jutros avio bombu iz Drugog svjetskog rata tesku 1000 kilograma koja je pronadena prilikom izgradnje pristupnih puteva na auto-putu, u mjestu Matesevo”, navodi se u saopstenju MUP-a.

Bomba je, kako pojasnjavaju, u svom sastavu imala dva upaljaca, te je zbog vece bezbjednosti prilikom transporta saobracaj bio obustavljen sat i po vremena na dionici Matesevo-Kolasin-Podgorica, na kojoj je vrsen transport.

CGO OCIJENIO

Elementi koji su obiljezje fasizma i nacizama i koji su gurnuli Evropu u propast poput mrznje, nasilja, predrasuda prema razlicitim manjinskim grupama, predstavljaju savremeni oblik fasistickog diskursa u crnogorskom drustvu koji zabrinjava, ocijenjeno je iz Centra za gradansko obrazovanje (CGO).

Ta nevladina organizacija (NVO) pozvala je na sire drustveno obiljezavanje 9. novembra kao Medunarodnog dana borbe protiv fasizma, antisemitizma i ksenofobije i na dan podsjecanja na tragicne dogadaje i milione zrtava fasizma i nacizma.

Iz CGO su kazali da protok vremena, zaborav i sve veca drustvena relativizacija, kako zlocina iz Drugog svjetskog rata, tako i iz posljednjih sukoba na Balkanu, doprinosi rastucem trendu fasizacije crnogorskog drustva.

“A opravdavanje zlocina i zaborav ekstremistickih elemenata koji su doveli do uzasa tih vremena uticu na njihovo ozivljavanje i sirenje u nasem drustvu, koje ne pokazuje jos uvijek dovoljnu nespremnost na svim nivoima da im se suprotstavi”, navodi se u saopstenju.

Podsjecanje na uzase koje su proizveli nacizam i fasizam, izmedu ostalog i genocid Holokausta, isticu iz CGO-a, trebalo bi da opomene i doprinese vecem stepenu osjetljivosti na nepravdu, nasilje i krsenje ljudskih prava sa kojima se Crna Gora i danas suocava.

“Elementi koji su obiljezje fasizma i nacizama i koji su gurnuli Evropu u propast poput mrznje, nasilja, diskriminacije, predrasuda prema razlicitim manjinskim grupama, sve prisutniji govor mrznje u medijima, tendencija da se kriticari vlasti predstavljaju kao strani placenici i “drzavni neprijatelji”, predstavljaju savremeni oblik fasistickog diskursa u crnogorskom drustvu koji zabrinjava”, rekli su iz CGO-a.

Iz te NVO su kazali da oni koji u svojoj kratkovidosti i interesima, cak i sa skupstinske govornice, doprinose ovakvom diskursu ocigledno nijesu svijesni dubokih posljedica koje on ostavlja.

Prema njihovim rijecima, pohvalno je cesto isticanje antifasistickih vrijednosti na kojima se temelji savremena Crna Gora i sto u njenoj istoriji nije bilo antisemitizma.

“Medutim, dugogodisnji izazovi sa kojima se suocava crnogorsko drustvo smanjuju njegovu otpornost na aveti koji su nas u 20. vijeku mnogo puta gurnuli u ambis medunacionalne i meduvjerske mrznje”, kaze se u saopstenju.

Iako Crna Gora ulaze velika sredstva u obnovu i ocuvanje antifasistickog naslijeda, iz CGO su ukazali na nedovoljno ocuvanje antifasizma na lokalnom nivou i neadekvatnu zastupljenost u obrazovnom sistemu.

Oni su rekli da obiljezavanjem 9. novembra odaju cast svim gradanima Crne Gore koji su dali zivot braneci ideale antifasizma.

“Ali i ukazujemo na prijetnje temeljima na kojima je nasa drzava zasnovana – prijetnje toleranciji, razumijevanju, postovanju i multikulturalnom skladu su prijetnja tkanju koje veze nasu zemlju, ojacava njenu demokratizaciju i osigurava progress”, dodali su iz CGO.

MARININA PRICA

Ekipa emisije Zapis posjetila je Marinu Radovic, jedinu zenu koja je antikvar u Crnoj Gori sa svojim izlozbenim prostorom.

Marina je vec postala popularna na drustvenim mrezama, a sve se zacelo na Durmitoru kod babe Mileve.

“Prica je krenula od skrinje moje babe Mileve, gdje sam podstaknuta mirisom babinom skrinjom, pocela da vodim tu pricu sa tom skrinjom. Ljubav pocinje od moje sedme, osme godine. Sakupljacki rad traje sigurno deset, 15 godina”, prica Marina.

Izlozbeni prostor izgradila je u tradicionalnom stilu, a u svemu su joj pomogla njena djeca, dvije kcerke i sin Ivan, za kojeg se nada da ce nastaviti tradiciju.

  • Naredne tri godine izazovne, na naplatu stiže najviše novca
    on 22/12/2024 at 18:43

    U naredne tri godine Crnoj Gori na naplatu stiže dvije milijarde eura starog duga, a najveći dio Ministarstvo finansija planira da vrati novim zaduživanjem. Takav pristup kritikuju iz opozicije jer je, kažu, pokazatelj neodgovorne ekonomske politike, dok iz vlasti smatraju da je jedino rješenje jer je riječ o naslijeđenim dugovima prethodne vlasti.

  • Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,6 miliona eura
    on 22/12/2024 at 10:11

    Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,6 miliona eura.

  • Analiza poslovanja "Port of Adria” u februaru, onda odluka o kupovini
    on 22/12/2024 at 06:01

    Na tender za nabavku treće mobilne dizalice u Luci Bar za sada se prijavio samo jedan ponuđač, kompanija “Liebherr” iz Rostoka u Njemačkoj. Direktor naše najveće trgovačke luke Ilija Pješčić kaže da se nada da će Luka Bar treću dizalicu imati krajem jula naredne godine. Direktor Luke Bar očekuje da će kompanija "Hamburg port Consulting", u prvoj polovini februara naredne godine, završiti  detaljnu analizu poslovanja kompanije "Port of Adria”

  • Obavezna rezerva 307,79 miliona eura
    on 21/12/2024 at 17:18

    Obavezna rezerva banaka na kraju novembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 307,79 miliona eura.

  • Potpisan ugovor za rekonstrukciju puta Petnjica – Bioče
    on 21/12/2024 at 09:44

    Uprava za saobraćaj potpisala je Ugovor sa kompanijom Bemax za rekonstrukciju saobraćajnice koja povezuje Petnjicu i Bioče, u dužini od oko devet kilometara.

  • Radulović: Pomorska linija Bar-Bari kreće krajem juna
    on 21/12/2024 at 09:35

    Pomorska linija Bar-Bari biće krajem juna ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da saobraćati do kraja septembra.

  • Inflacija u novembru u SAD-u sporija od očekivane
    on 21/12/2024 at 07:13

    Indeks privatne potrošnje (PCE) u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u novembru je dostigao godišnji rast od 2,4 odsto, te mjesečni od 0,1 odsto.

  • Rekordna godina za Aerodrome, opslužili skoro tri miliona putnika
    on 20/12/2024 at 14:57

    Za Aerodrome Crne Gore tekuća 2024. godina je rekordna i po prometu putnika i po bruto poslovnim prihodima. To je sa konferencije za medije u Podgorici poručio izvršni direktor, Roko Tolić.

  • Najviše jahti u Crnoj Gori imaju državljani Srbije
    on 20/12/2024 at 09:33

    Pod crnogorskom zastavom plove jahte u vlasništvu državljana i kompanija iz 49 različitih zemalja. Među njima su najbrojniji vlasnici iz Srbije, Rusije i Crne Gore, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Švajcarske, Italije, Kazahstana. U crnogorski registar jahti svoja plovila upisali su državljani i kompanije iz egzotičnih država poput Sejšela, Maršalskih Ostrva, Hong Konga…

  • Vlada donijela odluku o osnivanju Razvojne banke
    on 19/12/2024 at 18:36

    Vlada je donijela odluku o osnivanju Razvojne banke Crne Gore, čiji je osnivački kapital 107,5 miliona eura.