EKSPERT EBU-A U RTCG

U okviru projekta tehnicke saradnje i podrske javnim nacionalnim emiterima zemalja Zapadnog Balkana, u Radio-televiziji Crne Gore odrzan je dvodnevni trening na temu programsko-produkcionog i finansijskog planiranja i izvjestavanja.

Na radionici, kojoj su prisustvovali rukovodioci vise sektora RTCG – Televizije, Radija, Portala, produkcije i finansija, ekspert Evropske radiodifuzne unije (EBU) Marko Fili podijelio je iskustva RTV Slovenije.

Fili je naglasio da je planiranje bitno ako zelimo dostici neke ciljeve. Prvo, mora se znati koji su to ciljevi i sa kojim aktivnostima doci do njih.

“Treba da znamo sta zelimo da postignemo i kakve resurse imamo. Koliko imamo finansija, koliko imamo zaposlenih, koja tehnicka sredstva itd. RTCG to sada obavlja dosta dobro, uporedili smo sa RTV Slovenije i vidjeli kako mi radimo, a kako vi”, kazao je Fili, inace bivsi generalni direktor RTV Slovenije.

Istakao je da ce proces digitalizacije, u nekoj mjeri, promijeniti nacin rada, tako da ce se promijeniti i planovi i nacin iskoriscavanja resursa.

“Mislim da vas ceka puno zadovoljstva sa novom opremom, ali i puno rada, zato treba da se pripremite”, dodao je Fili.

Pomocnica generalnog direktora RTCG Vanja Scekic je kazala da su uvidjeli kako unaprijediti i procese planiranja i izvjestavanja nakon procesa digitalizacije, ta na koji nacin se dostavljaju izvjestaji nadleznima.

Ekspert EBU-a je dao prakticne primjere i savjete kako da sektori RTCG zajednicki planiraju Programsko-produkcione i finansijske planove.

“Fili nam je pomogao i kako da jedni druge bolje razumijemo, pogotovo sluzbe finansija, produkcije i programa, kako bi nasi planovi bili precizni, realni i izvodljivi, i pokazao nacine kako da se bolje realizuju. Culi smo kako da dijelimo budzete u pojedine programske jedinice i na koji nacin da pratimo realizaciju ostvarenja budzeta”, navela je Scekic.

IZVRSITELJKA UN-A

U Crnoj Gori je broj identifikovanih zrtava trgovine ljudima nizak a djeca, posebno iz romskih zajednica, ranjiva su grupa kada je ta pojava u pitanju, porucila je specijalna izvjestiteljka UN Marija Gracija Damarinaro.

Ona je dodala da o trgovini ljudima nema dovoljno zvanicnih podataka u drzavi.

Damarinaro je predstavila danas preliminarne zakljucke o stanju u oblasti trgovine ljudima u Crnoj Gori, nakon sedmodnevne posjete drzavi.

Od 2015. godine donijeta je jedna pravosnazna presuda za trgovinu ljudima i to, porucila je Damarinaro, nije realno stanje.

“Broj identifikovanih zrtava nije indikator pojave trgovine ljudima vec indikator kapaciteta nadleznih da se bore protiv trgovine ljudima”, porucila je Damarinaro.

Taj indikator, kako je rekla, pokazuje nizak kapacitet bavljenja tim fenomenom krsenja ljudskih prava i treba se mnogo bolje protiv njega boriti.

Prema njenim rijecima, mali broj identifikovanih slucajeva, pokazuje da posvecenost organa nije bila dovoljna do sada.

“Nadam se da ce ubuduce operativni tim proizvesti bolje rezultate”, kazala je Damarinaro na konferenciji za novinare.

Damarinaro je posjetila Prihvatni centar za azilante u Spuzu i alternativni smjestaj za azilante na Koniku i razgovarala sa relevantnim zvanicnicima, institucijama i grupama na tu temu.

“Na osnovu mojih preliminarnih saznanja, a uprkos cinjenici da nema dovoljno zvanicnih raspolozivih podataka, migranti koji prate takozvanu Balkansku rutu vide Crnu Goru kao tranzitnu zemlju i destinaciju, a s obzirom na njihovu situaciju, tokom svog putovanja, mogu da postanu zrtve trafikinga i eksploatacije”, rekla je Damarinaro.

Ona je kazala da je prisutan i problem internog trafikinga koji posebno pogada romske zajednice.

“Najskorije identifikovani slucaj odnosio se na dva drzavljanina Pakistana koji su bili zrtve trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije u kontekstu ugostiteljske djelatnosti. Civilno drustvo je navelo zabrinutost da je broj ovih slucajeva veci od onih koji su trenutno identifikovani”, navela je Damarinaro.

Prema njenim rijecima, djeca, posebno iz romskih zajednica, predstavljaju ranjivu grupu u smislu prisilnog i organizovanog prosjacenja, dok djevojcice, kako one iz Crne Gore tako i one van njenih granica, se prodaju radi zasnivanja brakova u romskim zajednicama u Crnoj Gori i drugim zemljama.

“Jedan od ovakvih slucajeva koji su identifikovani tokom prosle godine, a za koje su podignute optuznice, je i slucaj djevojcice iz romske zajednice koju je njen otac prodao za iznos od pet hiljada EUR radi ugovorenog braka”, navela je Damarinaro.

Ona je dodala da, kada je rijec o trgovini radi prosjacenja, identifikovan je jos jedan slucaj koji se tice cetiri maloljetna lica iz romske zajednice koji su bili prisiljeni na prosjacenje u kontekstu organizovanog prosjacenja.

“Pozdravljam strategiju za prevenciju koju je Crna Gora usvojila, a koja se tice romskih manjina, a posebno bih istakla edukativne programe koje imaju za cilj da destimulisu preuranjene brakove, da sprijece napustanje skole i da osiguraju da romska djeca pohadaju predskolske ustanove, osnovne i srednje skole”, porucila je Damarinaro.

Ona je rekla da je od 2017. godine, Crna Gora postala znacajna tranzitna zemlja za migrante koji se krecu Balkanskom rutom.

Ona je podstakla Vladu da udvostruci napore za identifikaciju potencijalnih zrtava trgovine ljudima, sto je veliki izazov.

Prema njenim rijecima, Crna Gora je usvojila inovativne propise a stvarni izazov bice primjena.

“Glavni nedostatak odnosi se na sistem pruzanja podrske zrtvama koji bi trebao da bude potpuno revidiran i efikasniji, kao i adekvatno finansiran”, porucila je Damarinaro.

Ona je ukazala da je Vlada nedavno izmijenila svoju operativnu strukturu za borbu protiv trgovine ljudima.

“Od avgusta ove godine, formiran je operativni tim, na cijem celu se nalazi drzavni tuzilac u visem drzavnom tuzilastvu u Podgorici, za vodenje operativnih aktivnosti vezano za pokretanje krivicnog postupka”, rekla je Damarinaro.

Prema njenim rijecima, sto se tice pomoci i podrske zrtvama, postoje nedostaci koje je potrebno prioritetno rjesavati.

“Pozdravljam vladin pristup da saraduje sa nevladinim organizacijama i finansira ih za vodenje sklonista, jer je ovo najefikasnije i za zrtve najpodesnije rjesenje. Prema informacijama dobijenim tokom moje posjete, shvatila sam da u zemlji postoje cetiri sklonista, od kojih je jedno za djecu u Bijeloj, jedno za muskarce i zrtve pod visokim rizikom u Bijelom Polju, kao i dva za zene u Podgorici i Niksicu”, kazala je Damarinaro.

Ona ne smatra da su ugrozene samo manjine.

Nove vladine strukture, posebno operativni tim, dodala je, moraju dokazati da je sprjecavanje i suzbijanje trgovine ljudima snazna posvecenost cjelokupne vladine strukture koja ce dovesti do konkretnih rezultata.

Ona je porucila da bi se ohrabrile potencijalne zrtve da se jave, moraju biti uvjerene u cinjenicu da nece biti procesuirane.

“Nacelo nekaznjavanja zrtava, sadrzano u Konvenciji Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, rijetko se sprovodi u cijelom regionu SE. U tom pogledu, Crna Gora moze biti primjer i pokazati inovativan i efikasan pristup”, kazala je Damarinaro.

Ona je preporucila uspostavljanje efikasnijeg i trajnog sistema podrske zrtvama.

“U trenutnoj situaciji, NVO koje vode sklonista ne bi mogle da prezive bez podrske spoljnih i/ili privatnih donatora. Zbog toga bi cijeli sistem finansiranja trebalo da bude efikasniji, a borbi protiv trgovine ljudima treba dati prioritet, kako bi se u bliskoj buducnosti poboljsali rezultati zemlje u oblasti podrske zrtvama. Podrska NVO pruzaocima usluga ne bi se trebala zasnivati na pristupu od zrtve do zrtve”, porucila je Damarinaro.

Saznanja i preporuke naci ce se u izvjestaju koji ce biti prezentovan na Savjetu za ljudska prava na UN-a u junu, sledece godine.

ZA 250 DAKA

Osnovna skola “Stampar Makarije” ubrzo ce dobiti dodatni skolski objekat koji ce biti kapaciteta za oko 250 djece, saopstilo je Ministarstvo prosvjete.

“OS ‘Stampar Makarije’, koja je jedna od najvecih u Crnoj Gori, ubrzo ce, rekonstrukcijom postojecih prostorija koje se nalaze u blizini, dobiti dodatni skolski objekat koji ce biti kapaciteta za oko 250 djece, a koji ce biti priveden namjeni ulaganjem Ministarstva prosvjete i NR Kine”, navode iz Ministarstva prosvjete.

Kazu da je ukupna investicija u rekonstrukciju i adaptaciju 200 000 eura, od cega ce Ministarstvo prosvjete investirati 150.000, a ambasada NR Kine 50.000.

Ministar Damir Sehovic rekao je da je rijec o prostorijama koje se nalaze preko puta Skole, a do kojih se doslo efikasnom saradnjom sa Upravom za imovinu Crne Gore.

Rekonstrukcijom tih prostorija, zajedno sa ambasadom NR Kine, a uz podrsku skupstinskog Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, se fakticki dobija novi manji skolski objekat povrsine oko 700m2, koji ce sadrzati osam ucionica, toalete i ostale pratece sadrzaje, a koji ce zelenim povrsinama i parkovskim stazama biti povezan sa maticnim objektom.

Dodatno, ova skola dobila je i prostor od Ministarstva odbrane od oko 140 m2 za potrebe produzenog boravka, cime ce se dodatno osloboditi prostor unutar maticnog objekta Skole.

Ambasador Liu Dingrekao je da su kinesko-crnogorski odnosi na najvisem nivou u istoriji, a saradnja u oblasti obrazovanja i kulture ostvarila je napredak.

Direktorica skole Natasa Vlahovic rekla je da je projekat prosirenja od velikog znacaja za rasterecenje kapaciteta.

“Nadam se da ce realizacija Projekta opravdati ulozena sredstva i pokazati da su dosla u prave ruke”, zakljucila je Vlahovic.

PROMOVISAN RJECNIK

U organizaciji Bosnjackog vijeca Crne Gore u Podgorici promovisan Rjecnik bosanskog jezika, autora prof. dr Dzevada Jahica.

Publici su predstavljene edicije 8. i 9. toma enciklopedijskog Rjecnika bosanskog jezika.

Govoreci o Rjecniku bosanskog jezika, profesor knjizevnosti Suljo Mustafic kazao je da je jezik sredstvo povezivanja svih pripadnika jednog naroda.

“Jezicka kultura svakog pojedinca predstavlja ogledalo njegove kulture. Jezik nije privatno blago, vec opste dobro. On mora biti razumljiv svima i iznad je svakog pojedinca. Temeljnu izgradnju jezika predstavljaju rjecnici. Bosanski jezik je danas realna, popisna, statisticka norma u Crnoj Gori. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, tokom 2007. je donesen Ustav, a u clanu 13 Ustava se navodi da je u upotrebi i bosanski jezik. Ukupan broj pripadnika ove jezicke zajednice u Crnoj Gori je 37.000, koliko se iskazalo da govore na ovom jeziku”, kazao je Mustafic.

Da se postojanje jednog jezika ne moze negirati kao sto se to radi danas, kazao je Emir Zlatar.

“Prvi pisani dokument na bosanskom jeziku je Povelja Kulina bana, a cak su i njega pokusali predstaviti da je hrvatski, srpski. To je dokument napisan 1189. godine. Imate naroda bez drzava, ali nema naroda bez jezika”, kazao je Zlatar.

Autor izdanja Rjecnika bosanskog jezika Dzevad Jahic, kazao je da je nad svim principima jezika, princip jezickih sloboda, prava na vlastitu rijec, prava na svoj kulturni identitet.

“Jezik je od svih svojih osobina, prije svega, istorijska pojava, on u sebi cuva i pohranjuje u sebi ono sto je bilo prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. Meni je posebno drago da smo u Podgorici u situaciji da promovisemo rjecnik, bogatstvo jednog jezika. Mi ne mozemo nazvati svoj jezik tudim imenom. To je naucni pristup, i to je pristup ljudi koji istrazuju pojave”, kazao je Jahic.

O rjecniku je govorila i profesorica Tatjana Durisic-Becanovic.

Vecerasnjem skupu prisustvovao je veliki broj zainteresovane publike. Prisustvovali su i izmedu ostalih Rafet Husovic, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Ramiz Salkic, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Jukic, ambasador BiH u Crnoj Gori, Osman Nurkovic, ministar saobracaja i pomorstva Vlade Crne Gore, Mirsad Dzudzevic, predsjednik Bosnjackog vijeca Crne Gore, brojni poslanici, predstavnici akademske zajednice, javne licnosti.

GRADANSKA ALIJANSA OCJENJUJE

Govor mrznje na nacionalnoj osnovi u Crnoj Gori danas je narocito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu, ocijenili su iz NVO Gradanska alijansa povodom 9. novembra Medunarodnog dana borbe protiv fasizma i antisemitizma.

Ovo je, kazu prilika da se javnosti u skrene paznja na probleme rasizma, ekstremizma i fazizma sa kojima se i danas borimo u cijelom svijetu i na to koliko je jos potrebno da radimo na ovom pitanju.

“Da li smo mi u Crnoj Gori i pored jakog pokreta koji smo imali pobijedili fasizam i dalje je otvoreno pitanje. Posebno u svijetlu ratnih zlocina koji su se desili, a nijesu istrazeni i odgovorni nijesu sankcionisani, nije doslo do pomirenja, danas je etnicka distanca izrazito visoka. Govor mrznje na nacionalnoj osnovi je narocito prisutan prema Romima, a nacionalizam je u porastu. Nazalost, sa druge strane, vlasti se ne snalaze i ne pronalaze adekvatan odgovor”, kazali su iz Gradanske alijanse.

Podsjecaju da kompletna medunarodna zajednica taj dan obijezava u cilju sjecanja na zrtve holokausta i kako se ne bi zaboravile strahote koju je taj narod dozivio.

“Sjutra se obiljezava Dan borbe protiv fasizma kada je 1938. godine poceo progon jevrejskog naroda od strane nacisticke Njemacke. Njemacka paravojna organizacija SA maljevima je porusila i unistila zgrade, nakon cega su ostale ulice prekrivene komadicima polomljenih prozora, pa se ova noc naziva ‘Kristalna noc’ ili ‘Kristallnacht’. Oko 30.000 jevrejskih muskaraca je odvedeno u koncentracione logore, gdje su kasnije muceni, a oko 1000 njih je ubijeno. ‘Kristalna noc’ je simbolican pocetak tragedije jevrejskog naroda, odnosno, holokausta, tokom kojeg je ubijeno sest miliona neduznih muskaraca, zena i djece, kao i oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT lica, politickih predstavnika i ostalih grupa”, podsjecaju iz te NVO.

MINISTARSTVO RASPISALO

Ministarstvo odbrane raspisalo je dva konkursa za ucenike osnovnih i srednjih skola na teritoriji Crne Gore, za izbor najboljih eseja na temu “Vojska Crne Gore – cuvar crnogorskog identiteta”.

Na konkurs se, kako je saopsteno, mogu prijaviti ucenici trecih i cetvrtih razreda svih srednjih skola.

“Za ucenike petih i sestih razreda osnovnih skola, otvoren je konkurs za izbor najboljih likovnih radova na temu ‘Vojnik na zadatku’, u cilju priblizavanja vojnog poziva djeci, kao i uloge i znacaja Vojske Crne Gore u nasem drustvu”, navode iz Ministarstva odbrane.

Za tri najbolja eseja i likovna rada na zadatu temu, Ministarstvo odbrane ce dodijeliti vrijedne nagrade, a nagradeni ce takode biti promovisani na drustvenim mrezama Ministarstva odbrane i na sajtu www.budivojnik.me.

Ocjenjivanje ce obaviti komisija Ministarstva, na osnovu propisanih kriterijuma. Oba konkursa otvorena su do 29. novembra 2019. godine.

IZLOZBA U DVORCU PETROVICA

Izlozba “Edukativna stanica Mareza”, koja sadrzi fotografije biljnih i zivotinjskih vrsta sa podrucja Mareze, otvorena je u prostorijama Dvorca Petrovica na Krusevcu.

Izlozba je svecano otvorena prosle sedmice i trajace do 20. novembra.

“Na izlozbi su prikazane fotografije biljnih i zivotinjskih vrsta zabiljezenih tokom istrazivanja biodiverziteta podrucja Mareze tokom 2019. godine. Svi podaci prikupljeni tokom istrazivanja, ukazuju na to da je ovo podrucje od izuzetnog znacaja i da mu buducnosti treba posvetiti mnogo vise paznje nego do sada. U prilog tome govori cinjenica da je Mareza prepoznata kao potencijalno Natura 2000 podrucje tj. dio ekoloske mreze zasticenih podrucja Evropske unije”, istice se u Centru za zastitu i proucavanje ptica.

Izlozba je otvorena za posjetioce svakog radnog dana u terminu od 8 do 20 sati i subotom od 10 do 14 sati.

Izlozba “Edukativna stanica Mareza” je dio istoimenog projekta, koji se sprovodi u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Ovaj program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opstinama Tivat, Kotor, Niksic, Pljevlja i Podgorica.

ERAKOVIC SAOPSTIO

klinicki centar Crne Gore (KCCG) danas je veliko gradiliste, a za rekonstrukciju i osavremenjavanje prostornih kapaciteta najvece zdravstvene ustanove u zemlji opredijeljeno je 1,6 miliona eura, saopstio je direktor KCCG Jevto Erakovic.

Naime, u KCCG trenutno se u znacajnom broju organizacionih cjelina izvode radovi u cilju osavremanjavanja i unapredenja uslova, kako za rad zaposlenih tako i za boravak pacijenata.

“Investirali smo znacajna finansijska sredstva u rekonstrukciju mnogih klinika i odjeljenja Klinickog centra, tako da je u Institutu za bolesti djece u toku rekonstrukcija Jedinice intenzivnog lijecenja nasih najmladih pacijenata i takode prostora koji ce biti iskoriscen za smjestaj novog skenera”, rekao je Erakovic.

U toku, kaze on, i rekonstrukcija Interne klinike, koja nije renovirana prakticno od otvaranje Klinickog centra Crne Gore.

“Ova investicija vrijedna je preko 230.000 eura. U Klinici za urologiju u toku su radovi na adaptaciji novih uroloskih sala koje ce, uz opremu koju smo nabavili u vrijednosti od 400.000 eura, unaprijediti znacajno i ovaj segment rade Klinickog centra”, rekao je Erakovic.

Rekonstruise se i Stomatoloska poliklinika koja ce dobiti najsavremenije uslove za rad: “Sa ponosom mogu da istaknem da ce uskoro da pocnu radovi i u Klinici za neurologiju Klinickog centra Crne Gore na opremanju i uspostavljanju nove Jedinice intenzivnog lijecenje, gdje ce biti smjesteni najkompleksniji pacijenti Klinickog centra, u najsavremenijim uslovima za njihovo tretiranj”e

“Pored svih navedenih investicija zelim da napomenem da su u toku radovi na adaptaciji bunkera gdje ce biti smjesten novi linearni accelerator. Vrijednosti tih radova su oko 60 hiljada eura. Dakle, ukoliko bismo sve rezimirali, ukupna vrijednost trenutnih radova koji se obavljaju u Klinickom centru Crne Gore su nesto preko milion i 600 hiljada eura”, rekao je Erakovic.

DR LAZOVIC

U Crnoj Gori se svaki peti ili sesti par bori protiv sterilitita, kazao je nacelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju bolnice Danilo I na Cetinju dr Zeljko Lazovic.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se toj zdravstvenoj ustanovi javi vise od 200 parova sto je, kako kaze, pozamasna.

“Od tih nekih iznad 200 parova, do procesa vantjelesne parova dode nekih 150 parova. To je otprilike i taj procenat da se oko 70 posto parova na kraju lijece VTO”, rekao je Lazovic.

Kaze i da je nakon postupka VTO u cetinjskoj bolnici do sada rodeno izmedu 550 i 600 beba: “Sto je impozantan podatak, bukvalno smo jednu crnogorsku skolu napunili djece za ovih deset godina”.

U toj oblasti, kaze on, unapreduje se rad stalno, a nema grane medicine u kojoj se tako brzo ne napreduje s ciljem da se ljekarima olaksa posao, i poveca stopa uspjesnosti.

Komentarisuci podatke Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) da je tokom devet mjeseci ove godine za vantjelesnu oplodnju 371 para privatnim ustanovama i bolnici na Cetinju placeno 700.000 eura, Lazovic je da je u posljednje tri godine broj pacijenata koji preko FZO obavljaju VTO bio godisnje 500 do 550.

“U ovom prethodnom periodu neki od ljekova koji nijesu bili na pozitivnoj listi sada jesu, i zato je ta cijena vjerovatno uzrokovana tim da ljekovi koji su ranije placali pacijenti, sada se refundiraju”, prica Lazovic.

Na pitanje sta utice na sterilitet, Lazovic kaze da primjecuju da zene odgadaju radanje djeteta za pozne godine.

U odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, ta granica se, kaze Lazovic, pomjerila za pet do sest godina.

“Generalni savjet svim parovima je da se trudnoca, odnosno radanje zavrsi sa 35 godina zivota, jer je to prekretnica kad trudnoce nakon tih godina imaju odredene rizike. To pomjeranje granice je jedan od razloga. Drugi razlog je da primjecujemo da se pojavljuju poremecaji i kod muskaraca i zena. Slabiji je spermogram muskarca danas, u odnosu na period prije 40-50 godina”, kaze Lazovic.

Raste broj zena, kako je rekao, koje pocinju ranije da gube funkciju jajnika.

Ukoliko do trudnoce kod zena ispod 35 godina zivota ne dode za godinu dana, trebalo bi se obratiti ljekari. Za zene starije od 35 godina, Lazovic, ta granica je sest mjeseci.

ZAHTJEV FZO

Fond za zdravstveno osiguranje zatrazio je od Vlade povecanje troskova za ljekove i medicinska sredstva, sa 82,5 miliona na 95,83 miliona, kako bi sve zdravstvene ustanove nesmetano mogle da funkcionisu, pise Dan.

Iz Fonda je tom listu saopsteno da traze povecanje za oko 13 miliona eura, a odnose se na ljekove u javnim zdravstvenim ustanovama, ljekove na recept u drzavnim i privatnim apotekama i ostala medicinska sredstva.

Prema poslednjim podacima Fonda zdravstva, ta institucija duguje dobavljacima veledrogerijama oko 30.000.000 eura.

“Samo za KCCG za ljekove i medicinska sredstva projektovano je uvecanje sa 28,25 na 37,5 miliona, odnosno za 9,25 miliona. Sredstva za zarade u JZU bez Instituta za javno zdravlje uvecana su sa 98,22 miliona eura na 103,56 miliona, odnosno za 6,66 miliona eura, a odnose se za pokrice izdataka za zarade i ostala licna primanja za postojeci broj zaposlenih, prijem odredenog broja novog kadra, prvenstveno specijalizanata; sredstva za materijalne troskove JZU uvecana su sa 17,43 miliona eura na 21,7 miliona, odnosno za 4,27 miliona eura. Sredstva za kapitalne izdatke planirana su u iznosu od 7,26 miliona i povecana su za 3,18 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za gradevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 i za investiciono odrzavanje 0,43 miliona eura”, kazali su iz FZO.

Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sacinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona eura i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona.

“Takode, uvecana su sredstva za zajednicke programe, prije svega za kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME), Nacionalne preventivne programe i drugo”, navode iz Fonda zdravstva.