PROTESTI U SAD

Demonstranti u Vašingtonu su tokom noći oborili spomenik konfederalnog generala, jedini te vrste u američkoj prestonici, prenijeli su mediji. To je još jedan u nizu srušenih spomenika ličnosti koje su obilježile američku istoriju, a koji su bili robovlasnici, zbog čega njihova pojava, u talasu protesta u Americi, izazva gnjev demonstranata.

Televizija ABC7 je prikazala snimak rušenja spomenika južnjačkom generalu Albertu Pajku. Demonstranti su ga oborili konopcima, uzvikujući slogan “Životi crnaca su važni” (Black lives matter).

Predsjednik SAD Donald Tramp je osudio taj događaj kao “sramotu za SAD” i pozvao na hapšenje počinilaca, istovremeno optužujući prestoničku policiju da “nije radila svoj posao dok je spomenik bio obaran i zapaljen”.

Do rušenja je došlo na kraju demonstracija kojima je obilježen 19. jun, dan oslobađanja posljednjih robova u Teksasu.

Otkako su širom SAD počeli protesti zbog policijskog ubistva Afro-Amerikanca Džordža Flojda, uništen je veći broj spomenika posvećenih konfederalnim političarima, vojnicima i oficirima iz perioda američkog građanskog rata.

Tako su demonstranti u Portlandu zapalili i srušili bistu prvog američkog predsjednika Džordža Vašingtona.

Stauta je srušena u četvrtak, 18. juna. Na fotografijama i videozapisima se može vidjeti da su na statui ispisane sljedeće poruke: “Genocidni kolonizator, Ti si na zemlji domorodaca, Životi crnaca su bitni i Veliki Floyd”. Posljednji natpis je posvećen Afroamerikancu Džordžu Flojdu koji je smrtno stradao tokom policijske intervencije, podsjeća CNN.

Na bisti je takođe bilo ispisano 1619, što je godina kada su prvi robovi useljeni u Sjedinjene Američke Države. Iz portlandske policije su poručili da je grupa osoba koja je srušila bistu pobjegla i da niko nije uhapšen.

Prije sedmicu, 13. juna u Portlandu srušena je statua trećeg američkog predsjednika Tomasa Džefersona. Nalazila se ispred srednje škole. Na njoj je bilo ispisano “robovlasnik”. Spomenuti predsjednici su imali na stotine svojih robova. U SAD-u su osim navedenih, srušene i mnoge druge biste osoba koje se dovode u vezu s robovlasništvom.

BRZO USVOJITI PLAN OPORAVKA

Čelnici EU-a moraju brzo usvojiti plan oporavka od koronakrize, jer ekonomija dramatično pada, upozorila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Kristin Lagard, prema tvrdnjama zvaničnika i diplomatskih izvora.

Čelnici zemalja članica EU-a prvi put će na današnjem sastanku na vrhu putem videoveze razgovarati o planu za oporavak EU-a od koronakrize i o predlogu višegodišnjeg budžeta za period od naredne do 2027. godine, prenosi SEEbiz.

Koplja se u EU lome najprije oko toga da li treba oporavak zemalja članica podstaći bespovratnom pomoći, povoljnim zajmovima ili kombinacijom ta dva instrumenta.

Opciji bespovratne pomoći protivi se štedljiva četvorka koju čine Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska, a najglasnije je zagovaraju Italija i Španija, uz podršku Francuske.

Lagarde je upozorila evropske lidere da moraju preuzeti inicijativu u procesu oporavka.

“Ekonomija EU-a dramatično pada”, kazala je Lagarde prema tvrdnjama izvora.

Pokazatelji signaliziraju da će ekonomske aktivnosti u eurozoni u drugom tromjesečju pasti nekih 13 odsto. Lagarde je potvrdila procjene banke o padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone u ovoj godini od 8,7 odsto, te oporavku u narednoj, uz procijenjenu stopu rasta od 5,2 odsto.

SASTANAK U BRISELU

Evropske vođe planiraju da se sastanu licem u lice na samitu sredinom jula u Briselu da bi pokušali da postignu brzi dogovor o velikom planu obnove poslije korona virusa, dogovoreno je na današnjoj video konferenciji, na kojoj su se pokazala i neslaganja.

“Pojavljuje se konsenzus, što je vrlo pozitivno, ali ne treba ni podcijeniti teškoće”, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel koji je vodio današnju video konferenciju na kojoj je trebalo da se otvori put ka kompromisu oko budućeg višegodišnjeg budžeta Unije i plana obnove poslije pandemije vrijednog više stotina milijardi eura.

“Imamo namjeru da organizujemo samit uživo oko sredine jula u Briselu”, rekao je Mišel koji u međuvremenu treba da pripremi revidiran predlog sa unijetim pirimjedbama predstavnika država članica.

Sastanak na kome će evropske vođe biti lično prisutni bi trebalo da olakša razgovore o tako hitnoj i kompleksnoj temi koja zahtjeva jednoglasnost zemalja članica. To će biti prvi samit na koji će fizički doći šefovi vlada i država EU, nakon pojave pandemije korona virusa u Evropi i sprovođenja mjera izolacije sredinom marta.

“Neophodno je da se donese odluka što prije moguće”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da se nada da dogovor može biti postignut prije nego što se EU zatvori za ljetnji raspust u avgustu.

“Vođe su se jednoglasno složile da ozbiljnost ove krize opravdava ambiciozni zajednički odgovor, odgovor koji uključuje solidarnost, investicije i reforme. Mnoge vođe su naglasile da moramo da učinimo sve u našoj moći da postignemo dogovor uskoro u Evropskom savjetu, prije ljetnje pauze”, rekla je fon der Lajen.

Paket za obnovu osmišljen da pomogne ekonomijama zemalja članica da amortizuju uticaj korona virusa daleko od toga da je naišao na jednoglasno odobravanje.

Fon der Lajen je rekla da ostaju razlike oko pitanja kao što su veličina paketa pomoći, kako će novac biti proslijeđen i razlika između grantova i zajmova u fondu za obnovu.

Da bi se suočila sa ekonomskom krizom Fon der Lajen je predložila revidiran dugoročan budžet za period 2021-2027 koji bi predstavljao oko 1,1 odsto evropskog BDP-a poslije odlaska Velike Britanije, zajedno sa privremenim pojačanjem od 750 milijardi eura izdvojenih za borbu protiv virusa. Cijeli paket predstavlja ogroman stimulus od 1.850 miijardi eura za posustale privrede EU.

Dogovor o planu od 750 milijardi dolara, koji treba da pomogne da EU izađe iz istorijske recesije, obilježiće novu veliku etapu u konstrukciji EU. Prvi put će ta suma biti pozajmljena u ime cijele EU na tržištima, čime se prevazilazi tabu zajedničkog evropskog duga.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je na konferenciji za novinare da niko nije doveo u pitanje zajedničko zaduživanje.

Na današnjem virtuelnom samitu svaki vođa je mogao da izloži svoje ciljeve i primedbe o predlogu Evropske komisije da se podrži evropska privreda narušena mjerama uvedenim zbog korona virusa, koji se oslanja na dugoročni budžet za period 2021 do 2027.

Posebno treba pobijediti takozvane štedljive zemlje, Holandiju, Austriju, Švedsku, Dansku, koje imaju velike rezerve prema tom planu od koga će najviše koristi imati južne zemlje EU kao što su Španija i Italija.

Vođe EU treba da prevaziđu znatne razlike od sume tog plana, njegovog trajanja, ravnoteže između zajmova i subvencija, kriterijuima za raspodjelu pomoći kao i delikatnog pitanja uslovljavanja odnosno šta bi trebalo neka zemlja da uradi zauzvrat ako dobije zajam, reforme na primjer.

GRENEL

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za pregovore Beograda i Prištine Ričard Grenel rekao je da lično ima problem sa bivšim savjetnikom SAD za nacionalnu bezbjednost Džonom Boltonom, jer je on govorio o ideji razmjene teritorija Srbije i Kosova, prenosi Glas Amerike.

“Kada je riječ o Kosovu i Srbiji”, rekao je Grenel, “dvojica predsjednika (Aleksandar Vučić i Hašim Tači) biće zajedno u Bijeloj kući sljedeće subote da bismo razgovarali o istorijskom paketu i sporazumu. Međutim, konstatno moram da se borim protiv glasina o (navodnom) dogovoru o zamjeni teritorije između njih dvojice”, rekao je Grenel.

To nije politika predsjednika SAD Donalda Trampa, već kada se dublje sagleda to je govorio Bolton, dodao je Grenel koji je do nedavno bio ambasador SAD u Njemačkoj i vršilac dužnosti direktora američke Nacionalne obavještajne službe.

“Tako da ja moram da se borim protiv svih tih glasina, koje su se održale, jer je Bolton vodio svoju politiku, umjesto politike predsjednika Trampa”, rekao je Grenel u intervjuu za TV mrežu Foks njuz.

Grenel je više puta demantovao da je u njegovom prisustvu razgovarano o razmjeni teritorija Srbije i Kosova, i naglašavao da je prioritet Vašingtona ekonomski razvoj – dok će pitanja iz sfere politike doći na red kada se za to stvore uslovi.

On je govoreći o Boltonu i njegovim memoarima koji uskoro treba da izađu, ukazao da je Bolton čuvao “slane priče”, kako bi bolje prodavao svoje memoare o Trampovoj administraciji, dok je bio na položaju.

Grenel je takođe rekao sinoć u emisiji “Ingram Engl” (Ugao Ingram) TV mreže Foks njuz da dok je Bolton “vodio Savjet za nacionalnu bezbjednost – netačne informacije su ‘ludo’ curile u javnost, dok su informacije o memoarima ostale nepoznate”.

“Moram da kažem da bi svako trebalo da bude zabrinut zbog nekoga ko ne želi da svjedoči pod zakletvom (u Kongresu), ali je voljan da svjedoči na pregovorima o knjizi”, rekao je Grenel.

PRIDRUŽILE SE SAD-u

Francuska, Njemačka i Velika Britanija, tri evropske zemlje potpisnice iranskog nuklearnog sporazuma, danas su se izjasnile protiv ukidanja embarga na oružje za Iran, čime su se pridružile SAD-u.

Tri ministra spoljnih poslova su napisala u zajedničkom saopštenju da bi ukidanje embarga UN o konvencionalnom oružju, uvedenog rezolucijom 2231, moglo da ima velikog uticaja na regionalnu stabilnost i bezbjednost.

Te tri zemlje su takođe uputile upozorenje SAD-u, da ne pokušava da izdejstvuje da se u UN ponovo uvedu sankcije Iranu kao prije 2015. kada je taj sporazum potpisan, jer bi to moglo potpuno da uništi taj sporazum.

“Čvrsto smo ubijeđeni da bi svaki jednostran pokušaj pribjegavanju mehanizmu vraćanja sankcija imao ozbiljne posljedice u Savjetu bezbjednosti UN”, napisali su ministri Francuske Žan-Iv Le Drian, Njemačke Hajko Mas i Britanije Dominik Rab, koji su održali sastanak u Berlinu.

Oni su rekli da ne podržavaju takvu odluku koja je prema njima nespojiva sa njihovim sadašnjim naporima da se sačuva nuklearni sporazum koji je 2015. sa Iranom potpisalo šest svjetskih sila (Kina, Rusija, Amerika, Velika Britanija, Francuska i Njemačka).

Od kada su se SAD jednostrano povukle iz sporazuma 2018, a Iran uzvratio ponovnim pokretanjem svojih aktivnosti obogaćivanja uranijuma, opstanak sporazuma visi o koncu i zavisi od nastavka inspekcija Međunarodne atomske agencije (IAEA) u Iranu.

Ukoliko se UN obavijesti da su prekršene odredbe sporazuma automatski se vraćaju sve sankcije od prije 2015. godine, sem ako bi Savjet bezbjednosti glasao suprotno, što je nemoguće s obzirom da SAD imaju pravo veta.

UZ OBJEKTIVNOST

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da ne želi da postane arbitar istorije tog rata, ali da je istina o Drugom svjetskom ratu potrebna svima.

“Ni na koji način ne namjeravam da preuzmem na sebe ulogu sudije, da nekoga optužim ili opravdam, a još manje da iniciram novi talas međunarodne informacione konfrontacije na polju istorije, koji može da sukobi države i narode”, naveo je Putin u autorskom tekstu.

Dodao je da smatra da potragom za uravnoteženim procjenama događaja iz prošlosti treba da se bavi akademska nauka sa velikim brojem uglednih naučnika iz različitih zemalja.

“Svima su nam potrebne istina i objektivnost”, istakao je on.

On je dodao da je uvek pozivao kolege na miran, otvoren dijalog, zasnovan na povjerenju, na samokritičan, nepristrasan pogled na zajedničku prošlost.

“Takav pristup će omogućiti da se ne ponove tadašnje greške i da se obezbijedi miran i prosperitetan razvoj za naredni period. Međutim, mnogi naši partneri još nisu spremni za zajednički rad”, rekao je ruski lider.

Putin je upozorio da zaboravljanje lekcija iz istorije neminovno dovodi do grubog obračuna.

“Čvrsto ćemo braniti istinu, zasnovanu na dokumentovanim, potvrđenim istorijskim činjenicama, nastavićemo da časno i nepristrasno govorimo o događajima iz perioda Drugog svjetskog rata”, naveo je on.

Putin je istakao da su Sovjetski Savez i Crvena armija bili presudni za poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, bez obzira ko danas pokušava da dokaže suprotno.

“Sovjetski Savez i Crvena armija, ko god danas pokušavao da dokaže suprotno, dali su glavni i odlučujući doprinos porazu nacizma”, naveo je Putin autorskom članku o istoriji Drugog svjetskog rata, objavljenom u američkom časopisu “Nešenel interest”. Putin je naglasio da se „mi borimo za istinsku, bez uljepšavanja i nezataškanu istinu o ovom ratu”, u tekstu pod nazivom “Istinite pouke o 75. godišnjice Drugog svjetskog rata”.

SAVJET ZA LJUDSKA PRAVA UN

Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija jednoglasno je danas usvojio rezoluciju u kojoj se osuđuje sistemski rasizam i policijsko nasilje, poslije duge rasprave i povlačenja dijela teksta koji se odnosi na Sjedinjene Američke Države.

Rezoluciju su predložile afričke zemlje koje su tražile hitan sastanak povodom smrti Džordža Flojda koja je izazvala masovne proteste protiv rasizma širom svijeta.

U prvobitnoj verziji se zahtijevalo formiranje nezavisne međunarodne istražne komisije, dok se u novoj verziji samo traži od visoke komesarke UN za ljudska prava da “ustanovi činjenice i okolnosti vezane za sistemski rasizam, navodna kršenja međunarodnog prava po pitanju ljudskih prava i loše postupanje sa Afrikancima i osobama afričkog porijekla”.

Međutim, tekst je razvodnjen i više nije usmjeren protiv SAD-a, što su kritikovale nevladine organizacije optužujući Vašington da je izvršio pritisak.

Rezolucija zahtijeva izvještaj koji će napisati kancelarija šefa UN za ljudska prava i spoljni eksperti.

U odobrenom tekstu se traži od visoke komesarke UN za ljudska prava Mišel Bačele da ispita odgovore vlade na mirne antirasističke proteste i da podnese izvještaj o tome već u junu 2021. godine.

Prije početka debate, 20-tak visokih zvaničnika UN afričkog porijekla potpisalo je deklaraciju u kojoj se navodi da “prosta osuda rasističkog izražavanja i rasističkih djela nije dovoljna”.

Afričke zemlje koje su to pitanje pokrenule u Savjetu za ljudska prava insistirale su na važnosti trenutka, navodeći izuzetnu priliku da se obrati pažnja na decenijsku rasnu diskriminaciju u Sjedinjenim Državama.

Jedan od ključnih saveznika SAD predložio je da se u rezoluciji ne naglašavaju posebno Sjedinjene Države jer bi to skrenulo pažnju da je rasizam globalni problem.

“Trebalo bi nam više vremena za raspravu i usaglašavanje teksta rezolucije”, rekao je njemački ambasador Mihael Frajher fon Ungern-Šternberg.

“Rasizam je globalni problem. Borba protiv rasizma trebalo bi da nas ujedini, a ne da nas dijeli. Zato smo protiv izdvajanja jedne države”, rekao je on.

Izaslanik Venecuele, čija se vlada pod predsjednikom Nikolasom Madurom sukobljava sa Sjedinjenim Državama, izrazio je salvu uvreda na račun Vašingtona.

“Grozno ubistvo Džordža Flojda ogolilo je sistemski rasizam i fašističku supermaciju jenkijevskog imperijalizma”, rekao je ambasador Horhe Valero.

Američka misija u Ženevi nije komentarisala rezoluciju.

Trampova administracija se povukla 2018. godine iz Savjeta za ljudska prava UN, zbog navodnih predrasuda Savjeta prema Izraelu i prihvatanje autokratskih režima za članove.

REKORDNI NIVO

Britanska maloprodaja u maju se oporavila snažnije nego što se očekivalo, jer je zemlja postepeno ublažila mjere ograničenja, dok je javni dug dostigao rekordno visok nivo sa udjelom od preko 100 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP).

Promet na malo skočio je u maju 12 odsto nakon istorijskog pada od 18 odsto u aprilu, pokazali su danas objavljeni zvanični podaci Nacionalne kancelarije za statistiku (ONS), prenosi Tanjug.

Uprkos tolikom rastu, majski promet u maloprodaji je 13,1 odsto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Guverner Bank of England (BoE), Andrew Bailey, saopštio je u četvrtak da će privredni pad u prvoj polovini ove godine biti znatno manji nego što je centralna banka strahovala prošlog mjeseca, ali da nema garancije za snažan oporavak, te da će stopa nezaposlenosti porasti.

Britanija je zatvorila trgovine neprehrambene robe krajem marta, a samo mali broj njih je ponovo otvoren u maju. Ostalim prodavnicama u Engleskoj je tek 15. juna dozvoljeno ponovno otvaranje, uz mjere socijalne distance.

Prodaja u neprehrambenim prodavnicama porasla je 24 odsto u maju na mjesečnom nivou, ali je i dalje manja 42 odsto u odnosu na godinu ranije. Najteže su pogođene radnje sa odjećom, gdje je međugodišnja prodaja manja preko 60 odsto.

Istovremeno, prodaja goriva je skočila 49 odsto, dok je promet u elektronskoj trgovini porastao na trećinu ukupne potrošnje, što je novi rekord.

Podaci ONS-a takođe pokazuju veliki rast britanskog javnog duga, što je rezultat ogromnog povećanja potrošnje, uglavnom na program očuvanja radnih mjesta po kojem država isplaćuje 80 odsto zarade privremeno otpuštenim radnicima.

Neto zaduživanje javnog sektora dostiglo je u maju 55,2 milijarde GBP, odnosno 68,7 milijardi USD. To je devet puta više od deficita u istom mjesecu prošle godine.

Javni dug je prešao nivo od 100 odsto ukupne ekonomske proizvodnje prvi put od 1963. godine, kada je Britanija još otplaćivala troškove Drugog svjetskog rata, a što je odraz rekordnog pada privrede u aprilu.

U aprilu i maju, zaduživanje britanske Vlade je iznosilo 103,7 milijardi GBP i bilo je 87 milijardi GBP više nego u istom periodu prošle godine.

ZAVRŠAVA SE HRVATSKO PRESJEDAVANJE

Lideri Evropske unije (EU) na video konferenciji razgovaraju o zajedničkom sedmogodišnjem budžetu i fondu za oporavak nakon pandemije COVID-19.

Uoči virtuelnog sastanka, koji je ujedno posljednji tokom hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU, premijer Andrej Plenkovć kazao je da danas konačnog dogovora o budžetu neće biti.

“Identifikovaćemo pozicije pojedinih zemalja, postoji nekoliko tzv. škrtih zemalja sa kojima moramo razgovarati koji su uslovi. Smatram da je većina vrlo sklona predlogu Evropke komisije (EK) jer on pokazuje da EU stoji uz građane u svim državama članicama nakon ove kirze bez presedana”, naglasio je Plenković.

Poručuje i da vjeruje da će već početkom njemačkog predsjedavanja da krenu dogovori, koje je važno postići što prije, kako bi „sve moglo da bude u funkciji početkom januara 2021.“

Rezimirajući aktivnosti hrvatskog predsejdavanja, Plenković je kazao da su ostvareni brojni cilejvi, uprkos nikada viđenim okolnostima u posljednjih 70 godina.

“Pandemija je iz korijena promijenila način funkcionisanja, uprkos tome ostvarlili smo brojne ciljeve: uređeni Bregzit u januaru, usvojen je mandat za pregovore o novim odnosima sa Ujedinjenim Kraljevstvom”, kaže Plenković, uz podsjećanje da je u martu, zahvaljujuci hrvatskoj incijativi promjenjena blokada procesa prosirenja i stava tri velike zemlje Francuske, Holandije i Danske i postignut dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Takođe na našu inicijativu, održan je i Zagrbački samit i pružena ruka saradnje prema našim susjedima, paket ekonomske pomoći i paket prema suzbijanju padnmije Kovid 19”, kazao je Plenković.

On je podsjetio i na održavanje jučerašnjeg sastanka Istočnog partlerstva sa šest zemalja jugoistične Evrope.

U kontekstu korona krize, Plenović je ocijenio da Unija zna i može na kvalitetan nacin reagovati brzo.

“Hrvatska je pokrenula mehanizme hitnog djelovanja kraijem januara, održala brojne koferencije, usvojili pakete koji se odnose na investicije u kontekstu korone, promijenili smo budžet za 2020. i pored toga pokrenuli instrument SURE i u intenzivnim razgovorima doprinijeli planu privrednog oporavka”, zaključuje Plenković.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

MOŽE LI NASLIJEDITI BRATA?

U utorak je Sjeverna Koreja raznijela zgradu koju je koristila za razgovore s Južnom Korejom, a uništavanje je naredila Kim Jo Džong, sestra Kim Jong Una. Ona se ranije postavila kao lider pregovara između dvije Koreje aplaudirajući sportistima iz dvije države koji su marširali pod zajedničkom zastavom, a sada je očigledno stvar preuzela u svoje ruke.

Sestra trenutnog lidera Sjeverne Koreje je u decembru 2018. godine napravila svoj prvi korak u postizanju političke moći nakon što je postala prva iz svoje porodice koja je nakon Korejskog rata kročila na južnu polovinu Korejskog poluostrva, piše Klix.ba.

Noć prije toga ona je došla na ceremoniju otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pjongjangu, sjedila je pored južnokorejskog lidera Moon Jae-ina i gledala stotine atletičara kako marširaju pod zastavom ujedinjene Koreje.

Vidjeti je zajedno sa sjevernokorejskim liderom je značajna stvar, međutim odlazak u Plavu kuću, predsjedničku rezidenciju u Južnoj Koreji, je mnogo značajnija stvar. S obzirom na to da je jedini član sjevernokorejske vladajuće porodice koji je ušao u dvoranu njihovog ljutog neprijatelja, bio je to istorijski momenat.

Time je dokazala da je savršena predstavnica svoje zemlje, urbanog razmišljanja, osim što je napravila prvi korak za kasniji susret njenog brata i Muna, ova posjeta je pripremila scenu za nešto drugo, prenosi CNN.

Razvoj toga je postao jasan tek u posljednjih nekoliko dana, a ona se istakla kao najbitnija osoba kada je riječ o odnosima dvije Koreja.

Propagandni baloni, leci i drugi materijali protiv vođstva Pjongjanga koji su ponovo osvanuli na granici naljutili su drugu najbitniju osobu u Sjevernoj Koreji Kim Jo Džong.

Ona je ovaj čin ocijenila kao kršenje sporazuma između Sjeverne i Južne Koreje koji je postignut nakon njenog istorijskog putovanja, zbog čega je u utorak naredila da se digne u vazduh zgrada koja je služila za razgovore dvije Koreje.

Zgrada je u potpunosti uništena iako nije bilo žrtava, a naredbom je Kim željela da natjera Muna, kako je kazala, da “skupo plati za svoje zločine”.

Kancelarija u Kaesongu, koja je dugo bila simbol krhkih odnosa dve Koreje, zatvorena he 2016. godine nakon uzburkanih tenzija, ali je ponovo uspostavljena 2018. kada su pokrenuti mirovni pregovori.