ZBOG KIPRA I SIRIJE

Evropska unija će smanjiti pretpristupnu pomoć Turskoj ove godine za 75 odsto zbog neovlaštenog turskog istraživanja nafte i plina u kiparskim vodama i turske vojne ofenzive u Siriji.

Smanjenje sredstava ne odnosi se na iznos koji EU plaća Turskoj za zbrinjavanje izbjeglica, objavile su danas novine medijskog koncerna Funke (bivši WAZ), pozivajući se na pismo visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku, upućeno Europskom parlamentu.

Prema pismu Žozepa Borela, Europska unija je odlučila da smanji izvorno predviđena sredstva za 75 odsto u 2020. Turska će dobiti samo 168 miliona eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Od tog iznosa 150 miliona eura namijenjeno je jačanju demokratije i vladavine prava, a preostalih 18 za ruralni razvoj.

Cilj tog mehanizma je pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU da provedu potrebne reforme za pristup Uniji.

Pristupni pregovori s Turskom godinama stoje na istom mjestu.

Borel je opravdao smanjenje sredstava turskim neovlaštenim istraživanjem nafte i plina kod obale članice EU-a Kipra, te turskom vojnom operacijom na sjeveroistoku Sirije, koja je započela u listopadu.

PROTEST U PARIZU

Učesnici protesta protiv predloženih reformi penzionog sistema francuske Vlade pokušali su da upadnu u pozorište, gdje je predsjednik Emanuel Makron gledao predstavu.

Na snimcima objavljenim na društvenim medijima čuje se kako demonstranti pozivaju Makrona da podnese ostavku.

Na snimicima se vidi i kako u jednom trenutku pokušavaju da upadnu u pozorište “Theatre Des Bouffes du Nord”, gdje su francuski predsjednik i njegova supruga gledali predstavu.

Kako prenosi Rojters, neimenovani izvor blizak Makronu potvrdio je da je bilo pokušaja upada u pozorište, ali je istakao da su predsjednik i njegova supruga ostali do kraja predstave i otišli kolima oko 22 sata, uz pratnju policije.

Novinar i politički aktivista Taha Buhaf, koji je bio u pozorištu, objavio je na Tviteru da se tamo nalaze predsjednik i njegova supruga.

Policija ga je zadržala u pritvoru, rekao je neimenovni izvor iz suda.

VULKAN NA FILIPINIMA

Više od 162.000 ljudi evakuisano je zbog erupcije vulkana na Filipinima, a naučnici upozoravaju da i dalje prijeti opasnost od eksplozivne erupcije, usprkos prividnom zatišju na površini vulkana.

Vlasti su naredile evakuaciju u mjestima unutar 14 kilometara udaljenosti od vulkana Tal, smještenog usred jezera u pokrajini Batangas.

Vulkan se nalazi 66 kilometara južno od filipinske prijestolnice Manile. Filipinski vulkanološki i seizmološki institut naveo je kako su “stalna emisija vulkanskih para i rijetke slabe eksplozije” zabilježene u posljednja 24 sata.

Direktor Instituta Renato Solidum naveo je da su potresi takođe zabilježeni, što je znak da se magma i dalje kreće prema vrhu vulkana, zbog čega su moguće “nove opasne aktivnosti vulkana”.

Solidum je rekao kako je nastala nova pukotina na obronku vulkana, te da su proširene pukotine na cestama u obližnjim gradovima.

Vulkan Tal drugi je najaktivniji vulkan na Filipinima, eruptirao je 33 puta od 1572.

Posljednja se erupcija dogodila 1977.

NEPAL

Najmanje četiri Južnokorejca i tri nepalska vodiča nestali su u petak kada se obrušila lavina na popularnu stazu za planinarenje u Nepalu, saopštile su vlasti te zemlje.

Iz nepalskog Odsjeka za turizam su saopštili i da je helikopterom spasen najmanje jedan kineski državljanin koji je povrijeđen u lavini.

Lavina se obrušila duž popularne rute na Anapurni, a spasioci pokušavaju da nađu nestale, prenosi AP.

Spasioci su došli do 30 planinara koji su bili zarobljeni pošto je lavina blokirala stazu, i smjesili su ih na sigurno mjesto.

Vremenski uslovi su pogoršani, a niske temperature posljednjih dana otežavaju spasavanje.

Nestali planinari su dvije žene i dva muškarca, za koje se navodi da su nastavnici koji su boravili u Nepalu radi volonterskog rada.

KRIZA NA KIPRU

Fudbalski savez Kipra odložio je sve utakmice na neodređeno zbog protesta sudija, jer je na automobil njihovog kolege bačena bomba.

Savez je prethodno incident u kom je uništeno vozilo Andreasa Konstantinua nazvao “aktom terorizma” koji unosi strah među sudijama i šteti sportu.

Događaji su uslijedili nakon što je UEFA ocijenila sumnjivim tri utakmice druge lige Kipra i dvije u kupu te zemlje.

Navodi UEFA podstakli su predsjednika Kipra Nikosa Anastasiadesa da obeća da će “očistiti sport”, što je iritiralo sudije koje su ga direktno optužile da podriva napade na njih.

“Nećemo više tolerisati neke zločinačke elemente koji nemaju nikakve veze sa sportom da ucjenjuju ime kiparskog fudbala i države”, izjavio je Anastasiades.

On je naveo da je vrijeme za “čišćenje kuće” kako bi navijači mogli da se vrate na tribine bez straha ko je i kako ratovao.

Sudije su reagovale povodom njegove izjave da su neki arbitri u dosluhu sa korumpiranim pojedincima, što je dovelo da se upre prstom u Kipar.

“Takve izjave su nepravedno obojile sve sudije i pokrile su one koji su zapravo odgovorni. Oznake zvaničnika i sportskih novinara targetiraju sudije i samo dolivaju ulje na vatru i podrivaju potencijalne napade”, saopšilo je udruženje kiparskih sudija.

Ministar pravde Džordž Savides je u petak sazvao improvizovani sastanak sa predsjednikom Fudbalskog saveza Kipra Jorgosom Kumasom i šefom policije Kiprosom Mihaelidesom kako bi razgovarali o povlačenju sudija i navodima o namještanjima utakmica.

Savides je rekao da će biti teško doći do srži slučaja, jer informacije koje je dostavila UEFA ne ukazuju ko je odgovoran za bilo kakvo namještanje. On je izrazio nadu da će neki ljudi “progovoriti”.

Kipar će od UEFA tražiti da pošalje eksperte da pomognu vlastima u istrazi, jer veliku prepreku predstavlja to što zakon ne dozvoljava prisluškivanje telefona.

ZATVORENI NEKI PUTEVI

Velike grmljavine i jake kiše zahvatile su jutros djelove istočne obale Australije. Zbog nastalih poplava zatvoreni su neki do glavnih puteva.

Istovremeno u djelovima Australije koji nijesu imali padavine traju borbe sa gotovo 100 požara u kojima je do sada poginulo 29 ljudi, uništeno više od 2.500 domova i spaljena površina jednaka veličini Njemačke.

Države Viktorija, Novi Južni Vels i Kvinslend koje su najviše pogođene sušom i požarima, sada se bave jakim i kišama i poplavama.

U Kvinslendu su jutros zatvoreni putevi, kao i mnogi parkovi i turističke atrakcije, a neka stambena područja su poplavljena.

U djelovima Novog Južnog Velsa je tokom olujne noći prekinuto snabdijevanje strujom, a vatrogasne službe te države su saopštile da bi jake kiše mogle da pomognu da se pod kontrolu stavi 75 požara, prenosi Rojters.

U Viktoriji i dalje gori više desetina požara, ali je naredba za evakuaciju zbog požara u planinskom dijelu ukinuta.

U toj državi je već bilo jakih oluja koje su pomogle u gašenju požara, ali i stvaranju gustog nezdravog dima, što bi moglo uticati i na održavanje posljednjeg kola kvalifikacijskih mečeva na Australijan Openu.

Novozelandske obrambene snage su saopštile da u Australiju šalju više pojačanja, uključujući i one sa Fidžija, koji će se pridružiti kontingentima i specijalcima iz drugih zemalja, poput Japana i SAD.

DUDA ODBIO PREPORUKE VK

Predsjednik Poljske Andžej Duda ne prihvata preporuku Venecijanske komisije Savjeta Evrope i apel potpredsjednice Evropske komisije (EK) Vjere Jourove, da parlament odbaci novi zakon o disciplinskim kaznama za sudije.

On je poručio na mitingu u Zvolenju da Poljacima niko neće “na stranim jezicima” nametati kako da vode svoje poslove.

“Mi Poljaci imamo pravo da sami odlučujemo o sebi i svojim pravima. Zbog toga smo se borili za demokratiju. Neće nama niko na stranim jezicima nametati kakav sistem ćemo imati u Poljskoj i kako ćemo voditi poljske poslove. Ovde jeste EU i jako nam je zbog toga drago. Ali prije svega ovde je Poljska”, kazao je u petak Duda, prenose danas mediji.

Neuobičajeno oštru poruku poljski predsjednik uputio je povodom poziva Venecijanske komisije i EK da poljska vladajuća stranka odustane od zakona koji omogućava disciplinske kazne za sudije koji se usude da kritikuju pravosuđe i njegovu reformu zbog koje je Poljska od 2017. godine u sporu sa EU oko valjanosti pravne države.

Protiv tog zakona, koji je 20. decembra po hitnom postupku usvojio Sejm poljskog parlamenta, u kome vladajuća stranka Pravo i Pravda ima većinu. Međutim, u petak ga je odbacio Senat parlamenta u kome tijesnu većini ima opozicija, a prije nedjelju dana su u Varšavi u nijemom “Maršu hiljadu toga” protestovale hiljade sudija i advokata, a sa njima solidarno i sudije iz preko 20 članica EU i predstavnici međunarodnih pravosudnih organizacija i udruženja.

“Znamo kako ozbiljan problem ima poljsko pravosuđe u vezi sa gubitkom nezavisnosti. To nije problem jedne zemlje. To je evropski problem zato što valjana pravna država jeste temelj EU i demokratije i obuhvata sve države”, kazao je na konferenciji za novinare pred početak “Marša hiljadu toga” predsjednik Udruženja evropskih sudija Hoze Igreha Matos.

“Pokušavaju na sve načine da nam oduzmu naše pravo da imamo pošteno, dobro pravosuđe, da ga popravimo. Nećemo dozvoliti da drugi odlučuju umjesto nas”, poručio je Duda svima koji se nadaju da bi mogao da stavi veto na sporni zakon.

On je optužio poljske sudije da su tokom posljednjih decenija stekle mnoge privilegije, a neke vuku korene još iz vremena komunističke Poljske.

“Postoji grupa ljudi koji smatraju da se nedodirljivi, oni se najviše plaše Disciplinarnog odjeljenja Vrhovnog suda. Grupa koja ne želi da prihvati promjene u pravosuđu”, kazao je Duda.

Povodom zakona o disciplinskim kaznama za sudije koji, po ocjeni Venecijanske komisije može dalje da pogorša probleme sa nezavisnošću poljskih sudija, jer o disciplinskim kaznama odlučuje novo odjeljenje Vrhovnog suda izabrano po novim propisima po volji vladajuće stranke, oglasila se EK.

EK je najavila da će zatražiti od Suda pravde EU da izrekne hitno privremenu mjeru zamrzavanja rada Disciplinskog odjeljenja Vrhovnog suda Poljske, dok Sud EU ne odluči o tužbi protiv Poljske oko reforme Vrhovnog suda.

ERDOGAN

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan upozorio je na jačanje islamističkog terorizma u slučaju da libijska vlada koju priznaju UN padne.

“Evropa će se suočiti s novim nizom problema i prijetnji ako legitimna libijska vlada padne”, napisao je Erdogan u danas objavljenom tekstu za portal Politiko.

Turski lider je naveo da će terorističke organizacije poput Islamske države i al-Kaide imati koristi ako do toga dođe.

“Organizacije koje su pretrpjele vojni poraz u Siriji i Iraku pronaći će plodno tle da ponovo stanu na noge”, napisao je Erdogan.

PROCJENE

Razorni požari u Australiji bi mogli do kraja godine da koštaju turistički sektor najmanje 4,5 milijarde australijskih dolara (AUD), ili 3,1 milijardu američkih dolara, pokazao je najnoviji izvještaj turističkog udruženja.

Australijski savjet za turistički izvoz (ATEC) sa sjedištem u Sidneju, glavno tijelo koje predstavlja 45 milijardi AUD vrijedan tamošnji sektor izvoza turizma, sprovelo je istraživanje u sektoru dolazaka stranih posjetioca.

Istraživanje je pokazalo da se ukupna situacija po pitanju rezervacija značajno pogoršala u odnosu na isti period prošle godine, s mogućim štetama za sektor u iznosu 4,5 milijardi AUD, prenosi SEEbiz.

Izvršni direktor ATEC-a, Peter Shelley, rekao je da je najmanje 70 odsto od ukupno 850 članova tog udruženja zabilježilo značajan broj otkazanih dolazaka stranih gostiju u Australiju.

“Vrijednost otkazanih putovanja kreće se u rasponu od pet hiljada do 500 hiljada AUD, a među najvećim su područjima s kojih su ona otkazana Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija i evropska tržišta”, dodao je Shelley.

Australijski turistički sektor ‘težak’ je ukupno 130 milijardi AUD od čega približno 45 milijardi otpada na strane goste.

Sektor turizma čini oko šest odsto australijske privrede. To je četvrti najveći australijski izvozni sektor, nakon onih željezne rude, ugljenika i prirodnog gasa. U 2018/2019. njegov je doprinos australijskoj ekonomiji iznosio 39,1 milijardu USD.

DRŽAVA JUTA

Četiri osobe su ubijene, a jedna ranjena u pucnjavi koja se dogodila u američkoj državi Juti, saopštila je policija.

Pucnjava se dogodila u gradu Grantsvilu, a osumnjičeni napadač je uhapšen.

Kako se navodi, ranjena osoba je zbrinuta u bolnici, prenosi CNN.

Policija je saopštila da je bio jedan napadač, ali njegov identitet, kao ni imena žrtava nisu objavljeni.

Nije poznato ni da li su na neki način povezani, kao ni koji je motiv napada.

Grantsvil je grad u kojem živi oko 11 hiljada osoba i nalazi se oko 60 kilometara od Solt Lejk Sitija.