U FRANCUSKOJ

Jedna osoba je poginula, a cetiri su spasene nakon sto se srusio viseci most na rijeci Tarn, sjeveroistocno od Tuluza.

Most dugacak 150 metara posljednji put je renoviran 2003. godine, a popustio je nakon sto je kamion sa tovarom tezne iznad dozvoljene granice pokusao da prede preko. Kamion je upao u rijeku zajedno sa autom koji je istovremeno prelazio preko mosta, navodi Sputnjik internesnel.

Lokalni mediji naveli su da je 15-godisnja djevojcica poginula, ali to nije potvdeno od zvanicnika.

Skoro 80 spasioca i tri helikoptera nalaze se na mjestu nesrece.

ZAROBLJENA PRIJE GODINU

Moskva je saopstila danas da je vratila Ukrajini tri vojna broda zaplijenjena prije godinu dana u pomorskom incidentu.

Brodovi se vracaju tri nedjelje pred najavljeni samit u Parizu na kome treba da se govori o novom podsticaju za rjesenje sukoba na istoku Ukrajine.

“Tri broda ukrajinske ratne mornarice koja su u novembru 2018. godine presla rusku granicu tokom namjerne provokacije Kijeva u Kerckom moreuzu i koje su zaplijenile ruske snage bezbjednosti vracena su Ukrajini”, saopstilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ruski zvanicnici najavili su juce da se sprema vracanje brodova Ukrajini.

Ukrajinske vlasti za sada nijesu potvrdile da su brodovi vraceni.

Ruske vlasti su krajem novembra 2018. zaplijenile tri ukrajinska ratna broda koja su pokusala da udu u Azovsko more preko Kerckog moreuza koji ga odvaja od Crnog mora. Dvadeset cetiri ukrajinska mornara, uhapsena tom prilikom, predata su Ukrajini u velikoj razmjeni zatvorenika izmedu dvije zemlje u septembru.

Vracanje brodova treca je epizoda relativnog smirivanja odnosa izmedu dvije zemlje od kada je u aprilu za predsjednika Ukrajine izabran Volodimir Zelenski koji se zalaze za obnovu dijaloga.

U septembru je bila velika razmjena zatvorenika, medu kojima su vraceni i zarobljeni ukrajinski mornari, a prva povlacenja ukrajinskih snaga i separatistickih proruskih snaga sprovedena su na tri sektora na frontu na istoku zemlje.

Posljednji znak otopljavanja odnosa je samit 9. decembra u Parizu gdje ce se sastati francuski predsjednik Emanuel Makron, njemacka kancelarka Angela Merkel, i predsjednici Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Volodimir Zelenski.

Samit tog tipa, u takozvanom Normandijskom formatu nije odrzan od 2016. godine.

Kremlj je potvrdio danas da ce samit biti odrzan navodeci da ne treba imati pretjerana ocekivanja od tog sastanka.

ZBOG SEPARATISTICKIH SIMBOLA

Predsjedniku Katalonije Kimu Tori, naklonjenom secesiji tog spanskog regiona, danas je pocelo sudenje po optuzbi da nije postovao nalog da ukoni katalonske separatisticke simbole iz javnih zgrada tokom predizborne kampanje.

Ako bude osuden, Tora bi mogao da bude proglasen nepodobnim za obavljanje javne funkcije na odredeni period.

Tuzioci su optuzili Toru da nije postovao naredenje drzavne izborne komisije da ukloni simbol separatista – zutu traku, iz sjedista katalonske vlade u Barseloni uoci parlamentarnih izbora 28. aprila.

Zutim trakama neki Katalonci izrazavaju podrsku liderima separatistickog pokreta, od kojih je njih devet osudeno na dugacke zatvorske kazne zbog uloge u pokusaju secesije Katalonije 2017. godine.

Izborna komisija je navela da su zute trake “sredstvo politicke propagande” i da je time prekrsen zakon o izbornoj kampanji.

NASTAVLJENI PROTESTI

Sud u Hongkongu danas je ukinuo zabranu nosenja maski na licu, uvedenu kako demonstranti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji ne bi mogli da sakriju identitet radi izbjegavanja hapsenja.

U presudi se navodi da se zabranom krse osnovna prava u vecoj mjeri nego sto je neophodno za ostvarivanje njenog cilja.

Zabranu nosenja maski u oktobru je uvela vlada Hongkonga, koristeci specijalna ovlascenja.

Radna nedjelja u Hongkongu pocela je danas uz visestruke proteste koji su poremetili saobracaj, dok su skole zatvorene iz bezbjednosnih razloga.

U studentskom gradu Politehnickog unverziteta nastavljeni su sukobi demonstranata koji su ga zauzeli i policije.

Policija je koristila suzavac i palice protiv demonstranata koji su pokusali da probiju policijski kordon postavljen oko stotina aktivista u studentskom gradu.

Demonstranti su napadali policiju i izvan studentskog grada i iz njega, dok su policajci odgovorili suzavcem, a ponegdje i potiskivanjem aktivista i hapsenjima.

Za sada nije jasno da li je iko od demonstranata koji se nalaze unutar studentskog grada Politehnickog univerziteta uspio da pobjegne.

Demonstranti su danima blokirali studentski grad, sprjecavajuci ulazak policije.

Protesti u Hongkongu traju od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

KALIFORNIJA

Cetiri osobe su ubijene, a sest je ranjeno u kalifornijskom gradu Frezno kada su se osumnjiceni usunjali u dvoriste kuce i pucali u okupljene koji su gledali utakmicu, saopstila je americka policija.

Policija je navela da se napad dogodio oko 18.00 po lokalnom vremenu (3.00 po centralnoevropskom) dok je oko 35 osoba gledalo utakmicu americkog fudbala.

Od deset ranjenih osoba, tri su pronadjene mrtve u dvoristu, dok je cetvrta umrla u bolnici, navela je policija i dodala da se ocekuje da ce sest ranjenih prezivjeti.

Zbog tog napada za sada niko nije uhapsen.

Muskarac u 20-im godinama ubijen je juce rano ujutru u kuci u drugom dijelu grada Frezno.

Policija nije navela da li bi dva slucaja mogla da budu povezana.

POZVAO MANJINE DA GA PODRZE

Bivsi vojni zvanicnik Sri Lanke Gotabaja Radzapaksa polozio je danas zakletvu kao novi predsJednik zemlje i pozvao pripadnike manjinskih zajednica Tamila i muslimana koji su glasali protiv njega da ga podrze.

Radzapaksa koji je imao ulogu u okoncanju dugog gradanskog rata u Sri Lanki, pobijedio je na predsjednickim izborima u subotu.

Medutim, pripadnici manjina strahovali su od njegovog izbora zbog optuzbi na njegov racun, u vezi s krsenjem ljudskih prava tokom rata, vodenog od 1983. do 2009. godine.

U danasnjem obracanju naciji, Radzapaksa je obecao da ce mu bezbjednost u zemlji biti prioritet i da ce voditi neutralnu spoljnu politiku.

SJEVERNOKOREJSKA VOJSKA

Sjeverna Koreja je danas saopstila da je njen lider Kim Dzong Un nadgledao padobransku vjezbu vojnih snajperista i obecao izgradnju nepobjedive vojske.

Kim je time nastavio da izrazava prkos, iako su SAD i Juzna Koreja juce objavile da odlazu zajednicku vojnu vjezbu kako bi stvorile prostor za dijalog sa Sjevernom Korejom oko njenog nuklearnog programa.

Objava Pjongjanga uslijedila je nekoliko sati posto je predsjednik SAD-a Donald Tramp na Tviteru pozvao Kima da “brzo djeluje” i “postigne sporazum”, nagovijestivsi njihov novi samit rijecima “Vidimo se uskoro”.

Sjeverna Koreja je objavila da je izvela dvije vojne vjezbe u posljednja tri dana.

Pjongjang je u subotu objavio da je Kim pozvao vojne pilote da se pripreme za neprijatelje “naoruzane do zuba”.

BRAZIL

U Brazilu, cetiri beskucnika su umrla, a jos cetiri su hospitalizovana i u kriticnom su stanju nakon sto su pili iz flase sa “sumnjivom technoscu”.

Tu tecnost dale su im, kako je saopstila brazilska policija, neidentifikovane osobe u Sao Paulu.

Policija ispituje ovaj slucaj kao potencijalno masovno trovanje koje se dogodilo u cetvrti poznatoj kao “Zemlja kreka”, ozlohlasenoj zbog otvorenog konzumiranja droge, javio je sinoc AP.

Jedan od prezivjelih ispricao je policiji da im je ponudena flasa za koju su vjerovali da sadrzi alkohol.

Medutim, nakon sto su pili iz nje cetvorici beskucnika je pozlilo i kasnije su preminuli u bolnici. Preostala cetvorica su hospitalizovani, ali su u kriticnom stanju.

Policija je pokrenula potragu za osobama koje su dale beskucnicima flasu sa picem.

U HONG GONGU

Policija u Hong Kongu okoncala je cjelonocnu opsadu kampusa Politehnickog univerziteta, u kojem se nalazilo na stotine demonstranata. Gradani su danima u kampusu izrazavali svoje nezadovoljstvo politickim stanjem u gradu, a vrhunac je bila odluka policije da opkoli kampus i stavi ga pod opsadu, kako bi demoralisala demonstrante.

Prilikom okoncanja opsade nasilnim upadom policije na kampus, gradani su protiv snaga sigurnosti upotrijebljavali zapaljive bombe i kamenje, a policija suzavac i gumene metke. Nije poznato koliko ima povrijedenih.

Naime, u unutar zgrada kampusa naslo se oko 500 demonstranata. Desetine gradana je probalo probiti obruc, ali bi ih policija docekala sa suzavcem i gumenim mecima.

Policija je opravdavala upotrebu sile tvrdnjom da je grupa gradana pokusala da fizicki probije kordon.

S druge strane, policija je pokusala i u nedjelju uci u kampus, ali su ih demonstranti docekali sa velikim otporom.

Gradani su u kampusu protestovali danima, a postoji bojazan da je za njih uslijed opsade policije nestalo hrane, mada dotok vode nije prekinut.

Postojala je mogucnost da policija u ponedjeljak ujutro dozvoli demonstrantima napustanje kampusa, ali pod uslovom da se razoruzaju i skinu maske.

Mnogi su odbili da izadu iz prostog razloga sto ce svakako biti uhapseni, pa su izabrali da se to desi unutar kampusa.

Demonstracije u Hong Kongu traju mjesecima, a uslijed bojazni dijela gradana da se Peking narusava visoku autonomiju ovog kineskog grada. Takode, vlasti su zabranile nosenje maski tokom protesta, sto je kasnije ocijenjeno kao krsenje Ustava Hong Konga.

S. ARABIJA RAZMATRA USLOVE

Rusija i Saudijska Arabija razmatraju uslove isporuke protivvazdusnog raketnog sistema S-400 ”Trijumf” na osnovu ugovora potpisanog 2017. godine.

Ovu informaciju saopstila je portparolka Federalne sluzbe za vojno-tehnicku saradnju Rusije Marija Vorobjova.

Vorobjova je navela da je za ruski sistem S-400 zainteresovano jos nekoliko zemalja Bliskog istoka, prenio je Sputnjik.

”Zahtjevi svih stranih kupaca zainteresovanih za najbolji svjetski sistem za protivvazdusnu odbranu, koji visestruko prevazilazi sve sisteme koje nude konkurenti, bice razmotreni na utvrdeni nacin”, dodala je ona.

S-400 ”Trijumf” je savremeni sistem protivvazdusne odbrane dugog dometa predviden za unistavanje aviona, krstarecih i balistickih raketa, ukljucujuci rakete srednjeg dometa, a moze se koristiti i protiv kopnenih ciljeva.

Njegov domet je 400 kilometara i moze da unistava ciljeve na visini do 30 kilometara.