70 GODINA

Hiljade Indijaca prisustvovale su na jednom od glavnih bulevara u glavnom gradu Nju Delhiju vojnoj paradi kojom je obilježen Dan republike i 70. godišnjica uvođenja demokratije u toj zemlji.

Tokom ceremonije, đaci, igrači narodnih igara, bataljoni policije i vojske promarširali su paradnom rutom, praćeni prikazom vojne opreme.

Na paradi je bilo i brojnih platformi na kojima je predstavljena velika kulturna raznolikost Indije, dok su muškarci, žene i djeca u šarenim nošnjama igrali tradicionalne plesove.

Parada je trajala 90 minuta i prenošena je uživo preko televizije.

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro bio je glavni gost na ovogodišnjoj proslavi. Njemu su predsjednik Ram Nat Kovind i premijer Narendra Modi dodijelili ceremonijalnu Počasnu gardu u predsjedničkoj palati. 

Bolsonaro se pridružio dvojici indijskih vođa dok je vojna parada prolazila kroz centralnu aveniju blizu predsjedničke palate. 

Pored učešća u proslavama, Bolsonarova posjeta je namijenjena i jačanju trgovine i investicionih veza između dvije zemlje u nizu oblasti.

Prije parade premijer Narendra Modi odao je počast palim borcima u novoizgrađenom Ratnom memorijalnom centru u Nju Delhiju.

Manje parade takođe su održane u glavnim gradovima indijskih država.

Policija je javila da su separatistički ekstremisti koji redovno bojkotuju proslavu Dana republike bacili pet bombi u istočnoj državi Asam. Niko nije povrijeđen, navela je policija.

KALIFORNIJA

Treći slučaj virusne upale pluća potvrdjen je danas u SAD, u Kaliforniji, kod pacijenta koji je boravio u Vuhanu, kineskom gradu gdje se pojavila epidemija novog virusa, saopštila je danas lokalna sanitarna služba.

Američki Centar za prevenciju bolesti je potvrdio taj slučaj, a oboljeli je stavljen u karantin. Druga dva oboljela su takođe boravila u Vuhanu.

Američke vlasti su danas najavile evakuaciju diplomatskog osoblja i drugih državljana SAD iz Vuhana.

Epidemija novog virusa stigla je do Evrope i Australije i pored preduzetih pojačanih mjera za sprečavanje širenja zaraze. U Kanadi je prijavljen jedan sumnjivi slučaj infekcije.

U BAGDADU

Nekoliko raketa palo je večeras u blizini Ambasade SAD u Bagdadu, rekla su Frans presu dva izvora iz bezbjednosnih službi, ne navodeći da li ima žrtava.

Novinari Frans presa čuli su dvije detonacije iz pravca zapadne obale reke Tigar, gdje se nalazi većina ambasada.

Jedan bezbjednosni izvor naveo je da su blize američke ambasade pale tri rakete tipa “kaćuša”, dok je drugi kazao da je palo pet raketa.

Još nema informacija o eventualnim žrtvama.

Dopisnica BBC-a objavila je tvit u kojem navodi kako su dobili savjet da se potraže sklonište u Uniji III koja se nalazi preko puta Ambasade SAD-a.

“Nekoliko raketa je navodno palo u blizini. Nijesam čula eksplozije jer smo duboko skriveni”, napisala je.

Ovo područje meta je raketnih napada tokom posljednjeg perioda, a nakon što su američke snage u napadu bespilotnom letjelicom ubile iranskog generala Qasema Soleimanija 3. januara.

Bagdad ovih dana potresaju i protivladini protesti, a došlo je i do sukoba policije i demonstranata.

PAR DANA DO IZLASKA IZ EU

Pred Velikom Britanijom je istorijska nedjelja u kojoj će, u petak, postati prva zemlja koja je napustila Evropsku uniju, poslije tri i po godine teškog procesa razdvajanja.

Neki će slaviti, nekima će srca biti teška, ali Bregzit, tri puta odbijan u Parlamentu, dogodiće se u petak 31. januara 2020. u ponoć po centralnoevropskom vremenu (23.00 po vremenu u Londonu).

Između Velike Britanije i evropske dvadesetsedmorice ostaje dalje da se sredi sve o budućim odnosima. Razdvajanje neće odmah da se ogleda u konkretnim promjenama, ono će prije svega predstavljati početak pregovora da se utvrde modaliteti budućih odnosa dvije strane.

Uprkos pokušajima najžustrijih euroskeptika da se zvono Big Bena, koji je u popravci, oglasi na taj dan, to se neće desiti. Umjesto toga, svjetleći sat postavljen na Dauning stritu obilježiće veliki skok odbrojavanjem unazad.

Kovanica od 50 penija (u vrijednosti od 60 euro centi koji Velika Britanija nikad nije usvojila) biće izdata da obilježi taj događaj, u ukupno deset miliona primjeraka.

Žustri pristalica Bregzita premijer Boris Džonson, obratiće se naciji u toku večeri.

“Nije važno kako ste glasali 2016. (na referendumu o Bregzitu), vrijeme je da se sa povjerenjem gleda na pionirsku zemlju koja ćemo postati u deceniji pred nama i da se izliječe podjele prošlosti”, izjavio je Džonson danas.

Taj zadatak neće biti mali, s obzirom da su skupštine Škotske, Velsa i Sjeverne Irske odbacile njegov zakon o Bregzitu.

Boris Džonson koji je došao na čelo vlade u julu uspio je tamo gde njegova prethodnica Tereza Mej nije. Ona je napustila Dauning strit sa suzama u očima posle tri odbijanja njenog sporazuma o Bregzitu u parlamentu, navodi Frans pres.

Džonson je ponovo pregovarao o tekstu sa Briselom, uključio je novo rješenje da se izbjegne vraćanje na fizičku granicu između Irske i Sjeverne Irske, i konačno je uspio da Parlament usvoji zakon kojim se pokreće Bregzit. To je uspio zahvaljujući velikoj većini u tom tijelu, najvećoj za konzervativce od Margaret Tačer, osiguranoj pri njegovoj ubjedljivoj pobjedi na prijevremenim izborima u decembru.

Tekst kojim sporazum o razlazu od 535 strana postaje zakon, promovisala je kraljica Elizabeta druga 23. januara, osam dana prije roka za razlaz. Ostaje posljednja formalnost prije nego što se stavi kraj na 47 godina zajedništva, ratifikacija sporazuma o Bregzitu u srijedu u Evropskom parlamentu.

Tekst je u petak kružio između Londona i Brisela da ga potpišu dvije strane.

Međutim, 31. januar je prije svega simboličan datum. Sporazum o razlazu predviđa tranzicioni period da bi zemlja mogla bez naglog prekida da izađe iz Unije, do 31. decembra ove godine. Tokom tog perioda Velika Britanija nastaviće da primjenjuje EU propise, ali više neće imati pravo glasa.

U tom periodu, London i Brisel treba da se dogovore o budućim odnosima, posebno oko trgovinskih pitanja. Džonson želi da se to završi u rekordnom vremenu i isključuje bilo kakvo dalje produženje od roka od kraja godine. Evropljani smatraju da je rok vrlo kratak, ocjenjujući da treba ustanoviti prioritete.

Boris Džonson je rekao da bi sa EU želio sporazum sličan onom koji postiji sa Kanadom, bez primjene propisa Evropske unije.

Paralelno sa tim Britanija želi da postigne sopstvene ugovore o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama, posebno sa SAD, čiji je predsjednik, Donald Tramp, najavio da će sa Londonom imati “fantastičan” sporazum.

U tviter poruci sa slikom evropske i britanske zastave i srcem bivši predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk poručio je Velikoj Britaniji “Mi, Evropska unija, uvijek ćemo vas voljeti”.

KINESKI PREDSJEDNIK

Širenje novog koronavirusa je ubrzano, upozorio je danas predsjednik Kine Si Đinping nakon posebnog sastanka Vlade.

Njegova zemlja suočava se sa ozbiljnom situacijom, upozoreno je uz informacije da je od novog koronavirusa dosad smrtno stradalo najmanje 56 osoba, dok je skoro 2.000 zaraženih. Virus se prvi put pojavio u decembru u kineskom gradu Vuhan.

U međuvremenu su britanski istraživači upozorili da postoji realna mogućnost da Kina neće moći obuzdati virus, piše BBC. Izdate su i restrikcije u vezi sa putovanjima, a od nedjelje privatnim vozilima zabranjeno je da ulaze u centar Vuhana.

Nakon najave gradnje jedne montažne bolnice u tom gradu, najavljena je gradnja i druge sa 1.300 kreveta, koja bi trebalo da bude završena za 15 dana, objavio je list People’s Daily.

Specijalni vojni medicinski timovi upućeni su u provinciju Hubei, u kojoj se nalazi grad Vuhan, a brojni događaja organizovani u povodu Kineske nove godine su otkazani.

Širom kineskih gradova medicinski timovi mjere temperaturu putnicima, a u nekoliko gradova su zatvorene željezničke stanice kako bi se izbjeglo širenje virusa u gužvama.

U Hong Kongu je proglašen najviši nivo uzbune i produžen raspust u školama. Još nekoliko zemalja u izolaciji liječi oboljele.

TURSKA TRAGA ZA PREŽIVJELIMA

Broj mrtvih u snažnom zemljotresu koji je pogodio istočnu Tursku se popeo na 31, javile su jutros vlasti novi bilans.

Broj povrijeđenih u provincijama Elazig i Malatja se popeo na 1.607, saopštila je državna agencija za vanredne situacije (AFAD).

Zemljotres se dogodio u petak u 18.55 po centralnoevrposkom vremenu u provinciji Elazig, a američki geološki institut je izmjerio da je bio magnitude 6,7.

Spasioci jutros nastavljaju pretraživanje ruševina u potrazi za preživjelim u centru Elaziga, glavnog grada istoimene provincije, prenosi dopisnik agencije Frans pres.

Od petka je u ruševinama pronađeno 45 ljudi živo. 

Gotovo 80 zgrada se srušilo u Elazigu i Malatji, a 645 je teško oštećeno, naveo je isti izvor.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan obišao je juče dvije pogođene provincje navodeći da će potrebne mjere biti odmah donijete da niko ne bio ostao bez smještaja.

Turska se nalazi na trusnom tlu i tu zemlju često pogađaju zemljotresi. U zemljotresu magnitude 7,4 koji je 1999. godine pogodio Tursku, stradalo je 17.000 ljudi, od kojih oko 1.000 u Istanbulu.

ODBRANA U SENATU

Pravni tim predsjednika SAD-a Donalda Trampa počeo je njegovu odbranu tvrdnjom da bi se naporima demokrata da ga smijene postavio “veoma opasan presedan” u izbornoj godini.

Oni su, na suđenju u procesu opoziva u Senatu, istakli da “predsjednik apsolutno nije uradio ništa pogrešno”.

Pravni savjetnik Bijele kuće Pet Sipoloni, koji predvodi Trampov tim, rekao je senatorima na početku iznošenja argumenata odbrane da bi glasačima uskratili pravo da se izjasne o Trampu na predsjedničkim izborima 3. novembra, ako bi ga sada proglasili krivim i smijenili.

“Od vas traže da uradite nešto što će imati velike posljedice i što je, rekao bih, veoma, veoma opasno”, poručio je Sipoloni.

On je, takođe, optužio demokrate da žele da počine “najmasovnije miješanje u izbore” u američkoj istoriji, manje od 10 mjeseci prije predsjedničkih izbora, naglasivši da se to ne smije dozvoliti jer bi to bilo “kršenje Ustava, istorije i obaveza prema budućnosti”, prenosi Glas Amerike.

“Od vas traže ne samo da poništite rezultate posljednjih izbora već da, kao što sam rekao ranije, uklonite predsjednika Trampa sa izbora koji se održavaju za oko devet mjeseci. Od vas traže da pocijepate glasačke listiće širom zemlje”, naglasio je Sipoloni.

Demokrate su u svojim argumentima, koje su iznijele prethodnih dana, tvrdile da je predsjednik zloupotrijebio položaj i da bi ga trebalo smijeniti s položaja zato što je vršio pritisak na Ukrajinu da istraži bivšeg potpredsjednka SAD Džoa Bajdena, kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke i njegovog sina Hantera, a zatim pokušao da to zataška opstruisanjem istrage u Kongresu.

Demokrate tvrde da je Tramp uslovljavao posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući, otvaranjem istrage o Bajdenovima, od koje bi američki predsjednik, kako navode, imao političku korist.

Tvrde i da je najava tih istraga bila uslov za isplatu vojne pomoći Ukrajini, koja je već bila odobrena u Kongresu.

Član Trampovog pravnog tima Majk Purpura odbacio je tvrdnje demokrata da je u Trampovoj politici prema Ukrajini bilo uslovljavanja, odnosno traženja “usluge za uslugu”.

Purpura je naglasio da je sam ukrajinski predsjednik rekao da nije osjećao nikakav pritisak.

TURSKA

Direkcija za upravljanje vanrednim situacijama Turske (AFAD) saopštila je da je broj poginulih u zemljotresu koji je u petak pogodio grad Elazig, na istoku Turske, porastao na 29.

U akcijama spašavanja kojima je koordinirao AFAD, nakon zemljotresa u gradu Elazigu u Turskoj ispod ruševina su do sada spašene 43 osobe.

U saopštenju se navodi da se nakon snažnog zemljotresa ljekarima za pomoć obratilo 1.466 osoba, dok je na području pogođenom zemljotresom postavljeno 8.565 šatora za ugrožene građane.

Prema najnovijim podacima, u zemljotresu su urušene ukupno 72 zgrade, 514 su pretrpjele ogromnu, a 409 manju štetu.

“Nakon velikog zemljotresa zabilježeno je još 14 zemljotresa iznad četiri stepena i 462 manja potresa. Nastavljaju se aktivnosti pružanja pomoći ugroženim stanovnicima”, dodaje se u saopštenju AFAD-a.

Još se navodi da u centralnim dijelovima Elaziga i dalje traje potraga i akcija spašavanja za preživjelima.

Epicentar potresa jačine 6,8 stepeni po Rihteru je registrovan u petak u 20.55 sati po lokalnom vremenu, u mjestu Sivrice, nedaleko od grada Elaziga, u blizini granice sa Sirijom. Zemljotres se osjetio i u okolnim gradovima, te na području sjevernih dijelova Sirije i Iraka.

BORBA PROTIV EPIDEMIJE

Kineska vlada je odlučila da se od ponedjeljka otkažu sva organizovana putovanja po zemlji i inostranstvu.

To je najnovija mjera u borbi protiv epidemije virusne bolesti od koje je umrla 41 osoba u Kini, a virus je već stigao na druge kontinente.

Kineske turističke agencije od ponedjeljka neće moći da prodaju aranžmane za grupna putovanja kao ni rezervacije hotela, dodala je televizija CCTV, prenosi Beta.

Nekoliko slučajeva zaraze registrovano je na području Azije-Pacifika, Evrope i SAD. Inficiriani su osobe koje su boravile u Kini gdje je epidemija proglašena u decembru.

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je danas da je situacija “ozbiljna” i da se epidemija širi.

“S obzirom na ozbiljnu situaciju epidemije koja se širi, neophodno je da pojačamo centralizovanu i ujedinjenu upravu Centralnog komiteta Partije”, rekao je Si.

U epidemiji novog virusa koji se u decembru pojavio u centralnoj Kini, zaraženo je skoro 1.300 ljudi.

Oko 56 miliona ljudi se nalazi u karantinu u zonama zahvaćenim virusom.

OPTUŽEN FIAT-KRAJSLER

Proizvođač automobila “Fiat-Krajsler” (FCA) negira da je podmićivao sindikalce da traže veće plate u konkurentskom “Dženeral motorsu” (GM) koji ga je zbog toga tužio za “reketiranje”.

U dokumentima koji su u petak podnijeti saveznom sudu u Detroitu, u SAD, FCA tvrdi da se tužba GM-a ne zasniva na činjenicama. Takođe tvrdi da, čak i ako to jesu bili nezakoniti postupci – što tvrdi GM, istekao je četvorogodišnji rok za tužbu, te su ti slučajevi zastarjeli.

GM navodi u tužbi podnijetoj u novembru prošle godine da je FCA podmićivao zvaničnike Ujedinjenog sindikata radnika automobilske industrije da u GM zahtijevaju veće plate da bi primorao GM da se spoji sa manjom firmom FCA.

Tužba GM-a protiv konkurenta iz Detroita je bez presedana. U njoj se navodi da je FCA bila umiješana u reketiranje plativši milione dolara mita sindikalcima da se izbore za tri kolektivna ugovora nepovoljna za GM.

GM navodi da je FCA korumpirao pregovarače 2009, 2011. i 2015. godine, da bi stekao prednosti u odnosu na GM.

Ti navodi potiču iz dugogodišnje federalne istrage vlasti SAD o podmićivanju FCA usmerenom na sindikalne službenike u putem centra za obuku sindikalaca u šta su umiješani najviši zvaničnici sindikata.

Deset osoba je optuženo u istrazi, a osam je priznalo krivicu, uključujući udovicu potpredsjednika sindikata. Tri osobe koje su radile u FCA su osuđene.

Ali, GM mora da dokaže da je FCA reketirao s namjerom da preuzme upravljanje sindikatom i da je to nanijelo štetu GM-u. Nije dovoljna samo tvrdnja GM-a da je kompanija FCA nastojala da podmićivanjem navede sindikalce kako da postupe.

GM je takođe optužio izvršnog direktora “FCA” Serđa Markionea koji je umro prošle godine, za odobravanje mita većeg od 1,5 miliona dolara sindikalnim zvaničnicima.

Zahtjevi sindikata za veće plate bili su smišljeni da bi primorali GM da se spoji sa FCA koji je odbio ponudu Markionea za to, navodi GM u tužbi što FCA odbija kao nedokazano.

Zakonska procedura uz dostavljanje dodatnih podnesaka dvaju kompanija trajaće nekoliko mjeseci prije no što sudija odluči o sudbini tužbe.