TRAMP UPOZORIO MOSKVU

Tokom sastanka sa sefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovim, americki predsjednik Donald Tramp upozorio je Moskvu da ne pokusava da se mijesa u izbore u SAD i pozvao je da rijesi sukob sa Ukrajinom, saopstila je Bijela kuca.

Sa Lavrovim je razgovarao i americki drzavni sekretar Majk Pompeo, koji je porucio da je “neprihvatljivo” bilo koje strano mijesanje u americke izbore i porucio Rusiji i drugim zemljama da ce Trampova administracija zastititi integritet glasanja, prenosi Glas Amerike.

Pompeo je na konferenciji za novinare sa Lavrovim, s kojim je u Stejt departmentu razgovarao o kontroli naoruzanja, Ukrajini, Siriji i Venecueli, naglasio da ce Trampova administracija sprijeciti mijesanje u izbore.

“Jasno sam stavio do znanja da je to neprihvatljivo i jasno sam Rusiji iznio nasa ocekivanja. Trampova administracija ce uvijek raditi da zastiti integritet nasih izbora – naglasio je Pompeo.

Uoci susreta sa Trampom u Bijeloj kuci, Lavrov je ponovo odbacio optuzbe da se Rusija mijesala u americke predsjednicke izbore 2016. godine.

Rekao je da je Moskva zeljela da objavi detalje komunikacije sa Vasingtonom koji bi, kako je naveo, oslobodili Rusiju od optuzbi da se mijesala u izbore, ali da su SAD to blokirale.

“Sugerisali smo nasim kolegama: da bi se uklonile neosnovane sumnje trebalo bi da objavimo blisku komunikaciju od oktobra 2016. godine do novembra 2017, kako bi sve postalo jasno mnogim ljudima. Nazalost, ova administracija je to odbila da uradi”, rekao je Lavrov.

U saopstenju Bijele kuce o susretu Trampa i Lavrova navodi se i da je americki lider naglasio svoju podrsku efikasnoj globalnoj kontroli naoruzanja koja ne ukljucuje samo Rusiju vec i Kinu.

Tramp je pozdravio angazovanje Rusije u oblastima od zajednickog interesa, ukljucujuci pozitivne korake koje dvije zemlje mogu da preduzmu, a koje se odnose na uhapsene gradane.

Pozvao je Rusiju da podrzi SAD u naporima da sprijece Iran da razvije nuklearno oruzje i obezbijede denuklearizaciju Sjeverne Koreje.

Tramp i Lavrov su, dodaje se u saopstenju, razgovarali o odnosima sa Kinom.

Tramp je ukazao na potrebu za “postenom i reciprocnom trgovinom” sa Kinom i istakao da ce bolji odnosi sa Rusijom omoguciti vecu trgovinu izmedu dvije zemlje.

Posjeta ruskog sefa diplomatije Vasingtonu, prva od maja 2017. godine, odvija se u sjenci zvanicnog iznosenja optuzbi u procesu opoziva Trampa i predsjednikovih kritika na racun internog izvjestaja Sekretarijata za pravosude, u kojem se navodi da je FBI opravdano otvorio istragu o vezama izmedu Trampovog izbornog staba u kampanji 2016. godine i Rusije.

Lavrov je u Vasington doputovao poslije posjete Parizu, gdje su se u ponedjeljak sastali ruski i ukrajinski predsjednik Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, uz lidere Francuske i Njemacke.

Uoci susreta Trampa i Lavrova, clanovi Kongresa pozvali su Trampa da upozori Lavrova na mijesanje u americke izbore.

CRNOGORKE U PARIZU

Nervoza, guzve, guranje i haos na stanicama postali su sastavni dio zivota u Parizu vec sedmi dan otkad traje strajk protiv promjena penzionog plana, a zbog kog ne saobracaju vozovi i metro. Crnogorske drzavljanke koje studiraju i rade u glavnom gradu Francuske, kazu za Portal RTCG da do fakulteta i posla putuju po sat i po duze, te da je svakodnevno funkcionisanje otezano i da su ljudi isfrustrirani.

Drumski saobracaj je juce i danas bio gori nego kada je strajk poceo prosle sedmice, jer su mnogi zaposljeni tada radili od kuce ili uzeli slobodan dan, medutim, sve je teze kako se strajk nastavlja.

Studentkinja iz Crne Gore Dajana Pavicevic kaze za Portal RTCG da je stanje haoticno i da ljudi ne mogu stici do odrednice bez velike muke.

“Meni gdje god da idem treba dva, dva i po sata da stignem, a juce mi se desilo da sam se vratila sa pola puta jer nisam imala prevoz. Autobusom, kojim u normalnim okolnostima putujem 20 minuta, sada se vozim i po sat i po, jer su ulice blokirane”, kaze Pavicevic i dodaje da jedina prevozna sredstva koja dolaze u obzir su trotineti i bicikla.

Ljudi na ulicama su isfrustrirani, a na stanicima, kako nam je rekla, je tolika guzva da je tesko iz nje izaci nepovrijeden.

“Toliko su ljudi uzasni, oni ne vode racuna jesu li tu djeca, stariji ljudi. Samo grabe da udu i guraju. Juce sam umalo zavrsila ispod metroa pokusavajuci da udem u njega”, dodaje Pavicevic.

Samo jedna sestina francuskih vozova saobracala je prethodna dva dana, a medunarodni zeljeznicki saobracaj je delimicno funkcionisao.

Studentkinja Neda Malisic kaze da tri sata dnevno budu ukljucene poneke linije metroa, ali da se ne isplati ici u metro stanice jer se moze desiti da se od guzve ne vidi ni voz.

“Strajk otezava zivot u svakom smislu zato sto za najjednostavnije stvari mora se odvojiti puno vremena. Rade samo dvije linije metroa koje su automatske. One su predvidene za odredene stanice koje se podudaraju sa obavezama onih ljudi koji imaju srece u ovom momentu! Autobusi su dostupni, ali puni su i rijetko saobracaju, jedan u 15 ili 16 sati, a kako se ljudi krecu samo njima, kolima ili taksijem velika je guzva na ulicama i to oduzima trostruko vise vremene nego sto je predvideno”, kaze Malisic.

“Najbolja solucija je uzeti trotinet, bicikl ili ici pjeske, ali to takode mozete priustiti sebi samo ukoliko nije rijec o velikoj kilometrazi ili periferiji”, dodaje ona.

Studentkinja Anja Abramovic ima vise srece od svojih zemljakinja, pa joj je sve dovoljno blizu da moze stici pjeske.

“Ja nemam nekih poteskoca, osim sto se uglavnom krecem pjeske, ali sve obaveze postizem, jer mi je sve manje-vise blizu. Od posla do posla pjesacim oko pola sata, nekad cak i po sat. Srecom, ne krecem se djelovima gdje su protesti, pa nisam ni svjesna situacije, sem sto mi je prevoz otezan”, kaze ona.

Nekoliko stotina hiljada ljudi protestovalo je sinoc sirom Francuske.

Francusko ministarstvo unutrasnjih poslova saopstilo je da se okupilo 339.000 ljudi sirom zemlje, dok ih je u Parizu oko 31.000.

Danas je kljucni dan kada ce premijer Eduard Filipe iznijeti novi prijedlog, koji bi trebalo da ohrabri ljude da rade duze. On je, medutim, juce kazao da “nece nista carobno izjaviti” sto bi navelo demonstrante da obustave okupljanja.

Trenutno, pojedini radnici u Francuskoj mogu da odu u penziju u 50-im godinama.

Reforma je centralna tacka Makronove vizije transformacije francuske ekonomije.

Ministri u vladi insistiraju na tome da je sadasnji sistem nepravedan i finansijski neodrziv, dok sindikati kazu da reforma smanjuje prava radnika i primorava ljude da rade duze za manja primanja.

PUTIN UPOZORAVA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je na scenario slican Srebrenici ukoliko bi Kijev stekao kontrolu nad granicom u Donbasu bez davanja garancija zastite svojim stanovnicima.

On je to rekao na sastanku ruskog Savjeta za ljudska prava, prenosi TASS.

“Ukrajinska strana uvijek postavlja pitanje – Dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom. Ja zamisljam sta bi se dogodilo poslije toga. To bi bila Srebrenica”, rekao je Putin.

On je dodao da je poznato kako ukrajinski predsjednik Zelenski vodi razgovor sa nacionalistima.

“Jasno je ko je tamo jak. Sta ce se dogoditi, i ko ce ih predvoditi, te nacionaliste kada udu na te teritorije bez datih garancija za tamosnji narod”, rekao je Putin.

SVEDANKA KRISTINA DOKTARE

Svedska ljekarka i autorka Kristina Doktare, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1988. kao clanica UN-novih mirovnih snaga, vratila je to prestizno priznanje u znak protesta protiv urucenja Nobelove nagrade za knjizevnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, pise Al Dzazira Balkan.

Kako se navodi, ona je 1992. godine prva progovorila o sistematskim silovanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i, kao ljekarka UN, ukazala sta se desava.

Veceras je govorila pred stotinama okupljenih u svedskoj prijestonici u znak protesta protiv odluke Svedske akademije da uruci priznanje austrijskom piscu, koji je tokom ratova na teritoriji bivse Jugoslavije podrzavao rezim Slobodana Milosevica i koji otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Cestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vracam”, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci, a okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime.

Dodaje se da je govorila o ratovima na Balkanu, odakle je izvjestavala i ukazivala na zlocine koji se dogadaju. Govorila je o smradu raspalih tijela i uzasima kojima je svjedocila.

“Dok god zivim, svjedocicu da istina o uzasnom ratu nikad ne bi bila negirana”, dodala je.

Doktare je istakla da je ranije bila ponosna na Akademiju, “Nobelova nagrada bila je svake godine velika stvar za Svedsku, a sada osjecam sramotu i krivicu”.

SESTI DAN STRAJKA

Zaposleni na aerodromima, nastavnici i drugi radnici u Francuskoj pridruzili su se danas strajku zaposlenih sirom zemlje.

Sindikati su pojacali pritisak na vladu da odustane od najavljenih promjena u nacionalnom sistemu penzionisanja, a policija je naredila da prodavnice i restorani ostanu zatvoreni u Parizu, iz straha da ce u popodnevnim satima tokom marsa demonstranata doci do nasilja na ulicama.

Francuski sindikati pozvali su radnike da organizuju jedan od najvecih protesta tokom proteklih decenija, nadajuci se da ce sestog dana strajka nadmasiti broj od 800.000 ljudi, koliko je prosle nedjelje izaslo na ulice protestujuci protiv reforme penzionog sistema koju je predlozio francuski predsjednik Emanuel Makron, prenio je Rojters.

Putnici su se suocili sa poremecajem u saobracaju, skole su zatvorene u Parizu, a nacionalni avioprezoznik Er Frans je saopstio da je redukovao domace letove za 25 odsto.

Sindikati ne pokazuju znake odustajanja i pozivaju radnike u zeljeznici, ljekare, nastavnike i druge zaposlene u javnim sluzbama da se suprotstave Makronu, prije nego sto njegova vlada sjutra iznese predlog reforme penzionog sistema.

“Ne mogu nam reci koliko ce sistem biti posteniji, jednostavniji”, rekao je Iv Vejrie, voda sindikata Fors Uvrie za Radio Sud.

Trenutno, pojedini radnici u Francuskoj mogu da odu u penziju u 50-im godinama.

Reforma je centralna tacka Makronove vizije transformacije francuske ekonomije. Ministri u vladi insistiraju na tome da je sadasnji sistem nepravedan i finansijski neodrziv, dok sindikati kazu da reforma smanjuje prava radnika i primorava ljude da rade duze za manja primanja.

DRZACE SE PRINCIPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon samita o uspostavljanju mira na istoku zemlje u Parizu.

On je istakao da Ukrajina u tom procesu nece ustupiti svoju teritoriju niti odustati od svoje samostalnosti i nezavisnosti.

Nakon jucerasnjeg sastanka u “normandijskom formatu”, Zelenski je istakao tri principa kojih ce se Ukrajina drzati na putu uspostavljanja mira na istoku drzave, saopsteno je iz ukrajinske ambasade u Beogradu.

Prvi je, kako se navodi, nemogucnost federalizacije Ukrajine koja je unitarna drzava.

Drugi princip, prema kome ukrajinska drzava ima jasan stav, predstavlja nemogucnost uticanja na vektor njenog kretanja i razvoja. Ukrajina je nezavisna, samostalna, demokratska drzava, ciji ce vektor razvoja uvijek birati iskljucivo narod Ukrajine, rekao je Zelenski.

Treci je nemogucnost kompromisa prilikom rjesavanja situacije na istoku Ukrajine putem ustupanja teritorija unutar medunarodno priznatih granica. Za svakog Ukrajinca Donbas i Krim predstavljaju dio Ukrajine, dodaje se.

Lideri Ukrajine, Rusije, Njemacke i Francuske okupili su se juce na novom samitu u Parizu u pokusaju da nadu nacin za okoncanje petogodisnjeg rata na istoku Ukrajine i da ozive mirovni sporazum iz Minska.

Novi samit za uspostavljanje mira na istoku Ukrajine bice organizovan za cetiri mjeseca.

INPICMENT

Americki Kongres je objavio da ce proces impicmenta protiv predsjednika SAD-a Donalda Trampa biti pokrenut po dvije tacke – zloupotreba vlasti i opstrukcija Kongresa.

Predsjedavajuci odbora za pravna pitanja Predstavnickog doma americkog Kongresa demokrata Dzeri Nadler, rekao je novinarima da je Tramp zloupotrijebio svoj polozaj pritiskom na Ukrajinu i “djelajuci iznad ovlascenja”.

“Niko, pa ni predsjednik ne moze biti iznad zakona”, dodao je on.

Nadler je dodao da da je druga tacka impicmenta opstrukcija Kongresa i da ce Odbor za pravna pitanja obJe tacke razmotriti tokom nedelje.

CEREMONIJA U SVEDSKOJ

Austrijskom piscu Peteru Handkeu urucena je Nobelova nagrada za knjizevnost za ovu godinu, na svecanoj ceremoniji u Svedskoj.

Prvo su dodijeljenje nagrade za fiziku naucnicima Dzimu Piblsu, Miselu Majoru i Didjeu Kelou, zatim naucnicima Dzonu B. Gudinafu, M. Stenliju Vitingamu i Akiri Josinu za hemiju.

Nagrade u oblasti medicine urucene su naucnicima Vilijemu Kejlinu, Piteru Retklifu i Gregu Semenci, prenosi Blic.

Prije nego sto je nagrada urucena Handkeu, Nobel za knjizevnost je dodijeljen poljskoj spisateljici Olgi Tokarcuk koja je dobitnik te prestizne nagrade za proslu godinu, ali joj nagrada nije urucena.

Austrijski pisac Peter Handke bio je sledeci koji je primio nagradu, Nobela za knjizevnost za ovu godinu.

Priznanje je dobio, kako je saopsteno, za uticajno djelo koje je jezickom domisljatoscu istrazilo periferiju i specificnost ljudskog iskustva.

“Njegovo pisanje je uticalo na nekoliko generacija u poslijeratnoj Evropi. Handke cesto pise o povratku svojim korijenima. Rekao je da ga je klasika ocuvala, ali on je moderan pisac”, rekao je Anders Olson, pisac i profesor na univerzitetu u Stokholmu, tokom uvodnog govora u kojem je obrazlozio zasto je dobitnik nagrade upravo austrijski pisac.

O Handkeu je bilo mnogo polemike prethodnih dana.

Iako je nesporno da je veliki pisac, glavna kritika koja se odnosi na njegov lik i djelo vezana je za cinjenicu da je podrzavao politiku nekadasnjeg predsjednika SRJ Slobodana Milosevica.

POZARI U AUSTRALIJI

Gust dim od velikih australijskih pozara nadvio se nad Sidnejem dans i uvukao u zgrade, pa su se posvuda oglasili protivpozarni alarmi, a zbog slabe vidljivosti zaustavljen je trajektni saobracaj.

Sezdeset kilometara duga vatrena stihija unistava podrucja suve i zapaljive vegetacije sjeverozapadno od Sidneja, najveceg australijskog grada, i siri opasan dim sirom istocne obale i nad Tihim okeanom, a izmaglica od pozara dosla je cak do Novog Zelanda, pokazuju satelitski snimci.

“Ovaj dim koji imamo oko mjesec dana je bez presedana i ti su uslovi opasni za zdravlje ljudi”, rekao je Ricard Brume, zvanicnik vlade Novog Juznog Velsa zaduzen za zdravlje okoline.

Brume je kazao da bi mnogi ljudi mogli imati simptome iritacije sluznice grla, nosa i ociju, a u rizicnoj grupi su oni koji imaju zdravstvenih problema, mala djeca i stariji. Indeks kvaliteta vazduha u Sidneju u nekim je dijelovima grada tokom dana bio 11 puta veci od praga koji se smatra opasnim, pokazuju vladini podaci.

Sumski pozari vec vise od dvije sedmice dimom i pepelom prekrivaju Sidnej, u kojem zivi vise od pet miliona ljudi.

Zbog izmaglice je nebo narandasto tokom dana, vidljivost je smanjena i mnogi ljudi nose maske.

Iako nije izdato sluzbeno naredenje za evakuaciju, mnogi stanovnici ugrozenih podrucja odlucili su da napuste svoje domove, rekao je za Rojters gradonacelnik Hauksberija Bari Kalvert.

Vise od stotinu pozara gori u istocnim australijskim saveznim drzavama – Novom Juznom Velsu, Viktoriji i Kvinslendu, a mnogi od njih jos od novembra.

Najmanje cetiri osobe poginule su u pozarima i unisteno je vise od 680 domova, a spaljeno podrucje je velicine milion hektara.

Mnoga dogadanja na otvorenom su otkazana u utorak zbog dima.

Trajekti u Sidneju ne voze zbog smanjene vidljivosti.

Gust dim cak se uvukao u zgrade zbog cega su se oglasili pozarni alarmi u kancelarijama i domovima, te na zeljeznickim stanicama i univerzitetskim kampusima, saopstile su vlasti.

AKO UKRAJINCI PREUZMU GRANICU

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je na moguci scenario ukoliko ukrajinske trupe preuzmu kontrolu nad granicom s pobunjenicima.

Ako ukrajinske trupe preuzmu kontrolu granice izmedu Rusije i istocnog dijela zemlje koji drze ukrajinski pobunjenici, moze doci do masakra slicnog onom u Srebrenici koji se dogodio tokom sukoba na Balkanu, rekao je Putin, prenosi Rasa tudej, objavio je B92.

Upozorenje ruskog predsjednika stiglo je dan nakon prvog sastanka s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Parizu.

Pomirenje izmedu ukrajinske vlade i snaga samoproglasenih Donjecke i Luganske republike, koje se granice s Rusijom, bila je glavna tacka dnevnog reda.

Plan mira prema Minskim sporazumima ukljucuje ustavnu reformu, amnestiju pobunjenika i izbor poslanika za ukrajinski parlament koji ce predstavljati stanovnike otcjepljenih regiona.

Konacni korak bi bio da ukrajinske trupe preuzmu kontrolu nad granicom.

Kijev je pristao na ovaj plan, ali je istakao da prvo mora doci do preuzimanja granice.