BIVSI PREDSJEDNIK SAD

Bivsi predsjednik SAD Dzimi Karter (95) pusten je danas iz bolnice u americkoj drzavi Dzordzija poslije uspjesnog tretmana, saopstili su iz Centra “Karter”.

Karter je primljen u bolnicu tokom vikenda zbog infekcije urinarnog trakta, prenosi Rojters.

On je protekle sedmice takode bio u bolnici, zbog pritiska na mozak koje je uzrokovano krvarenjem nastalim poslije nedavnih padova.

Dzimi Karter, najstariji zivi bivsi predsjednik, bio je na celu SAD od 1977. do 1981.

ISTORIJSKA POSJETA

Njemacka kancelarka Angela Merkel posjetice u petak nekadasnji nacisticki koncentracioni logor Ausvic-Birkenau koji se nalazi u Poljskoj, sto je njena prva, istorijska posjeta od kako je na funkciji kancelarke i treca zvanicna posjeta sefa njemacke vlade, saopstilo je poljsko ministarstvo spoljnih poslova.

Njemacku kancelarku pratice poljski premijer Mateus Moravjecki. Poseta ce obiljeziti desetogodisnjicu Fondacije Ausvic-Birkenau, osnovane 2009. kako bi brinula o mjestu sjecanja, na kom se nalaze ostaci nekadasnjeg njemackog nacistickog koncentracionog logora i logora istrebljenja o kom se stara Drzavni muzej Ausvic-Birkenau u Osvjencimu.

Logor Ausvic, otvoren 1940, bio je namijenjen prvenstveno poljskim politickim zatvorenicima, a vremenom je, zajedno sa kasnije sagradenim logorom Ausvic II-Birkenau postao jedno od glavnih stratista evropskih Jevreja i simbol Holokausta, navodi se u saopstenju.

U koncentracionom logoru i logoru smrti Ausvic-Birkenau ubijeno je oko milion Jevreja, a pored njih, medu najvecim grupama stradalih bili su Poljaci, Romi i sovjetski ratni zarobljenici.

Na zahtjev Poljske, tokom 31. zasjedanja Odbora za svjetsku bastinu Uneska, 27. juna 2007. usvojena je promjena zvanicnog medunarodnog imena za ostatke logora u “Ausvic-Birkenau”- Njemacki nacisticki koncentracioni logor i logor istrebljenja (1940-1945).

“Poljska je taj zahtjev podnijela podstaknuta iskrivljenjem cinjenica koje su strani mediji plasirali indirektno ili direktno nazivajuci bivse njemacke nacisticke logore ‘poljskim logorima smrti’, a odluci Uneska prethodile su opsezne konsultacije i aktivna diplomatska kampanja Poljske”, dodaje se u saopstenju.

U oktobru 2013. Medunarodni savez za sjecanje na Holokaust usvojio je radnu definiciju “iskrivljenja i poricanja Holokausta” prema kojoj je izraz “poljski logori” oznacen kao “jedan od oblika iskrivljenja”.

Medunarodni savez sjecanja na zrtve Holokausta (IHRA) 29. juna 2017. apelovao je da se ne koriste netacne formulacije poput “poljski logori” ili “poljski logori smrti” u publikacijama i javnom diskursu o istrebljenju jevrejskog naroda od nemackih nacista na okupiranim poljskim teritorijama tokom Drugog svjetskog rata.

Stav koji je zauzela IHRA ima za cilj sprjecavanje iskrivljenja Holokausta i zamagljivanje odgovornosti nacisticke Njemacke za zlocine protiv covjecnosti.

Poljska pridaje veliki znacaj sveobuhvatnoj komemoraciji mjesta sjecanja i muzeja u okviru bivsih njemackih nacistickih koncentracionih logora i logora istrebljenja. Iz godine u godinu Poljska u ove svrhe ulaze blizu 70 miliona zlota u razlicitim oblicima.

Djelujuci kroz institucije kao sto je Fondacija Ausvic-Birkenau, Poljska je jedan od cuvara sjecanja na milione Jevreja, ubijenih tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u saopstenju iz ambasade Poljske.

NAJAVLJEN ZA SJUTRA

Francuska se sprema za sjutrasnje masovne strajkove sirom zemlje i proteste protiv planova predsjednika Emanuela Makrona da revidira penzioni sistem, turisti otkazuju planove putovanja, a u Parizu se rasporeduje na hiljade policajaca.

Strajkom ce najteze biti pogoden sektor saobracaja, otkazuju se letovi, vozovi i autobusi i najveci dio pariske metro mreze nece raditi.

Zaposleni u nacionalnoj zeljeznici SNCF planiraju da prekinu rad veceras u 19 sati, dok ce druge usluge biti zaustavljene od sjutra ujutro na neodredeno vrijeme.

U Parizu, gdje radnicki sindikati za sjutra planiraju veliki mars, policija upozorava na moguce nasilje i stete i naredila je svim firmama, kafeima i restoranima duz rute da ostanu zatvoreni. Vlasti su takode izdale zabranu protesta na aveniji Sanzelize, oko predsjednicke palate, parlamenta i katedrale Notr Dam.

Sef pariske policije Didije Lalman rekao je da ce 6.000 policajaca biti rasporedeno oko grada, strahujuci da bi grupe demonstranata iz pokreta Zuti prsluci i ekstremisticki izgrednici mogli da se pridruze protestima.

Uprava Ajfelovog tornja upozorava turiste da odgode posjetu tom spomeniku jer bi strajk mogao sjutra da poremeti pristup. Muzej Luvr saopstio je da bi mogao da kasni sa otvaranjem i da bi neke prostorije mogle da budu zatvorene.

Hoteli u Parizu javljaju da su dobili brojna otkazivanja uoci strajka.

Zeljeznica SNCF ocekuje da ce devet od deset brzih vozova biti otkazano. Medunarodni vozovi ce takode biti pogodeni. Nema karata za vozove Eurostar preko Lamansa do utorka.

Kompanija Er Frans saopstila je da ce oko 30 odsto domacih letova biti otkazano.

Vlada je saopstila da ce 55 odsto nastavnika biti u strajku, a bice pogodene i bolnice.

Radnici su bijesni zbog Makronovog plana da pojednostavi 42 penziona sistema u zemlji, strahujuci da ce to znaciti da ce morati da rade duze i da zarade manje kada odu u penziju.

PRED VELIKE ODLUKE

Sjevernokorejski voda Kim Dzong Un jahao je na bijelom konju uz svetu planinu u svojoj drugoj takvoj simbolicnoj posjeti za manje od dva mjeseca, javili su danas drzavni mediji, dok je njegov vojni sef osudio predsjednika SAD Donalda Trampa zbog pominjanja mogucnosti vojnog odgovora Sjevernoj Koreji.

Planina Pektu i bijeli konji su simboli povezani s dinastickom vladavinom porodice Kim. Kim je tamo ranije ritualno odlazio pred donosenje vaznih odluka.

Komentari njegovog nacelnika Generalstaba najnoviji su znak da su izgledi za nastavak nuklearnih pregovora Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Drzava nejasni.

Sjeverna Koreja je zaprijetila dodatnim provokativnim akcijama, ako Sjedinjene Drzave ne podnesu predlog za spas pregovora do kraja ove godine sto je rok koji je Kim odredio Vasingtonu.

U srijedu uvece, Pak Dzong Con, nacelnik Generalstaba (Sjeverno) Korejske narodne armije, izdao je saopstenje u kojem zamjera Trampu zbog nagovjestaja da SAD mogu upotrijebiti vojnu silu protiv Sjeverne Koreje, ako diplomatija ne uspije, i upozorio da ce svaki napad izazvati “uzasne” posljedice po – Amerikance.

“Upotreba oruzanih snaga nije privilegija samo Sjedinjenih Drzava”, rekao je Park.

Rekao je da je Kim takode bio “nezadovoljan sto je cuo” Trampov komentar.

Govoreci u Londonu gdje je bio na samitu NATO-a, Tramp je u utorak rekao da je njegov odnos sa Kimom “zaista dobar”, ali ga je pozvao da nastavi sa opredeljenjem za denuklearizaciju. Tramp je dodao: “Imamo najmocniju vojsku koju smo ikada imali, i daleko smo najmocnija drzava na svijetu, a nadamo se da necemo morati da je upotrijebimo. Ali ako budemo morali, upotrijebicemo je”.

Tramp je ranije prijetio da ce baciti “vatru i gnijev” na Sjevernu Koreju i ismijavao Kima kao “maloga raketnog covjeka” kada je 2017. izvrsio niz testova oruzja s ciljem izgradnje nuklearno naoruzanih raketa sposobnih da dostignu americki kontinent.

Ali, njegov komentar u utorak o mogucoj upotrijebi vojne sile razljutio je Sjevernu Koreju jer on u posljednje vrijeme nije izgovarao takve prijetnje, vec je Kimu dijelio pohvale. U septembru prosle godine Tramp je Kima nazvao “vrlo otvorenim” i “sjajnim” i rekao da su se on i Kim “zaljubili”.

Kim je ranije nazvao Trampa “mentalno poremecenim starcem”.

Drzavni mediji Sjevera su danas objavili niz fotografija Kima kako jase konja po snijeznoj planini Pektu zajedno sa suprugom i sa svijim zvanlcnicima, svi na bijelim konjima.

Kim se posljednji put na konju popeo na tu planinu, najvisu na Korejskom poluostrvu, sredinom oktobra.

“Imperijalisti i klasni neprijatelji sve lude pokusavaju da podriju ideoloski, revolucionarni i klasni polozaj nase stranke”, rekao je Kim u ociglednoj referenci na SAD i Juznu Koreju. “Uvijek cemo zivjeti i raditi u borbenom duhu (planine) Pektua”.

Pregovori o nuklearnoj aktivnosti mjesecima su u zastoju, a Sjeverna Koreja pokusava da izbori velike olaksice od sankcija i garancije spoljne bezbjednosti u zamjenu za djelimicnu denuklearizaciju. Kim i Trump sastali su se tri puta.

Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Koreje upozorilo je u utorak da je sasvim na Sjedinjenim Drzavama da odaberu koji ce “bozicni poklon” dobiti od Sjeverne Koreje. Zvanicnici Sjeverne Koreje ranije su rekli da od toga sa ce SAD preduzeti zavisi da li ce Sjeverna Koreja ukinuti svoj moratorijum na rakete dugog dometa i nuklearne probe.

Prosle nedjelje, Sjeverna Koreja je isprobala ispaljivanje projektila iz, kako je rekla, “super velikih” visecjevnih lansera raketa, za koje je vojska Juzne Koreje rekla da su pale kraj istocne obale Sjeverne Koreje.

Zvanicna sjevernokorejska novinska agencija KCNA je danas najavila da ce Centralni komitet vladajuce Radnicke partije krajem decembra razmotriti “kljucna pitanja” u kontekstu “promijenjene situacije u zemlji i inostranstvu”.

Kim je u ponedjeljak posjetio okrug Samdijon u podnozju planine Pektu da bi prisustvovao svecanom zavrsetku radova kojima je tamosnji grad pretvoren u “simbol moderne civilizacije”, javila je KCNA. Tamocnji grad ima muzej porodice Kim, skijasku stazu, kulturne centre, skolu, bolnicu i fabrike.

Samdijon je bio jedan od glavnih gradevinskih projekata koje je Kim pokrenuo u nastojanju da poboljsa zivotni standard svog naroda i ojaca svoju vladavinu. Niz gradevinskih projekata je videno kao demonstracija njegove vlasti uprkos medunarodnim sankcijama od kojih se ocekivalo da ce smrviti privredu Sjeverne Koreje i prinuditi ga da digne ruke od svog nuklearnog programa.

PRIJETI MU ZATVOR

Drzavna istrazna agencija Jermenije je bivseg predsjednika osumnjicila za pronevjeru sto je on odbacio kao politicki napad.

Sluzba za specijalne istrage saopstila je danas da je Serz Sargsian, predsjednik Jermenije u deceniji od 2008. osumnjicen da je umijesan u pronevjeru vise od milion dolara drzavnih sredstava namijenjenih za subvencionisane goriva za poljoprivrednike.

Istrazitelji su trazili od Sargsiana da ne napusta glavni grad Jermenije i ceka istragu.

Po jermenskom zakonu, moze biti osuden na do osam godina zatvora.

Sargsian se na mjesto premijera preselio 2018. godine, poslije dva mandata na mjestu predsjednika, ali su ga ubrzo otjerali demonstranti koje je predvodio Nikol Pasinijan koji ga je kasnije zamijenio na mjestu predsjednika Vlade.

TRGOVINSKI PREGOVORI

Americki predsjednik Donald Tramp i njemacka kancelarka Angela Merkel nijesu danas pokazali nikakavu napetost prilikom susreta na margini NATO samita kod Londona, a izrazili su optimizam oko trgovinskih pregovora izmedu SAD i Evropske unije.

Merkel je rekla da postoji dobra osnova za nastavak trgovinskih pregovora, zato sto je novi tim voda EU preuzeo duznost.

Tramp je rekao da je trgovinski sporazum sa EU jedan od “tezih sporazuma” za SAD, ali da su planirani sastanci i da vjeruje da ce nesto da bude usaglaseno sto ce biti dobro za sve.

Tramp je rekao da SAD samo zeli da stvari budu “fer”.

On je ipak nastavio da kritikuje Njemacku zato sto ne povecava svoju potrosnju za vojsku na dva odsto BDP-a, sto je cilj koji su zacrtale sve clanica NATO do 2024.

Merkel je rekla da ce njemacka potrosnja za odbranu porasti na 1,4 odsto BDP-a iduce godine i da ce dostici dva odsto pocetkom 2030.

TRAMP OTKAZAO PRESS

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je danas za premijera Kanade Dzastina Trudoa da je dvolican, iako se, kaze, cinilo da je “fin momak”. Tramp je najavio i da nece prisustvovati konferenciji za novinare na kraju NATO samita u Londonu.

Tramp je to izjavio u Londonu, gdje se odrzava samit clanica NATO-a, a nakon sto su ga novinari zamolili da prokomentarise navode da su ga Trudo, francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Boris Dzonson ogovarali, prenosi Rojters.

“On je dvolican. Izgledao mi je kao fin momak, ali iskreno da vam kazem, kada sam ga prozvao zbog cinjenice da ne izdvaja dva odsto za odbranu, vidim da nije bio srecan zbog toga. On ne daje dva odsto, a trebalo bi. Kanada ima novac”, rekao je Tramp.

Tramp otkazao konferenciju za novinare na kraju samita

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da otkazuje konferenciju za novinare predvidenu na kraju NATO samita koji se danas odrzava kod Londona i najavio da ce se ranije vratiti u Vasinton.

On je rekao da ce se sastati sa jos nekoliko voda na margini samita i da je dovoljno govorio novinarima juce i danas.

Da je odrzao konferenciju za novinare vjerovatno bi odgovarao na pitanja u isto vrijeme kada Pravosudni odbor donjeg doma americkog Kongresa odrzava svoje prvo saslusanje u Vasingtonu u okviru istrage o njegovom opozivu, prenosi agencija AP.

Demokrate u Predstavnickom domu Kongresa istrazuju da li je Tramp zloupotrijebio vlast kao predsjednik pozivajuci stranog vodu da otvori istragu o jednom od svojih politickih rivala.

Dzonson: Kompletna glupost; Trudo: Nijesmo se tome smijali

Britanski premijer Boris Dzonson ignorisao je novinarsko pitanje o video-snimku o ponasanju americkog predsjednika Donalda Trampa.

U njihovom drustvu u Bakingemskoj palati su bili i holandski premijer Mark Rute i britanska princeza Ana, a cuje se kako Trudo povodom Trampove duge konferencije za novinare kaze: “Upravo ste gledali kako ispadaju vilice njegovom timu”.

“Zaista ne znam o cemu se tu radi. To je kompletna glupost i ne znam odakle je dosla”, rekao je Dzonson, upitan za komentar takvih navoda, a prenijela je AP.

Novinari su i Trudoa pitali da prokomentarise video-snimak, na sta je on rekao da ima dobre odnose s Trampom, prenosi BBC.

Trudo je objasnio da se oni nijesu smijali konferenciji za novinare koju je Tramp odrzao u utorak, vec lokaciji na kojoj ce se odrzati sljedeci samit G7 Kemp Dejvidu, koji je sluzbeno odmaraliste americkog predsjednika.

“Imam veoma dobre odnose sa Trampom”, rekao je Trudo.

Makron, Dzonson i Trudo snimljeni kako ismijavaju Trampa

Novi snimak koji je procurio u javnost pokazuje kako celnici nekih od najvaznijih americkih saveznica ogovaraju i ismijavaju Donalda Trampa.

Snimak je nastao na prijemu u Bakingemskoj palati kod kraljice Elizabete II i njenog nasljednika, princa Carlsa.

Na njemu se mogu videti holandski premijer Mark Rute, kanadski premijer Dzastin Trudo, britanski premijer Boris Dzonson i francuski predsjednik Emanuel Makron, kako stojeci u krugu razgovaraju uz casicu.

Dio razgovora, koji su uhvatili mikrofoni americke televizije CBS, prilicno je zanimljiv.

“A zbog toga si kasnio?” pita Dzonson Makrona. Makronov odgovor ne moze da se cuje na snimku, ali na to nastavlja Trudo: “Kasnio je zbog njegove konferencije za novinare koja je trajala 40 minuta.”

“O da, da, najavio je…”, kaze dalje Trudo, ali ostatak recenice je opet nerazumljiv.

Makron je, naime, u utorak poslije podne razgovarao s Donaldom Trampom, koji je prije samita ostro napao Makrona zbog njegove ocjene o NATO-u i zbog planiranog oporezivanja americkih tehnoloskih kompanija.

Makron i Tramp dugo su odgovarali na pitanja novinara, sto nije bilo predvideno protokolom i Makron je odgovorio da “ostaje pri svojim tvrdnjama” o NATO-u kao savezu koji je u stanju “mozdane smrti”, sto je Tramp nazvao “uvredljivim”.

Ono sto Makron potom kaze opet ne moze da se razumij na snimku jer je bio okrenut ledima.

“Samo se vidjelo da je njegovoj ekipi vilica pala na pod (u soku)”, kaze u nastavku razgovora Trudo, po svemu sudeci govoreci o Trampu.

Kao i za prethodni samit NATO-a, Tramp nije postovao protokol, vec je izjave za novinare u drustvu celnika saveznickih zemalja iskoristio da nepredvideno odgovara na pitanja medunarodnih medija.

Razgovor evropskih celnika s kanadskim premijerom slucajno snimljen kamerom kanadske televizije zasigurno nece poboljsati atmosferu danas kada se odrzava samit vojnopolitickog saveza u kojem su odnosi zategnuti, prije svega, zbog turske vojne operacije u Siriji, zakljucuje Indeks.

ZA 2030. GODINU

Evropska unija danas je saopstila da vjerovatno nece uspjeti da ispuni cilj koji je postavila za smanjenje emisije gasova sa efektima staklene baste do 2030, cime su joj smanjene i sanse da bude lider u svijetu u borbi protiv promjena klime.

Evropska agencija za zivotnu sredinu (EEA) ocijenila je da je uz postojece mjere EU na putu da u narednoj deceniji smanji emisiju ugljen dioksida (CO2) i drugih zagadivaca koji doprinose zagrevanju planete za 30 odsto u odnosu na nivo iz 1990.

Sada EU planira da smanji tu emisiju za 40 odsto do 2030. a neki evropski lideri pozivaju da se cilj podigne na 55 odsto a da dugorocno cilj bude okoncanje svih novih emisija do sredine vijeka.

“Medutim, novi trendovi ukazuju na usporavanje napretka u oblastima poput smanjenje emisije gasova sa efektima staklene baste, industrijskih emisija, otpada, unapredenja energetske efikasnosti i udjela obnovljive energije”, navela je EEA u izvjestaju.

“Sadasnji tempo napretka nece biti dovoljan da se dostignu klimatski i energetski ciljevi za 2030. i 2050. godinu”, upozorili su iz Agencije.

Izvjestaj je objavljen za vrijeme Konferencije UN o klimi (COP25) u Madridu gdje predstavnici gotovo 200 zemalja razmatraju uzroke i posljedice klimatskih promjena.

Kada je rijec o EU, ocekuje se da nova Evropska komisija slijedece nedjelje predstavi dugorocni plan borbe protiv globalnog zagrevanja u javnosti poznat kao Evropski zeleni sporazum.

Aktivisti borbe za zivotnu sedinu kazu da EU treba da pojaca napore kako bi osigurala da i dalje bude moguce ostvariti cilj Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. da se globalno zagrevanje ogranicni na 1,5 stepeni Celzijusa do kraja vijeka.

“Sadasnji EU lideri su posljednja generacija koja moze da sprijeci promjene klime”, ocijenio je direktor Mreze za klimatsku akciju Evropa (CAN Europe) Vendel Trio.

ZBOG UBISTVA GRUZIJCA

Savezno njemacko tuzilastvo, zaduzeno i za pitanja spijunaze, saopstilo je danas da preuzima istragu o ubistvu jednog Gruzijca u Berlinu posto dokazi ukazuju na umijesanost ili vlade Rusije ili Cecenije.

Ubrzo poslije ove objave njemacko ministarstvo spoljnih poslova saopstilo je da je protjerano dvoje ruskih diplomata, navodeci da “ruske vlasti” nijesu dovoljno saradivale u istrazi u ubistvu Gruzijca u Berlinu u avgustu.

Portparol tuzilastva Markus Smit rekao je danas da je ta kancelarija rijesila da preuzme istragu od drzavnog tuzilastva Berlina posto se iskristalisala politicka priroda slucaja.

“Dovoljno je pokazatelja da je smrt Tornike K. ili narucila vlada ruske federacije ili autonomne Cecenske republike kao dijela Ruske federacije”, rekao je on.

Gruzijac, koji je cecenskog porekla, ubijen je iz vatrenog oruzja u sred dana u Berlinu u avgustu i policija je privela osumnjicenog.

Njemacko ministarstvo spoljnih poslova je u svom saopstenju navelo da je protjerivanje ruskih diplomata uslijedilo posto ruske vlasti nijesu odgovorile na ponovljene zahtjeve Njemacke da pomognu u rasvjetljavanju ubistva Tornike K. Ministarstvo je identifikovalo protjerane diplomate kao zaposlene u ruskoj ambasadi u Berlinu ali nijesu dali njihova imena ni polozaje.

ODLUKA SAD-A I JOS 14 ZEMALJA

Petnaest americkih zemalja usaglasilo se da zabrane putovanja unutar njihovih granica za 29 Veneceluanaca, ukljucujuci i predsjednika Nikolasa Madura i njegove bliske saveznike, kao dio diplomatskih napora da ga prisile da podnese ostavku.

Na sastanku u Bogoti juce su, izmedu ostalih, bili predstavnici Argentine, Brazila, SAD-a, Kolumbije, Cilea i Perua, potpisnica Meduamerickog ugovora o uzajamnoj pomoci (TIAR), sporazuma koji obecava uzajamnu obranu clanica Organizacije americkih drzava (OAS).

Ta skupina je u septembru prihvatila identifikaciju, sankcionisanje i izrucenje vodecih clanova veneceluanske vlade koji su, kako je rekla, povezani s pranjem novca, trgovinom drogom i terorizmom.

Popis ljudi kojima se zabranilo putovanje u 15 zemalja TIAR-a ukljucuje najvaznije Madurove saveznike poput ministra vanjskih poslova Jorgea Areaza, ministra obrane Vladimira Padrina, potpredsjednice Delsi Rodrigez i Diosdada Kabela, koji je broj dva u vladajucoj Socijalistickoj stranci.

Nekih 500 ljudi povezanih s Madurom je vec pod razlicitim sankcijama, rekao je Hulio Borges, koji je ucestvovao na sastanku kao predstavnik venecuelanskog opozicionog celnika Huana Gvaida, koji je proglasio Madurov ponovni izbor 2018. nelegitimnim. Gvaido se ove godine pozvao na ustav kako bi preuzeo privremeno predsjednistvo. Vecina zapadnih zemalja ga je podrzala kao sefa drzave.

Zemlje koje su ucestvovale na sastanku razmotrile su nove mjere za podrsku ponovnoj uspostavi demokratije i postovanja ljudskih prava u Venecueli, rekla je kolumbijska ministarka vanjskih poslova Klaudija Blum, kao dio strategije da se zaustavi migracija iz te zemlje.

“Na ovom sastanku nema jednostranih odluka ni poziva na upotrebu sile. Postoji samo otvoreni poziv da se pojaca diplomatski pritisak kako bi svaki put bio sto ucinkovitiji”, kazao je kolumbijski predsjednik Ivan Dukve.

Kolumbija je glavno odrediste za venecuelanske migrante koji bjeze pred teskim nestasicama hrane i ljekova i nasiljem vlasti. Skoro 1,5 miliona Venecuelanaca trenutno zivi u toj andskoj zemlji.